Zavod za statistiku DOPISUJE MILIJUNE lažirajući rast, zaposlenici ŠUTE ili STRADAJU! Zavod za statistiku DOPISUJE MILIJUNE lažirajući rast, zaposlenici ŠUTE ili STRADAJU!
EKSKLUZIVNO-EVO KAKO 'HRVATSKA RASTE': IMAMO DOKAZE PRIJEVARE

Zavod za statistiku DOPISUJE MILIJUNE lažirajući rast, zaposlenici ŠUTE ili STRADAJU!

Hrvatska 3. prosinca 2015. Damir Kramarić

Portal Promise.hr dobio je na uvid nepobitne dokaze krivotvorenja statističkih podataka u Državnom zavodu za statistiku! Doznali smo da zaposlenici Zavoda, koji ne žele... Zavod za statistiku DOPISUJE MILIJUNE lažirajući rast, zaposlenici ŠUTE ili STRADAJU!

Portal Promise.hr dobio je na uvid nepobitne dokaze krivotvorenja statističkih podataka u Državnom zavodu za statistiku! Doznali smo da zaposlenici Zavoda, koji ne žele sudjelovati u lažiranju statističkih podataka, doživljavaju zlostavljanje i prijetnje, a ponekad i fizičke napade!

grčić raste‘Rast BDP-a od 2,8 posto trebao bi zaposlenima u javnim i državnim službama osigurati rast osnovice plaće od 1. siječnja 2016. za 6 posto”, izvijestili su mediji prije neki dan. Sindikalni predstavnici brže bolje su najavili da ne odustaju od većih plaća, koje su dogovorili još sa Sanaderom. Tada je rečeno: kada BDP poraste, rastu i plaće… BDP je, tobože, porastao, pa i sindikati traže svoje.

Koalicija na vlasti već mjesecima se, također, diči tobožnjim rastom BDP-a, rastom izvoza i industrijske proizvodnje, pa su čak i svojoj koaliciji nadjenuli ime ‘Hrvatska raste‘. No, prešutjeli su ono najvažnije – Hrvatska raste samo u njihovoj mašti i uz pomoć krivotvorenih brojki!

Prava je istina, naime, da Hrvatska proizvodnja i prihodi ne rastu, a svi oni koji građane uvjeravaju u rast – obmanjuju javnost, služeći se krivotvorenim informacijama!

Portal Promise.hr dobio je na uvid prave i fiktivne brojke, odnosno dokaze krivotvorenja statističkih podataka u Državnom zavodu za statistiku (dokumente ne objavljujemo kako ne bi dodatno ugrozili naše sugovornike)! Doznali smo, osim toga, da zaposlenici Državnog zavoda za statistiku, koji ne žele sudjelovati u lažiranju podataka, doživljavaju veliki mobbing na poslu, zlostavljanje, prijetnje, maltretiranje, a pojedini načelnici i voditelji službi čak i fizički nasrću na njih! Zbog tako sulude situacije, fluktuacija radne snage u Državnom zavodu za statistiku je vrlo velika, višemjesečna bolovanja su stalna pojava, premještaji također.

Voditelji službi i ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, koji su upoznati s krivotvorenjem brojki i drugim nelogičnostima, prave se da ništa ne znaju i da ne razumiju o čemu se tu radi, prebacujući odgovornost na nižerangirane djelatnike. Oni su, pak, prisiljeni fiktivno dodavati silne milijune kuna u hrvatsku industrijsku proizvodnju, a kasnije moraju smisliti način kako da nepostojeće milijune izbrišu, kako ne bi ispalo da je industrija godinu kasnije u debelom minusu (jer je u prethodnoj godini prikazano nerealno veliki rast). Zbog svih tih ilegalnih računskih akrobacija i muljaža – koje bi trebali raditi djelatnici Zavoda, mnogi psihički ne izdrže dugo obavljati taj posao. Tada im se obično nudi premještaj na bolje plaćeno radno mjesto – samo kako bi se kupila njihova šutnja. A na njihova mjesta dolaze novi ljudi, često bez visoke stručne spreme, najčešće preko student servisa, ili na stručno osposobljavanje… Tada i novi službenici upadaju u isti problem: kako počistiti nered od godinu ranije. I tako u krug…

Oni koji ne žele muljati, doživljavaju zlostavljanje

Novinar portala Promise.hr razgovarao je s nekoliko djelatnika i bivših djelatnika Državnog zavoda za statistiku, koji su vrlo detaljno opisali kakvo su zlostavljanje doživljavali te kakvim se sve prljavim poslovima bave u toj vrlo važnoji nekada uglednoj državnoj instituciji. Važno je napomenuti da su s tim šokantnim i potresnim svjedočanstvima, koje ćemo ovdje opisati, upoznati i brojni svjedoci, tako da u slučaju eventualne sudske tužbe gore potpisani novinar može na ročište pozvati mnoge neposredne svjedoke.

Djelatnici i bivši djelatnici Državnog zavoda za statistiku ispričali su nam da su službenici – koji su odbili premještaj na bolje plaćeno radno mjesto (shvaćajući da im poslodavac nudi mito za laganje i za zataškavanje krivotvorenih podataka) stvorili sebi tisuću problema. Počeli su doživljavati brojne neugodnosti na poslu, maltretiranja od strane voditelja ili voditeljica službi, brojne diskreditacije, prijetnje otkazom… Kada bi se žalili rukovoditelju, ili ravnatelju Državnog zavoda za statistiku, naišli bi na hinjeno čuđenje te ignoriranje problema.

”Svi se prave da ništa ne znaju. No, malo je čudno da voditelji službi i ravnatelj nemaju pojma da je u obradi podataka za industriju na godišnjoj razini netko tvrtkama – čija vrijednost prodanih proizvoda iznosi oko 30 milijuna kuna – dopisao više od stotinu milijuna kuna. Neobično je da voditeljice službi i ravnatelja Državnog zavoda za statistiku ne zanima što se događa, čak i onda kada ih djelatnici upozore na brojne nepravilnosti! Prave se da ih se to ne tiče. Mjesecima ne poduzimajući ništa. Dolazi tada do situacije da je djelatnik – ukoliko ne želi sudjelovati u muljaži i ako ne prihvaća premještaj na drugo radno mjesto – doveden u situaciju da mora ići na bolovanje. Eto, tako vam, u stvari, ‘Hrvatska raste’, ogorčeni su pojedini djelatnici Državnog Zavoda za statistiku, stoljetne institucije čije je sjedište u srcu hrvatske metropole, s pogledom na Trg bana Jelačića.

Hrvatska izvozi banane, automobile i drugu robu koju ne proizvodi?!

Pojasnili su potom da ‘izvoz raste’, samo ako se statistički prikaže da Hrvatska izvozi banane, automobile, LCD televizore… a to što ne proizvodimo ni banane, ni automobile, ni LCD televizore, nije ni važno. Provoz tuđe robe kroz Hrvatsku računa se kao izvoz, kao što industrija raste – samo ako se industrijskim poduzećima dopiše stotine milijuna kuna nepostojećeg prihoda.

”Svi relevatni pokazatelji svaki se mjesec šalju u Eurostat. Metodološki sve štima, no u stvarnosti je mnogo toga krivotvoreno. U godišnjoj službi, na Odjelu industrije i energije mnogi podaci su u grešci. Stvarne i fiktivne brojke razlikuju se negdje i do 300 posto, što znači da je tvrtkama s 30 milijuna kuna vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda dopisano više od stotinu milijuna kuna. Kada otkrijete takve nepravilnosti i upozorite nadređene, odjetnom doznate da ste, tobože, zatražili premještaj, iako niste ništa tražili. Ako premještaj, kojega niste ni tražili, odbijete, onda ste u velikim problemima”, kaže nam djelatnik, koji se potom pita: tko je tu lud?

Djelatnici i bivši djelatnici Državnog zavoda za statistiku ističu, zatim, da je u Zavodu prisutna praksa zapošljavanja po rodbinskim i kumskim vezema. Tako u istom odjelu rade majka i kćer (majka je načelnica odjela), rade i brojne vjenčane kume, sestre, rodbina… uz napomenu da je s Odjela industrije, energije i informacijskog društva u zadnjih nekoliko godina otišao velik broj ljudi s visokom stručnom spremom.

Izostanak kontrole i revizije

Premda bi na istraživanju i obradi podataka trebali raditi osposobljeni i visoko obrazovani kadrovi (ekonomisti), visoko obrazovanih je vrlo malo, a jako mnogo je osoba koje rade preko student servisa ili su došli na stručno osposobljavanje. Jako je malen i broj visoko obrazovanih djelatnika (savjetnika i viših savjetnika) koji kontroliraju rezultate obrade.

Izostanak kontrole podataka u nekim slučajevima dovodi do toga da se za ista poduzeća na mjesečnoj i na godišnjoj razini ne podudara vrsta proizvodnje i proizvoda. I naši sugovornici začuđeni su tom spoznajom, jer ni sami ne znaju odgovoriti na pitanje: kako je moguće da se u tako važnoj instituciji ne provode logično računske kontrole, da se ne rade revizije…

Dr. Kulić: Lažu da se dokopaju vlasti

Za komentar ovih skandaloznih otkrića, zbog kojih bi neopozivu ostavku trebao dati ravnatelj Hrvatskog zavoda za statistiku, Marko Krištof, ali i hrvatski premijer, Zoran Milanović, upitali smo ekonomskog analitičara i sinteziologa dr. Slavka Kulića, koji je još prije nekoliko mjeseci izjavljivao da rast u Hrvatskoj ne postoji, već da se radi o statističkoj obmani.slavko kulić

”Vidite da sam govorio istinu. Osim u Državnom zavodu za statistiku, lažu i u Hrvatskoj narodnoj banci. Hrvatska propada, a ne raste, a oni lažu da se dokopaju vlasti! Bivši direktor Zavoda za statistiku priznao mi je da lažu, kako bi ispalo da Hrvatska bilježi rast. Odavno govorim da rast BDP-a nije pokazatelj blagostanja, niti uspješnosti političkih elita, već fikcija i krivotvorina. Na Hrvatskoj televiziji su me upitali znači li to da HTV laže kada govori o rastu. Odgovorio sam da Hrvatska televizija stalno laže. Tada su bili šokirani, a sada imaju i dokaze”, zaključio je dr. Slavko Kulić te obećao opširan intervju za Promise.hr, čim se vrati iz inozemstva u Hrvatsku.

Valja ovdje napomenuti da su i drugi ekonomisti, poput dr. Ivan Lovrinovića, mr. Karino Hromin Sturma, dr. Guste Santinija, dr. Ljube Jurčića, Dinka Bartulovića… bili vrlo skeptični prema navodnom rastu BDP-a, izvoza i industrijske proizvodnji. I oni su govorili da Hrvatska ne bilježi rast, već da se radi o statističkim manipulacijama.

Sada imamo i potvrdu da je to doista tako.

Zašto su u Državnom zavodu za statistiku pristali na ovakvo krivotvorenje podataka? Pritisak je, vjerojatno, bio ogroman. Godinama su brojni kritičari, kao glavni dokaz nesposobnosti Milanovićeve vlade, iznosili podatak o šest godina recesije, odnosno o čak 24 kvartala negativnog rasta BDP-a. I brojni svjetski analitičari pisali su o najnesposobnijoj vladi te o svjetskim prvacima u održavanju neprekidne recesije. Zbog izostanka bilo kakvog rasta, Milanovićevu vladu mnogi su proglasili najgorom vladom u hrvatskoj povijesti.

No, onda nas je ‘odjetnom krenulo’! Mada pozitivne trendove ekonomski analitičari nisu primijetili, Branko Grčić i Zoran Milanović uvjeravali su nas da Hrvatska napokon raste i da je to tek početak pozitivnog trenda. Sada znamo kako im je to uspjelo!

Zbog svega navedenog, zatražili smo objašnjenje od odgovornih u Državnom zavodu za statistiku.


 


Zavod za statistiku: Nismo pronašli nikakve nepravilnosti

Jesu li djelatnici Državnog zavoda za statistiku stručno osposobljeni za rad na istraživanjima i obradi statističkih podataka za industriju u Hrvatskoj na mjesečnoj i godišnjoj razini? Kakvu stručnu spremu imaju šefovi odjela u Zavodu? Rade li na obradi podataka visoko kvalificirani, stalno zaposleni djelatnici ili je riječ o osobama koje rade preko student servisa i koji su došli na stručno osposobljavanje? Tko obučava djelatnike koji su došli na stručno osposobljavanje? Koliko je djelatnika s visokom stručnom spremom na istraživanju podataka za industriju na godišnjoj razini, a koliko ih je na ugovoru o djelu? Radi li i kćer načelnice na istom odjelu na kojem joj je majka načelnica? Je li u Državnom zavodu za statistiku zaposlena i sestra druge voditeljice te je li uobičajeno zapošljavanje po rodbinsko – kumskim vezama? Tko educira ljude koji rade na obradi podataka za industriju i koliko je ljudi s visokom stručnom spremom na obradi podataka? Koliki je ukupan financijski podatak o industrijskoj proizvodnji u Hrvatskoj za godišnji izvještaj za prošlu godinu? Jesu li ove godine korigirani podaci u Državnom zavodu za prošlu godinu? Kada je bila zadnja revizija podataka? Ima li čudnih događanja u Državnom zavodu za statistiku, revidiranja podataka i naknadnog upisivanja podataka? Tko kontrolira podatke i može li neki referent napisati što hoće, a da nitko to ne provjerava? Postoje li logično računske kontrole i koliko su usporedivi podaci mjesečne i godišnje službe za industriju, odnosno podudaraju li se podaci za ista poduzeća na mjesečnoj i godišnjoj razini? Zašto tvrtke ne smiju znati podatke koje o njima vodi Državni zavod za statistiku? Krivotvore li se podaci u Državnom zavodu za statistiku, kako bi ispalo da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi rast, iako realno nije tako? Fingiraju li se na sličan način podaci i za druge segmente proizvodnje i izvoza u Hrvatskoj? Zašto odgovorni ne spriječe te radnje i zbog čega ne obavljaju redovitu kontrolu? Po čijem nalogu se lažiraju podaci u Državnom zavodu za statistiku?”, upitali smo glasnogovornicu Zavoda.

Njihove odgovore prenosimo ovdje u cijelosti (zajedno s pitanjima radi lakše preglednosti).

Jesu li djelatnici Državnog zavoda za statistiku stručno osposobljeni za rad na istraživanjima i obradi statističkih podataka za industriju u Hrvatskoj na mjesečnoj i godišnjoj razini?

U skladu s Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku (NN 80/12) Služba statistika industrije, energije i informacijskog društva obavlja sljedeće stručne poslove: priprema, izrađuje, objavljuje i razvija metodologije i klasifikacije za kratkoročne poslovne statistike industrijske proizvodnje, prometa i drugih pokazatelja industrije, proizvođačke cijene industrije; PRODCOM (Proizvodnja Zajednice) statistike o godišnjoj industrijskoj proizvodnji Republike Hrvatske; statistike inputa u industrijsku proizvodnju za potrebe input-output tablica i statistike energije (REPRO statistike); kompilira i vodi statistike o stranim podružnicama poduzeća u zemlji (tuzemni FATS); statistike energije i informacijskog društva, kao i druge posebne poslovne statistike prema godišnjem provedbenom planu i višegodišnjem programu; izrađuje izvještaje o kvaliteti iz svoga djelokruga, a u skladu s konceptom i propisima Eurostata; skrbi o njihovom kontinuiranom usklađivanju pritom vodeći računa i o nacionalnim potrebama; planira i sudjeluje u izradi mjesečnih i godišnjih izvješća o izvršenim poslovima kao i drugih strateških dokumenata iz svoga djelokruga.

Statistička istraživanja provode se u mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj i godišnjoj dinamici. Služba provođenjem kratkoročnih, proizvodnih i strukturnih istraživanja osigurava podatke i statističke pokazatelje o kretanju industrijske proizvodnje, prometa industrije i drugih kratkoročnih pokazatelja iz svoga djelokruga, zaliha, zaposlenih osoba i proizvodnosti rada u industriji, proizvođačkih cijena industrije na domaćem i inozemnom tržištu te kompozitnom indeksu proizvođačkih cijena industrije te proizvodi posebne podatke o učinkovitosti industrijskih poduzeća i stranim podružnicama poduzeća u zemlji (tuzemni FATS), pokazatelje o industrijskoj proizvodnji, mogućim kapacitetima, internoj potrošnji, prodaji industrijskih proizvoda, o inputu sirovina i materijala u industriju; pokazatelje za energiju, obnovljive izvore energije, cijene energenata, statističkoj energetskoj bilanci te druge pokazatelje energije; pokazatelje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologije u poduzećima, kućanstvima i od strane osoba te druge pokazatelje o informacijskom društvu; izrađuje izvještaje o kvaliteti i metodološke radove i analize iz svoga djelokruga.

Služba također, unutar svoga djelokruga, radi na poboljšanju Statističkog poslovnog registra, skrbi o kvaliteti svih pokazatelja iz svoga djelokruga, razvojnoj strategiji i smanjenju tereta izvještavanja uvođenjem suvremenih metoda prikupljanja podataka te proučava, uvodi i primjenjuje metode za imputacije podataka korištenjem administrativnih izvora; prati razvoj i vrši desezoniranje kratkoročno-poslovnih pokazatelja industrije iz svoga djelokruga, primjenom metoda i programskih alata Eurostata te koordinira kratkoročne poslovne statistike iz djelokruga Zavoda u suradnji s Eurostatom. Nadalje, u suradnji sa ustrojstvenom jedinicom Državnog zavoda za statistiku nadležnom za provedbu projekata, a vezano za svoj djelokrug, obavlja i poslove vezane uz izradu projektne dokumentacije i provedbu projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije te sredstava međunarodnih organizacija, uključujući darovnice.

S obzirom na sve navedene stručne poslove, Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku propisane su potrebne kvalifikacije svakog od sistematiziranih 25 radnih mjesta u sklopu Službe statistike industrije, energije i informacijskog društva. Prilikom provedbe javnih natječaja za prijam u državnu službu provodi se testiranje znanja kandidata iz djelokruga poslova koji se obavljaju u Službi te smatramo da raspolažemo s profesionalnim djelatnicima koji zadovoljavaju stručne i druge uvjete potrebne za raspored na radna mjesta te koji imaju kompetencije za obavljanje svih zadataka iz njihove nadležnosti.

Kakvu stručnu spremu imaju šefovi odjela u Zavodu?

Svi voditelji odjela, voditelji službi i načelnici sektora Državnog zavoda za statistiku imaju visoku stručnu spremu u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu DZS-a.

Rade li na obradi podataka visoko kvalificirani, stalno zaposleni djelatnici ili je riječ o osobama koje rade preko student servisa i koji su došli na stručno osposobljavanje?

Od ukupno sistematiziranih 25 mjesta u Službi statistike industrije, energije i informacijskog društva trenutno je popunjeno 21 mjesto s osobama zaposlenim na neodređeno vrijeme. U Službu su primljena i 3 polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci (stanje: 3. prosinca 2015.).

Tko obučava djelatnike koji su došli na stručno osposobljavanje?

Osobe na stručnom osposobljavanju obučavaju mentori koje je Državni zavod za statistiku imenovao u Programu stručnog osposobljavanja, a koji moraju imati najmanje istu stručnu spremu kao i osoba na stručnom osposobljavanju.

Koliko je djelatnika s visokom stručnom spremom na istraživanju podataka za industriju na godišnjoj razini, a koliko ih je na ugovoru o djelu?

Broj djelatnika s visokom stručnom spremom definiran je sukladno stručnim poslovima koji se obavljaju u Službi statistike industrije, energije i informacijskog društva odnosno u Odjelu godišnjih poslovnih statistika te je propisan Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku. Trenutna obrazovna struktura stalno zaposlenih djelatnika u Službi statistike industrije, energije i informacijskog društva je slijedeća: 9 djelatnika visoke stručne spreme, 11 djelatnika više stručne spreme i 1 djelatnik srednje stručne spreme. Spomenuta 3 polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa visoke su stručne spreme.

Odjel godišnjih poslovnih statistika je jedan od tri odjela u Službi statistike, energije i informacijskog društva te trenutno nema nepopunjenih radnih mjesta. U spomenutom Odjelu trenutno radi ukupno 8 zaposlenika, od čega su 4 visoke stručne spreme i 4 više stručne spreme. U Odjelu je i 1 polaznik stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa visoke stručne spreme.

Na ugovoru o djelu rade isključivo djelatnici čiji su opisi poslova vezani uz razvoj statistika koje se financiraju u okviru projekata EU-a te koji se ne mogu obavljati u okviru redovitog posla. Riječ je o 4 projekta iz djelokruga Službe statistike industrije, energije i informacijskog društva na kojima se trenutno intenzivno radi s ciljem daljnjeg unapređivanja načina i metoda rada

Radi li i kćer načelnice na istom odjelu na kojem joj je majka načelnica?

Prema ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku, na čelu odjela su voditelji odjela, a načelnici rukovode sektorima. U Državnom zavodu za statistiku je trenutno raspoređeno 7 žena na radna mjesta načelnica sektora te njihova djeca nisu zaposlena u Državnom zavodu za statistiku (zaposlenje na određeno/neodređeno vrijeme, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, ugovor o djelu).

 Je li u Državnom zavodu za statistiku zaposlena i sestra druge voditeljice te je li uobičajeno zapošljavanje po rodbinsko – kumskim vezama?

Zapošljavanje u Državnom zavodu za statistiku se provodi u skladu s propisima koji uređuju pitanje prijama osoba u državnu službu. Nakon raspisivanja natječaja, zapošljavaju se one osobe koje su se prijavile na natječaj, zadovoljile propisane uvjete i prošle postupak selekcije.

Tko educira ljude koji rade na obradi podataka za industriju i koliko je ljudi s visokom stručnom spremom na obradi podataka?

U skladu s spomenutim Pravilnikom i Uredbom Služba statistike industrije, energije i informacijskog društva raspolaže profesionalnim djelatnicima koji su kompetentni za objavljenje svih radnih zadataka iz njihove nadležnosti. Novo pridošli djelatnici imaju svoje mentore koji ih educiraju za obavljanje poslova u njihovom djelokrugu rada, a voditelji odjela i službe se kontinuirano brinu o prijenosu znanja koja su potrebna za obavljanje dodijeljenih im poslova. Također, djelatnicima je, u okviru mogućnosti, na raspolaganju i pohađanje tečajeva te seminara prvenstveno vezanih uz njihovo područje rada, ali i iz područja od njihovog osobnog interesa.

Koliki je ukupan financijski podatak o industrijskoj proizvodnji u Hrvatskoj za godišnji izvještaj za prošlu godinu?

Prvi rezultati Godišnjeg PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji Republici Hrvatskoj u 2014. objavljeni u Priopćenju broj 2.1.5 “Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2014., prvi rezultati” te su dostupni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr.   Svakako je važno napomenuti da se ne radi se o financijskim podacima koji se mogu pronaći u obradama FINA-e, već o vrijednostima industrijske proizvodnje Republike Hrvatske za poduzeća s 10 i više zaposlenih osoba koja je za 2014. iznosila 121 366 milijuna kuna. Napominjemo da su navedeni podaci prikupljeni su spomenutim istraživanjem. Nadalje, skrećemo pažnju na činjenicu da je kod bilo kakvih usporedbi podataka iz različitih izvora neophodno usporediti i analizirati i njihove (često različite) metodologije i definicije, kako se ne bi izvlačili pogrešni zaključci.

Jesu li ove godine korigirani podaci u Državnom zavodu za prošlu godinu (odnosno za 2013.)?

Uobičajeni statistički postupak nakon prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica je ispravljanje netočnih podataka, tj. podataka koji nisu zadovoljili logičko-računske kontrole. Kontrole su unaprijed definirane i sastavni su dio programa obrade podataka. Tipovi kontrola su vrlo raznovrsni, od jednostavnih do sofisticiranih, a eventualni ispravak podataka provodi se nakon telefonskog kontakta s odgovarajućom izvještajnom jedinicom.

Kada je bila zadnja revizija podataka? Ima li čudnih događanja u Državnom zavodu za statistiku, revidiranja podataka i naknadnog upisivanja podataka?

Revizije podataka dio su uobičajene procedure kod provođenja statističkih istraživanja. Privremeni podaci ili prvi rezultati se revidiraju prema potrebi,  odnosno na temelju naknadnih intervencija od strane izvještajne jedinice ili usporedbe s nekim „benchmark“ podatkom. Proces revidiranja podataka odvija se tijekom same analize podataka ili u razdoblju do izrade konačnih podataka. Važno je naglasiti da se podaci revidiraju na temelju revizijske politike Eurostata za pojedino statističko područje.

Tko kontrolira podatke i može li neki referent napisati što hoće, a da nitko to ne provjerava?

Podaci izvještajnih jedinica prolaze kroz logičko-računsku kontrolu,  a kontroliraju ih referenti nadležni za odgovarajuće referade kao i voditelji odjela koji provjeravaju podatke na mikro i makro razini koji mogu utjecati na rezultate.

  Postoje li logično računske kontrole i koliko su usporedivi podaci mjesečne i godišnje službe za industriju, odnosno podudaraju li se podaci za ista poduzeća na mjesečnoj i godišnjoj razini?

Logičko-računske kontrole ugrađene su u programe obrade podataka i sastavni su dio istraživanja.  Podaci mjesečne i godišnje službe za industriju trebaju imati isti trend rasta (evoluciju) i ne mogu se podudarati, jer su im koncepti, definicije, obuhvat i priroda indikatora kojima se mjeri neka pojava različiti (indeksi industrije naspram apsolutnih vrijednosti industrije).

Zašto tvrtke ne smiju znati podatke koje o njima vodi Državni zavod za statistiku?

Podaci koje Državni zavod prikuplja propisani su Godišnjim provedbenim planovima za svaku godinu, bilo da se radi o direktnom prikupljanju od izvještajnih jedinica ili preuzimanju podataka iz administrativnih izvora. Izvještajne jedinice ili dostavljaju podatke Državnom zavodu za statistiku ili predaju izvještaje posjednicima administrativnih podataka, tako da su u posjedu svih podataka koje o njima Državni zavod za statistiku prikuplja u statističke svrhe.

Krivotvore li se (fingiraju) podaci u Državnom zavodu za statistiku, kako bi ispalo da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi rast, iako realno nije tako?

Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnim za statistiku obavlja svoje poslove u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst) kao i svim drugim pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske i Europske unije. Drugim riječima, Državni zavod za statistiku objavljuje pouzdane statističke pokazatelje koji moraju što vjernije, što točnije i što dosljednije odražavati promatrane pojave.  Također važno je naglasiti da se za odabir izvora, metoda i postupaka koriste znanstveni kriteriji. Vaše insinuacije o krivotvorenju službenih statističkih podataka smatramo neutemeljenim jer navedene činjenice ne odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju.  Kako smo već objasnili, prikupljeni podaci prolaze logičko- računsku kontrolu i ispravljaju se oni koji su netočni, sukladno statističkoj praksi u cijelom svijetu.

Koncepti, definicije i metode za izračun pokazatelja poslovnih statistika industrije, a naročito za indeks industrijske proizvodnje i PRODCOM rezultate,  u potpunosti su usklađeni s standardima i propisima EU-a i kao takvi su prošli ekspertnu analizu stručnjaka Eurostata koji temeljem izvještavanja o kvaliteti i povremenim dolascima u države članice utvrđuju stupanj usklađenosti. Željeli bismo Vam skrenuti pažnju da su pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ocijenjeni s najvišom ocjenom. Nadalje, naši stručnjaci, između ostalog, kroz rad u Task Force skupinama koje su sastavni dio načina rada Eurostata sudjeluju u razvoju Europskog statističkog sustava i prenose iskustva dobre prakse drugim državama članicama.

 Fingiraju li se na sličan način podaci i za druge segmente proizvodnje i izvoza u Hrvatskoj?

Svi podaci Državnog zavoda za statistiku prikupljaju se, obrađuju i diseminiraju u skladu s jasno definiranim pravilima, prolaze redovite kontrole kvalitete, a rezultati koje objavljujemo objektivni su i nepristrani. Državni zavod za statistiku se pridržava načela Kodeksa prakse europske statistike, čije je prvo načelo profesionalna neovisnost.

 Zašto odgovorni ne spriječe te radnje i zbog čega ne obavljaju redovitu kontrolu?

Svako statističko istraživanje koje provodi Državni zavod za statistiku, kao i svako statističko istraživanje koje provode statistički uredi u Europi i svijetu, sadrži fazu logičko-računske kontrole u kojoj se ispravljaju nelogičnosti ili računske netočnosti u prikupljenim podacima. Svi statistički uredi provode kontrole nad prikupljenim podacima upravo zato da u objavljenim podacima ne bi bilo nelogičnosti odnosno netočnosti. Dakle, provođenje raznih logičko-računskih kontrola obavezno je u svakom statističku istraživanju i dio je redovnog tijeka procesa u svakom istraživanju, pa tako i u onima u nadležnosti Službe statistike industrije, energije i informacijskog društva. Osim navedenog, postoje i odgovorne osobe koje u svom djelokrugu rada kontroliraju statističke procese i postupke, a i sam proces obrade podataka je decentraliziran tako da postoji objektivna nemogućnost utjecaja na ukupne rezultate.

U odgovorima koje smo pripremili pokušali smo Vas upoznati s najvažnijim činjenicama vezanim za način provođenja istraživanja Službe statistike industrije, energije i informacijskog društva. Svako daljnje insinuiranje nezakonitih radnji koje stavljate na teret Državnom zavodu za statistiku rezultat su načina razmišljanja nedovoljno kompetentnih osoba koje iznose neutemeljene činjenice i time pokušavaju diskreditirati Državni zavod za statistiku.

Po čijem nalogu se fingiraju (lažiraju) podaci u Državnom zavodu za statistiku?

Željeli bismo skrenuti pažnju na činjenicu da je Državni zavod za statistiku na temelju zaprimljene pritužbe na nepravilnost pokrenuo postupak provjere unutarnjih kontrola u godišnjem istraživanju o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji te da provedena interna revizija nije pronašla nikakve nepravilnosti na koje se u predstavci ukazivalo.

Kategorički odbacujemo sve pretpostavke koje proizlaze iz Vaših pitanja te napominjemo da smo spremni poduzeti sve raspoložive pravne postupke kako bismo zaštitili ugled Državnog zavoda za statistiku u javnosti”, stoji u odgovoru Državnog zavoda za statistiku.

Komentari