Grad Zagreb usvaja mjeru POMOĆI BLOKIRANIMA, uvode i KOŠARE ZA HRANU za potrebite Grad Zagreb usvaja mjeru POMOĆI BLOKIRANIMA, uvode i KOŠARE ZA HRANU za potrebite
TweetEmailPrint Hrvatska je jedna od najgorih članica EU po postotku osoba koje žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Osim toga, u Hrvatskoj... Grad Zagreb usvaja mjeru POMOĆI BLOKIRANIMA, uvode i KOŠARE ZA HRANU za potrebite


Hrvatska je jedna od najgorih članica EU po postotku osoba koje žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Osim toga, u Hrvatskoj su i nepravde ponajveće, jer je velika razlika između malog postotka stanovništva koje ima vrlo visoka primanja te velikog broja građana koji zarađuju vrlo malo. Svako peto dijete u Hrvatskoj ne jede, ili vrlo rijetko jede, voće, povrće i meso i nema za lijek, ako nije na recept! U isto vrijeme, trećina hrane u svijetu se baca!, rečeno je na Konferenciji

Novi prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi – kojom će Grad Zagreb pomoći blokiranim građanima – sutra bi, u utorak 26. veljače, trebao biti konačno usvojen! Najavila je to Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika, otvarajući Konferenciju o siromaštvu u urbanim sredinama, koja se održala danas (u ponedjeljak 25. veljače) u Staroj gradskoj vijećnici u Ulici sv. Ćirila i Metoda 5 u Zagrebu, povodom 15. obljetnice Ustanove „Dobri dom“ Grada Zagreba.

”U Dobrom domu dnevno se priprema 4000 obroka i tako 365 dana u godini. Petnaesta obljetnica Dobrog doma pravi je trenutak za nova rješenja u borbi protiv siromaštva, zbog čega smo i organizirali ovu konferenciju. Republika Hrvatska ima sve preduvjete biti snažna i ekonomski stabilna zemlja. Nažalost, u Hrvatskoj ima velik broj siromašnih i onih koji su u riziku od siromaštva. To je svaka peta osoba, odnosno 20 posto stanovništva Hrvatske. U Zagrebu je stanje bitno bolje. Grad za socijalne programe izdvaja od 25 do 27 posto novca iz proračuna, što iznosi preko dvije milijarde kuna godišnje”, istaknula je zamjenica gradonačelnika, otvarajući Konferenciju o siromaštvu u urbanim sredinama.

Beskućnicima oduzimaju novčanu naknadu, ako koriste prenoćište?!

Dodala je da je u Zagrebu, zbog svega navedenog, stopa nezaposlenosti znatno niža od hrvatskog prosjeka te iznosi 4,5 posto, te je naglasila da je u glavnom gradu 9,6 posto osoba koje su siromašne ili su u riziku od siromaštva, što je također bitno niži postotak od državnog prosjeka (20 posto).

”Socijalna politika Grada Zagreba temelji se na načelu: ‘Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom’. Primijetili smo, međutim, da su u Hrvatskoj posebno ugroženi beskućnici. Oni vrlo rijetko traže prenoćište, jer bi u slučaju da požele prenoćiti u Kosnici ili u nekom drugom prenoćištu ostali bez 1000 kuna socijalne pomoći”, iznijela je zanimljivu informaciju Jelena Pavičić Vukičević.

Apelirala je potom na Mariju Pletikosa, državnu tajnicu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (koja je održala kratko uvodno predavanje na početku Konferencije), te je zamolila da zajedno pronađu način da se beskućnicima omogući da koriste novčanu pomoć i u slučaju kada potraže prenoćište.

U radnom dijelu Konferencije predstavljena su zatim inovativna rješenja u spašavanju hrane – koja inače završi u smeću.

Košare za hranu na ulazima u zgrade i samoposluge

Đurđica Vorkapić, dizajnerica i nagrađivana inovatorica predstavila je košaru za hranu, vlastitu inovaciju koja bi trebala omogućiti siromašnima da lako pronađu higijenski ispravne namirnice, a građanima – koji žele donirati hranu – da kruh, pecivo, pizzu, naranču, jabuku, bananu… imaju gdje ostaviti potrebitima.

”Često, nažalost, vidimo ljude kako kopaju po kontejnerima ne bi li tamo pronašli namirnicu. Da bi to izbjegli, možemo u upotrebu staviti košare za hranu, koje se mogu postaviti na ulazu u stambenu zgradu, na ulazu u samoposluge, ili pokraj kontejnera. Za tu svrhu dizajnirala sam prozirnu kutiju od reciklirane plastike s rupicama za zrak i s poklopcem, da ljudi mogu odmah vidjeti što je u kutiji i da se hrana brzo ne uništi. No, osim košara za hranu, potrebna je i distribucija, da se košare mijenjaju svakih sedam dana, da ostanu higijenski ispravne”, predstavila je ukratko svoju inovaciju dizajnerica Đurđica Vorkapić, vlasnica patenta humanitarni bankomat koja je osvojila srebro u Ženevi za svoju inovaciju, a koja je napokon u Gradu Zagrebu pronašla partnera za realizaciju svoje ideje šire primjene kutija za doniranu hranu.

‘Mi smo narod koji ima srce za druge’

”Mi smo narod koji voli darivati, koji ima srce za druge. Problem je bio u tome što ljudi nisu znali kako to učiniti, jer hranu nisu imali gdje ostaviti. Košare za hranu mogle bi taj problem riješiti’, naglasila je inovatorica Vorkapić, koja se zahvalila Gradu Zagrebu što je prepoznao ideju i izašao joj u susret (prije devet godina, kako je naglasila, nije uspjela pronaći partnera za provedbu iste ideje).

Nakon nje, Marko Kozjak, jedan od osnivača start up tvrtke VeeMee, predstavio je projekt, odnosno sustav spašavanja hrane od bacanja.

”Godišnje se u Hrvatskoj baci hrane u vrijednosti od čak 1,3 milijuna kuna. Najveći dio zdrave i upotrebljive hrane, čak 70 posto baca se zbog krivog deklariranja ili pogreške u ambalaži, tiskarske greške… Da ne bi završila u smeću, mi tu robu preuzimamo u skladište, ponovno ju deklariramo, provjerimo zdravstvenu ispravnost i osiguramo da završi ipak kod krajnjeg korisnika, odnosno da u roku od 24 sata vrati u trgovački lanac. U zadnjih šest mjeseci čak 600 tona robe je prošlo kroz naša skladišta i svega pet tona je od toga na kraju odbačeno. No, cilj nam je da ostvarimo nula posto bacanja hrane”, naglasio je Marko Kozjak.

Dodao je da nastoje one namirnice (voće i povrće) koje se ne mogu zbog nagnječenosti prodati, preraditi u đemove, ili donirati potrebitima, kako se baš ništa ne bi bacilo u smeće.

Kupci mogu pratiti namirnice od početka do kraja

Osim toga, VeeMee (Vi-Mi), radi još nešto vrlo korisno – spaja kupce i proizvođače preko platforme na kojoj, skeniranjem QR koda na proizvodu, kupac može vidjeti sve informacije koje ga o proizvođaču zanimaju – tko je, što je, na koliko hektara radi, kako proizvodi svoju hranu. Odnosno, kupac može vidjeti je li to što drži u rukama autentično. Na platformi sudjeluju mnogi hrvatski OPG-ovi i drugi proizvođači, čija je izvornost zagarantirana, a kupac može, ako želi, OPG i posjetiti te vidjeti gdje nastaje hrana koju jede.

”Želimo da potrošač zna kakvu robu kupuje. Cilj je da kupci upoznaju poljoprivrednike čije proizvode koriste. Imamo godišnje naknade za poljoprivrednike s kojima surađujemo, a krajnji korisnici mogu pratiti namirnice koje kupuju od početka do kraja”, objasnio je Marko Kozjak, jedan od osnivača start up tvrtke VeeMee.

A da je spašavanje hrane – koja bi inače završila u smeću – doista nužno, potvrdila je i Iva Skelin Paulić, iz Ministarstva poljoprivrede. Ona je naglasila da se u svijetu baci čak trećina sve proizvedene hrane. U Hrvatskoj u smeću godišnje završi čak 400 tisuća tona hrane, odnosno oko 97 kilograma hrane po osobi na godinu.

”Specifični cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti otpad od hrane za polovicu. Drugi specifični cilj je ukinuti glad u svijetu, odnosno omogućiti svima ljudima dovoljno nutritativne vrijednosti namirnica. Zato je važno omogućiti i razviti sustav doniranja viškova hrane osobama u potrebi. Ministarstvo poljoprivrede je 2017. provelo istraživanje o doniranju hrane da dozna ima li viška hrane i u Hrvatskoj. Saznali smo da viška hrane ima. Nakon toga pokrenuli smo pilot projekt IT sustava doniranja hrane u kojem postoji centralni upravitelj te 103 posrednika za doniranje hrane (Crveni križ, Caritas, humanitarne udruge, pučke kuhinje…).

Donatori najprije mailom dojavljuju centralnom upravitelju podatke o količini i vrsti namirnica koje žele donirati. Centralni upravitelj javlja posrednicima prijedlog donacije, a oni odgovaraju žele li preuzeti donaciju. Nakon toga, centralni upravitelj zatvara donaciju koja je preuzeta”, objasnila je princip djelovanja projekta Nacionalnog sustava preraspodjele viškova hrane u Hrvatskoj Iva Skelin Paulić iz Ministarstva poljoprivrede.

Novo siromaštvo nastaje u gradovima

Naglasila je potom da je vrlo važna i kampanja za doniranje, kako bi se podignula svijest u Hrvatskoj o nužnosti darivanja namirnica koje bi inače završile u smeću.

Na Konferenciji je istaknuto, između ostaloga, da novo siromaštvo nastaje najčešće upravo u gradovima, a pogađa najčešće umirovljenike i starije, invalidne osobe, te djecu.

Otprilike svako pete dijete u Hrvatskoj živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, a to znači, kako su pokazala istraživanja, da si ta djeca vrlo često ne mogu priuštiti voće, povrće i meso, kao ni lijekove koji nisu na recept. Djeca u siromašnim obiteljima često se rađaju s malom težinom, veća je smrtnost kod takve djece, ona češće obolijevaju od astme, anemije, dijabetesa… Takva djeca imaju više teškoća u učenju, imaju slabije razvijene vještine čitanja i matematike. Vjerojatnost da će u budućnosti izaći iz siromaštva za takvu djecu nije velika, istaknula je između ostaloga Olja Družić Ljubotina, znanstvenica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je predstavila rezultate dvaju istraživanja provedenih nedavno u Hrvatskoj, a sugovornici istraživača bili su roditelji djece, odnosno djeca koja žive u siromaštvu. Djeca (srednjoškolci) su u odgovorima naveli da zbog svega navedenog imaju osjećaj srama, bespomoćnosti i stigmatiziranosti.

Rizik veći u jednoroditeljskim obiteljima

U gradovima je posebno velik rizik od siromaštva djece u jednoroditeljskim obiteljima, što je posljedica čestih rastava braka.

Hrvatska je jedna od najgorih članica EU po postotku osoba koje žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. Osim toga, u Hrvatskoj su i nepravde ponajveće, jer je velika razlika između malog postotka stanovništva koje ima vrlo visoka primanja te velikog broja građana koji zarađuju vrlo malo (otuda i nerealno visoke ‘prosječne plaće’), istaknuto je između ostaloga na Konferenciji o siromaštvu u gradovima

U popodnevnim satima, Konferencija je nastavljena prikazom socijalnih programa velikih hrvatskih gradova u borbi protiv siromaštva. Romana Galić, iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe za invaliditetom Grada Zagreba predstavila je zagrebački model borbe protiv siromaštva, a nakon nje Alen Župan iz Ustanove Dobri dom Grada Zagreba predstavio je 15 godina rada te dragocjene ustanove.

Petnaest godina dragocjene pomoći socijalno ugroženima

Dobri dom je osnovan 26. veljače 2004. godine Odlukom Skupštine Grada Zagreba, a sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, već 15 godina pruža sve oblike u prehrani koje Grad Zagreb osigurava svojim socijalno ugroženim građanima uključujući prehranu u pučkoj kuhinji, dostavu ručka u kuću za starije i teško bolesne odrasle osobe, pomoć u obiteljskim paketima te pomoć djeci u mliječnoj hrani.

Nakon Dobrog doma, predstavljeni su i programi Grada Splita, Grada Rijeke i Grada Osijeka u borbi protiv siromaštva.

FOTO: Damir Kramarić