Zamjenica gradonačelnika na otvorenju izložbe Job – vatra mediterana u Klovićevim dvorima Zamjenica gradonačelnika na otvorenju izložbe Job – vatra mediterana u Klovićevim dvorima
Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potječu iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od... Zamjenica gradonačelnika na otvorenju izložbe Job – vatra mediterana u Klovićevim dvorima

Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potječu iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od kraja 1928. do jeseni 1935. godine, kada Job umire izmučen tuberkulozom

ignjat-jobU Galeriji Klovićevi dvori (Atrij galerije), na Jezuitskom trgu 4, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin pozdravila je prisutne na otvorenju izložbe Job – vatra mediterana, retrospektivu velikog hrvatskog slikara Ignjata Joba koji je obilježio slikarstvo 30-tih godina prošlog stoljeća. Izložba će biti postavljena do 8. siječnja 2017.

Golišavost svojih muza Job je skrivao od znatiželjnih pogleda, ali se nije ustručavao svog hedonizma i raskalašenih prizora iz života, o čemu svjedoče i prvi put zajedno izložena, njegova tri remek-djela iz 1935. godine
Osamdeset godina od umjetnikove smrti i devetnaest godina od posljednje retrospektive u Zagrebu izložbom se želi skrenuti pažnja na najbolje iz opusa ovoga umjetnika što je „slikao i stradavao sa slikarstvom“, opusa koji je razasut po brojnim muzejima i galerijama, ali velikim dijelom zastupljen i u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i Srbiji.
Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potječu iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od kraja 1928. do jeseni 1935. godine, kada Job umire izmučen tuberkulozom. U tom zgusnutom vremenu slikar je radio grčevito, shvaćajući slikanje kao euforičnu i čisto instinktivnu reakciju na zbivanja iz svoje bliske stvarnosti. Njegovi su motivi vrlo jednostavni: to su prizori iz svakodnevnog života u malim mjestima mediteranskog podneblja. Moglo bi ih se shvatiti kao svojevrsnu kroniku punu živopisnih zapažanja. No, Job nema u svojim slikama namjeru pripovijedati priče iz svoje svakodnevice, već pažnju usmjerava u dublja i slojevitija zbivanja slike, u njezinu kolorističku masu koja svojim pulsacijama djeluje na promatrača. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva u njegovu slikarstvu prepoznaje „spontani ekspresionizam“.
U naglašeno ekspresionističkim tendencijama, koje su bile raširene u hrvatskoj umjetnosti u drugoj polovici 20-tih i prvoj polovici 30-tih godina, mjesto i uloga Ignjata Joba iznimno su značajni. Njegovo slikarstvo kasnog razdoblja puno je snažne emocionalnosti koja izrasta iz orgijastičkog i tragičnog životnog osjećanja…
Galerija Klovićevi dvori uložila je velik trud kako bi uspjela posuditi i slike koje se čuvaju u muzejima Republike Srbije te neke iz privatnih kolekcija koje kod nas nikada nisu bile izlagane.

Komentari