ZARAĐUJU NA TUĐOJ MUCI Utjerivači dugova neprestano zovu, maltretiraju rodbinu i susjede!
Agencije koje otkupljuju dugove poput bujice su preplavile Zagreb i Hrvatsku. Od početka krize banke su im prodale 16,6 milijardi kuna nenaplaćenih kredita, a prosječna cijena prodanih dugova kretala se od 20 do 33 posto. Zašto onda agencije od dužnika traže i dvostruko više od duga banci?! Na to pitanje nitko ne nudi odgovor
”Završila sam na Hitnoj kada su me prvi puta zvali iz EOS Matrix-a! A zvali su više puta i stalno slali poruke, tražili da vratim tobožnji dug. I to udvostručen dug. Splitska banka je navela da sam im dužna 32.258 kuna, a iz EOS Matrixa su tvrdili da su otkupili moj dug i da sam ima dužna čak 65.951 kunu!
Kasnije su mi nudili, tobože, mogućnost popusta, odnosno nagodbe. No, ja ne želim nagodbu, jer znam da nisam ništa dužna i da su me prevarili. Nemam! A i da imam, ne bi im platila”, žestila se B. P, uzrujana blokirana Zagrepčanka, s kojom smo nedavno razgovarali.
Slične priče čuli smo i od mnogih drugih blokiranih i ovršenih osoba, s kojima smo razgovarali u Savjetovalištu za blokirane građane u Praškoj ulici 5 u Zagrebu, kao i sa članovima udruge Blokirani – deblokirajmo Hrrvatsku.
Iz svega navedenog, jasno je da su agencije koje otkupljuju dugove od banaka i koje potom svakodnevno maltretiraju dužnike, odnosno tobožnje dužnike, odjednom poput bujice preplavile Zagreb i Hrvatsku.
Potvrđuje to i podatak da su od početka krize banke prodale 1,5 milijardi kuna nenaplaćenih kredita građana i 15 milijardi kuna korporativnog duga!
Od početka krize banke su prodale, dakle, 16,6 milijardi kuna nenaplaćenih kredita, a podaci o takvim transakcijama pokazuju da se prosječna cijena prodanih dugova kretala 20 do 33 posto.
Zašto onda agencije od dužnika traže i dvostruko više nego što su bili dužni bankama?! Na to pitanje, nitko ne nudi odgovor.
Primjerice, 2015. godine 940 milijuna kuna neotplaćenih kredita građana prodano je za petinu vrijednosti, odnosno 200 milijuna kuna, no 2016. godine cijena duga od 600 milijuna kuna prodana je za četvrtinu početne vrijednosti!
Na domaćem se tržištu nametnulo petnaestak tvrtki koje se bave otkupom i naplatom loših dugova, a prema podacima Poslovne Hrvatske najuspješniji je u tom biznisu njemački Eos Matrix koji je 2015. godine ostvario 71 milijun kuna prihoda i 16,3 milijuna kuna dobiti.
Godinu dana prije prihodi te tvrtke bili dvije trećine manji od prihoda iz 2015. godine, a 2011. godine čak dva i pol puta!
Igor Vujović iz udruge Potrošač kaže da mu se svakodnevno javljaju građani s pritužbama na postupanje modernih utjerivača dugova.
– Zovu susjede i raspituju se o dužnicima, zovu rodbinu i prijatelje i to smatram neprimjerenim ponašanjem. Prodaja duga nije zabranjena, no tko god ga preuzme, mora se držati zakonskih i moralnih načela – ističe Vujović.
– Nastaju problemi jer telekomi ili banke prodaju dug, ali ga svejedno naplaćuju iz ovrhe. Imamo niz primjera u kojima čovjek isti dug plati dva puta. Naš je savjet svima da dug plaćaju samo jednom vjerovniku, a oni neka se dogovore – kaže Vujović.
Drugi je problem kontakt s dužnikom. Jedni se žale na to da ih sačekuju pred zgradom i zapitkuju kada će vratiti dug, ali najčešći su učestali telefonski pozivi..
Osim što im značajnije rastu prihodi, agencije za naplatu dugova povećale su i broj zaposlenih.
Agencije
- EOS Matrix – 71 mil. kn prihoda u 2015., 84 zaposlena
Zadnjih pet godina najviše je povećao prihode, dobit i broj zaposlenih, a u Hrvatskoj je prisutan od 2009. godine
- Prima Solvent – 12,5 mil. kn prihoda u 2015., 37 zaposlenih
U domaćem je vlasništvu, a prihodi su mu se gotovo udvostručili od 2011. godine, jednako kao i broj zaposlenih radnika
- CEI Zagreb – 10,5 mil. kn prihoda u 2015., 39 zaposlenih
Dio grupe Creditexpress. Prihodi su mu iznosili od 7 do 10 milijuna kuna, a broj se zaposlenih radnika udvostručio
