Aleksić: „Vujčić je dopuštao bankama da rade što god hoće – sada je ‘slavan’ i ide u Europu“
GospodarstvoHrvatskaIzdvojeno 28. siječnja 2026. Promise.hr
Vrhovni sud potvrdio je da su kreditne naknade bez stvarne usluge ništavne, čime je otvoren put tisućama tužbi protiv banaka. Građani sve češće dobivaju povrat novca s kamatama. Goran Aleksić upozorava da su banke godinama mogle raditi što su htjele jer im to nitko nije branio, dok je HHB, na čelu s guvernerom Vujčićem sve mirno promatrala. Danas isti guverner Vujčić odlazi na visoku funkciju u Europsku središnju banku
Val sudskih postupaka protiv banaka zbog spornih kreditnih naknada i dalje se nastavlja, a ključni poticaj potrošačima dala je odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz prosinca 2024. Tom je presudom potvrđeno da su ništetne one naknade za obradu kredita koje nisu bile vezane uz stvarni, jasno definirani trošak banke. Time je otvoren put za povrat neosnovano naplaćenog novca, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana uplate.
Sudovi su pritom zauzeli stav da se naknada ne može naplaćivati kao prikriveni dio kamate, već mora odgovarati konkretnoj i mjerljivoj usluzi. U praksi se pokazalo da su banke godinama korisnicima zaračunavale stavke koje nisu imale realno uporište. Takve ugovorne odredbe od 2024. godine smatraju se ništavnima, što znači da ih banke moraju vratiti klijentima, prenosi N1.
Presuda već nakon 2 ročišta
Jedna od onih koji su se odlučili na sudski put je Renata Popović, koja je u dva kreditna ugovora imala naplaćene i ulazne i izlazne naknade. Nakon savjetovanja s odvjetnicom pokrenula je postupak koji, kako kaže, nije dugo trajao. Održana su dva ročišta, a presuda u njezinu korist donesena je tijekom 2025. godine, dok je isplata uslijedila početkom 2026.
Povrijeđena temeljna potrošačka prava
Odvjetnik Dario Jozić pojašnjava da su sporni najčešće oni dijelovi ugovora u kojima se navode naknade izražene u postotku iznosa kredita, bez jasnog objašnjenja na što se one odnose. Riječ je o jednokratnim ili tarifnim stavkama koje nisu povezane s konkretnom uslugom banke ili su definirane kroz opće akte i interne tarife, bez mogućnosti da klijent o njima pojedinačno pregovara, prenosi N1.
-Uglavnom su to stavke ugovora, koje poput naknada za obradu zahtjeva za odobrenje kredita ili neka naknada izražena u postotku od kreditnog iznosa, bez nekog jasnog obrazloženja na što se odnosi i što se time plaća. Ili se odnosi na neke jednokratne stavke bez neke stvarne usluge koju je banka pružila, koja bi se mogla konkretizirati, opisati. Ili neka naknada za koju je određeno da se plaća po tarifi banke ili nekim općim aktima banke.
Korisnik ne zna što plaća
U takvim slučajevima, naglašava Jozić, povrijeđena su temeljna potrošačka prava jer korisnik ne može razumjeti što točno plaća.
Iz Udruge Franak poručuju da su banke s ugovaranjem takvih naknada prestale tek nakon sudskih presuda i izmjena Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju. Goran Aleksić ističe da su se takve prakse provodile godinama jer nisu bile zabranjene te da su regulatorne institucije dopuštale bankama široku slobodu u oblikovanju kreditnih ugovora.
‘Nitko im ništa nije branio’
-Više ne rade, to su radile prije. Znači, od kada su počele te presude, od kada je promijenjen zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, od onda su prestale banke ugovoriti takve naknade, ali to su ugovorali zbog toga jer su mogli, zbog toga im nije nitko zabranio. Prema njegovim riječima, banke su ranije ugovarale i nezakonite kamatne stope te valutne klauzule, a odgovornost za takvo stanje vidi i u nadzornoj ulozi Hrvatske narodne banke.
‘Zato je ‘slavan’ i zato ide u Europu’
-Hrvatska Narodna banka, na čelu sa slavnim guvernerom Vujčićem, dopuštala je bankama da rade u Hrvatskoj što god hoće. Banke su ugovorale kredite u švicarcima, ugovarale su kamatne stope na nezakonit način koje su također ništetne, ugovarale su naknade koje su ništetne, za sve to su odgovorna Hrvatska Narodna banka i njezin guverner Vujčić koji je sad, evo, slavan, ide u Europu.
Do sada je već naplaćeno nekoliko stotina presuda. Iznosi variraju, od nekoliko tisuća eura kod manjih stambenih i gotovinskih kredita do desetaka tisuća eura kod većih. Tužiti mogu fizičke i pravne osobe. Sam proces za neke je trajao godinama, no iz Ministarstva pravosuđa poručuju – vidi se skraćenje trajanja postupaka.
FOTO: Screenshot videosnimki
Vujčić, Šuker i mediji RADE ZA LIHVARE pa ne daju da HNB postane hrvatska banka?!
