ZDRAVA HRANA postaje dragocjenija od zlata, ZADRUGARSTVO uz proizvodnju hrane preporodili bi RH ZDRAVA HRANA postaje dragocjenija od zlata, ZADRUGARSTVO uz proizvodnju hrane preporodili bi RH
 ”Zadrugarstvo mora postati predmet državne politike koja mora osigurati plasman za male proizvođače. Robne rezerve trebaju se popunjavati iz domaće proizvodnje. Država bi trebala... ZDRAVA HRANA postaje dragocjenija od zlata, ZADRUGARSTVO uz proizvodnju hrane preporodili bi RH

 ”Zadrugarstvo mora postati predmet državne politike koja mora osigurati plasman za male proizvođače. Robne rezerve trebaju se popunjavati iz domaće proizvodnje. Država bi trebala sufinancirati izgradnju hladnjača kako bi spriječila špekulacije cijenama nakupaca, te jamčiti otkup u javnom sektoru, bolnicama, školama”, istaknuo je Lovrinović

U organizaciji stranke Promijenimo Hrvatsku održana je u subotu dobro posjećena tribina “Zadrugarstvo – temelj razvoja poljoprivrede i demografske obnove” u prostorijama Gradske četvrti Gornji grad u Osijeku. Istaknuti su brojni problemi u poljoprivredi koji danas muče seljake, ali su se čula i rješenja kako se ta situacija može popraviti.

– Moramo stati na kraj lošoj politici koju vodi Hrvatska prema svojim poljoprivrednicima. Zadrugarstvo mora postati predmet državne politike koja mora osigurati plasman za male proizvođače. Robne rezerve trebaju se popunjavati iz domaće proizvodnje. Država bi trebala sufinancirati izgradnju hladnjača kako bi spriječila špekulacije cijenama nakupaca, te jamčiti otkup u javnom sektoru, bolnicama, školama. Moramo imati uvjete kao i proizvođači u okruženju glede PDV-a za repromaterijal i niske kamate u financiranju poljoprivrede, inače, nećemo biti konkurentni. Zadrugarstvo je najbolji način kapilarnog povezivanja OPG-a, a na Zapadu je itekako razvijeno. Cilj nam je zadržati mlade ljude i njihove obitelji na selu i razvijati suptilno razrađene politike koje će štititi majke na porodiljnom dopustu, brinuti se ima li dovoljan broj vrtića za djecu u selima – kazao je Ivan Lovrinović, predsjednik stranke.

Kreditne unije trebala bi financirati poljoprivredu

U svom izlaganju mr. sc. Zdravko Lešić istaknuo je da zaposlenost u Hrvatskoj može rasti u nekoliko sektora: u prerađivačkoj industriji, u poljoprivredi i turizmu. Najveći potencijal je u poljoprivredi što ima prostora za razvoj OPG-ova i zadrugarstva. Ona je temelj za sve ostale sektore. Kapital postoji i novim politikama ga treba preusmjeriti prema malim proizvođačima. Danas je problem u organizaciji jer se često javljaju viškovi i problemi s otkupom. Financiranje trenutno nije zatvoreni ciklus. Nekoliko pokušaja predlaganja Agrobanke je propalo. Za rast i razvoj zadrugarstva ulogu financiranja trebale bi preuzeti kreditne unije i zadruge. Njihov potencijal sada je 2 milijarde kuna. Zadruge se trebaju povezivati jer će tako postići cjenovnu konkurentnost uz onu očitu – ponudu zdrave domaće hrane.

Božo Volić, ispred Hrvatskog poljoprivredno-zadružnog saveza podsjetio je da je 90-tih osnovana Štedno-kreditna banka koja je uskoro državnom politikom uništena. Savez ima 50 zadruga koje su vrlo aktivne. U Hrvatskoj djeluje trenutno oko 1300 zadruga, od kojih su 40 posto poljoprivredne. Prihodi su oko 2 milijarde kuna. Zadrugarstvo koje postoji 150 godina, danas stagnira. Na njih su bili naslonjeni svi, od seljaka do nogometnih klubova. Nekoć se sve proizvodilo, zadruge su sve otkupljivale. Zemlje u okruženju su sve što je valjalo sačuvale i imaju visoko organizirano zadrugarstvo, a kod nas je sve propalo. Zadruge su temeljni organizatori proizvodnje u poljoprivredi. Danas je seljak sretan kad mu prekupac i nakupac ponude otkup i ako ne bude prevaren. Zakonodavni okvir je nužno promijeniti jer se ponaša maćehinski prema seljaku i zadrugama.

Hrvatska može biti zelena oaza i pri tom itekako zaraditi 

Miroslav Kovač, ispred udruge „Život“ i direktor mljekare BIZ kod sela Buk, kod Pleternice ispričao je primjer vlastite proizvodnje. U 2012.  godini bilo je 12 tisuća proizvođača, a 2018. 5 tisuća gospodarstava. Domaći mljekari su dovedeni u tešku poziciju iz koje se spašavaju vlastitom hrabrošću uz izrazito nepovoljne uvjete. Petnaest godina opstaju bez pomoći države. Zadrugarima trebaju mali, brzi krediti, a novac na vrijeme i u trenutku kad je potreban. Uvoz hrane izrazito raste, a proizvodnja hrane, mlijeka i mesa propada. Od njih 10 ostao je 1. Prijeti nam demografski slom. Austrija kao najbliži primjer pokazuje da mala i srednja poduzeća nose proizvodnju mlijeka, mesa i hrane. Puno ulažu u razvoj, a  zakonodavstvo prati potrebe zadrugara i ima za cilj razvoj.  Hrvatski seljak uz postojeću cijenu sirovine ne može proizvoditi jeftino i ne može se natjecati na javnoj nabavi npr. bolnica i škola gdje je jedini kriterij cijena.

Gordan Masnjak, stručnjak za poljoprivredu, poručuje da je zdrava hrana strateški resurs u svijetu. Cijena zdrave hrane je u porastu. Hrvatska stvarno može biti zelena oaza, inovativna i kreativna. Zadruge nude ekonomsku i društvenu korist. Dobit se reinvestira kako bi se unaprijedilo društvo. Mladen Falamić je ukratko iznio primjer svoje udruge „Kronoplja“. U počecima su učili iz iskustva nekadašnjih proizvođača konoplje, jer je postojao prekid u proizvodnji. Izradili su pogon za separaciju cvijeta lista i stabljike što je dovelo do rasta konkurentnosti i stranih ulaganja. Danas u Hrvatskoj 1 kg čaja konoplje koji nema opijatska svojstva prodaju za 1200,00 kuna, a izvoze i u inozemstvo.

Komentari