ZBOG KORUPCIJE svi javni sustavi u RH u rasulu: Vrlo niske mirovine bit će sve niže što vodi izumiranju ZBOG KORUPCIJE svi javni sustavi u RH u rasulu: Vrlo niske mirovine bit će sve niže što vodi izumiranju
TweetEmailPrint Usprkos tome što građani za zdravstvo izdvajaju ozbiljne iznose, pa tako radnik s prosječnom plaćom usluge zdravstvenog sustava, kao doprinos vezan za plaću,... ZBOG KORUPCIJE svi javni sustavi u RH u rasulu: Vrlo niske mirovine bit će sve niže što vodi izumiranju


Usprkos tome što građani za zdravstvo izdvajaju ozbiljne iznose, pa tako radnik s prosječnom plaćom usluge zdravstvenog sustava, kao doprinos vezan za plaću, godišnje plati oko 22 tisuće kuna, čini se da je situacija svake godine sve gora. Posebno problematično jest to što nema nade da će se situacija s mizernim mirovinama u budućnosti promijeniti na bolje – upravo suprotno, jer se mirovinski sustav bazira na solidarnosti između umirovljenika i radnika, a s obzirom na loše demografske trendove, odnosno starenje stanovništva, omjeri će biti sve nepovoljniji, a mirovine sve manje

”Praktički svi javni sustavi u Hrvatskoj su u rasulu, što je rezultat višedesetljetne sistemske korupcije, a to građani, osim siromaštvom, plaćaju i vlastitim životima. Smrt Vladimira Matijanića, koja se vjerojatno mogla izbjeći, da je splitska hitna pomoć adekvatno reagirala, još jednom nas je podsjetila na kaos u jednom od najvažnijih sustava – onom zdravstvenom”, piše Marko Repecki, istaknuti kolumnist Telegram.hr-a.

Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti:

Usprkos tome što građani za zdravstvo izdvajaju ozbiljne iznose, pa tako radnik s prosječnom plaćom usluge zdravstvenog sustava, kao doprinos vezan za plaću, godišnje plati oko 22 tisuće kuna, čini se da je situacija u sustavu svake godine sve gora.

Zdravstvo od kojeg se umire

U proljeće prošle godine u javnost je izašlo nekoliko afera s nabavama softvera za zdravstveni sustav. Prvo je otkriveno da je Ministarstvo zdravstva izradu platforme CijepiSe, za prijavu građana na cijepljenje dobila tvrtka ministrova prijatelja, koja je, inače, bila prepuna grešaka. Nakon toga, javnost je doznala i da je poslove na izradi informatičkog sustava za bolnice povjerena tvrtki koja se do tog posla bavila uglavnom izradom cvjetnih aranžmana.

Osim toga, bolnice već godinama imaju velikih problema s likvidnošću. Rokovi plaćanja prema veledrogerijama mjere se, u nekim slučajevima, ne mjesecima nego godinama. To može dovesti do nestašice lijekova i druge medicinske opreme, što opet može ugroziti zdravlje pacijenata.

Mirovine od kojih se ne živi

Onaj tko uspije doživjeti odlazak u mirovinu susrest će se s – blago rečeno – nedostacima hrvatskog mirovinskog sustava, koji su također, dobrim dijelom posljedica korupcije. Prosječna mirovina iznosi manje od tri tisuće kuna, što je nedovoljno za normalan život i mnogi umirovljenici žive u očajnim uvjetima.

Posebno problematično jest to što nema nade da će se situacija u budućnosti promijeniti na bolje – upravo suprotno, jer se sustav bazira na solidarnosti između postojećih umirovljenika i radnika, a s obzirom na loše demografske trendove, odnosno starenje stanovništva, omjeri će biti sve nepovoljniji, a mirovine sve manje. Ako se ne dogodi čudo.

Osim loših demografskih trendova, na ovakvo stanje utjecalo je i to što je država još 90-ih dio radnika iz bivših društvenih poduzeća zbrinula slanjem u mirovinu. Također, veliki broj ratnih veterana zbrinut je na sličan način. Sve to rezultiralo je niskim mirovinama, od kojih je nemoguće preživjeti, a kao i u slučaju zdravstvenog sustava, nijedna Vlada nema želju išta promijeniti, nego sustav “krpa” iz tekućih prihoda i zaduživanja, što je rezultiralo javnim dugom od 360 milijardi kuna, koje će vraćati buduće generacije.

Željeznice koje ne voze

Jedan od bitnijih sustava pod kontrolom države jest prometni sustav. Radi se o sustavu o kojem uvelike ovisi ekonomski razvoj zemlje. Prometni sustav, pogotovo kada je u pitanju željeznica, u potpunom je rasulu. Sve jake ekonomije, poput Njemačke, Francuske ili Velike Britanije imaju vrlo razvijenu željeznicu, što nije slučajno. Radi se o ekonomičnom i ekološki prihvatljivom prijevozu putnika i robe. Željezničke kompanija pod kontrolom države uglavnom su teški gubitaši, u njih su uložene milijarde kuna poreznih obveznika, a zauzvrat smo dobili neupotrebljivu uslugu koja služi za zbijanje šala.

Iako na raspolaganju imamo veliki novac iz EU fondova koji, između ostalog, možemo potrošiti na poboljšanje željezničkog prometa, kakve su perspektive da se to zaista i dogodi najbolje ilustrira današnja vijest da ćemo zbog kađenja u izgradnji pruge Dugo Selo – Križevci platiti penale od 120 milijuna kuna. Inače, radi s eo projektu koji je trebao biti završen prije dvije godine, ali je došlo do kašnjenja, pa se sada nadaju da će gradnja biti završena 2024. godine”.

FOTO: Screenshtov videosnimke; preslika s telegram.hr