RAZGOVOR: dr. TADO JURIĆ
“Njemačka se nije snašla, a Hrvatska nema vremena za pogreške”
PolitikaHrvatskaIzdvojeno 12. lipnja 2026. Damir Kramarić
Demograf Tado Jurić upozorava da su masovno iseljavanje mladih i stihijski uvoz radne snage dio istog procesa te da Hrvatska, kao i mnoge europske zemlje prije nje, predugo odgađa suočavanje s posljedicama. “Sada je pravo vrijeme za stvaranje kvalitetnog sustava integracije i sprječavanje pojave paralelnih društava. Ne možete imati imigraciju bez integracije”, naglašava
Uoči potpisivanja Sporazuma o suradnji između Ministarstva demografije i sveučilišta u sastavu Rektorskoga zbora razgovarali smo s istaknutim demografom, politologom i povjesničarom, izv. prof. dr. sc. Tadom Jurićem, koji već godinama upozorava na posljedice masovnog iseljavanja mladog hrvatskog stanovništva i izazove koje donosi stihijski uvoz strane radne snage. (U razgovoru je sudjelovala i novinarka Hine, koja je postavila neka od niže navedenih pitanja – op. a.)
Ni Njemačka se nije snašla
„Zašto Hrvatska toliko kasni s odgovorom na veliku i dugotrajnu demografsku krizu? Vi i drugi demografi već više od deset godina upozoravate da je demografski pad ozbiljan izazov, no konkretne mjere dolaze tek sada. Zašto se toliko čekalo?”
Migracijski izazovi pokazali su da se ni razvijene zapadne zemlje Europe nisu uvijek dobro snalazile. I one su desetljećima tražile odgovarajuće modele. Primjerice, Njemačka je gotovo četrdeset godina tvrdila da nije useljenička zemlja. Hrvatska je u vrlo kratkom razdoblju, praktički unutar jednog desetljeća, od dominantno iseljeničke postala i useljenička zemlja.
Ti procesi nisu odvojeni – odlazak našeg mladog stanovništva izravno je povezan s potrebom za uvozom radne snage iz Azije i Afrike. Kada pitate zašto reakcije kasne, treba reći da to nije hrvatska posebnost. Slični obrasci vidljivi su i u drugim europskim državama. Bivša švedska premijerka Magdalena Andersson priznala je da je Švedska bila naivna u pristupu migracijama, iako su se određeni problemi mogli prepoznati mnogo ranije.
Naš je problem iseljavanje mladih
„Mislio sam prvenstveno na pad nataliteta i starenje hrvatskog stanovništva. Taj proces traje desetljećima, a Republika Hrvatska tek sada snažnije reagira?”
Tako je. Naš je dodatni problem iseljavanje mladog stanovništva, po čemu se razlikujemo od većine zapadnoeuropskih zemalja. Demografski procesi dugo se razvijaju i zato je važno reagirati na vrijeme.
Često je u pozadini kratkoročna ekonomska logika kojoj odgovara dostupnija i jeftinija radna snaga. Međutim, dugoročne posljedice takvih procesa mogu biti vrlo zahtjevne za društvo. Zato je sada pravo vrijeme za stvaranje kvalitetnog sustava integracije i sprječavanje pojave paralelnih društava.
Klasični demografski problemi danas su prerasli i u sociološke, odnosno postmigracijske izazove. Ne možete imati migraciju bez integracije. Naravno da bismo željeli veći povratak hrvatskog iseljeništva, ali trenutačno postoji velik nesrazmjer između opsega useljavanja iz trećih zemalja i povratka hrvatskih državljana.
Sve je povezano
Hoće li Zakon o demografskoj obnovi pomoći u ublažavanju posljedica starenja stanovništva i usporiti najavljeni rast siromaštva? Stručnjaci upozoravaju da je, uslijed starenja stanovništva, sve manje onih koji privređuju, a sve više onih koji koriste sredstva iz proračuna te da će siromaštvo zbog toga i dalje rasti…
Sve je povezano. Državi je važno imati stanovništvo koje radi, puni zdravstveni i mirovinski sustav te da održava obrazovni sustav i gospodarstvo. Prije deset godina upozoravali smo da će snažno iseljavanje imati ozbiljne posljedice. Upozoravali smo i da će se bez jasne strategije pojaviti novi migracijski izazovi.
Demografija je znanost koja se temelji na podacima i zakonitostima. Mnogi procesi nisu iznenađenje, mogli su se predvidjeti. Upravo zato je važno dugoročno planiranje.
Prepoznali veličinu izazova
„Je li ovo prvi put da se akademska zajednica ovako zajednički uključuje u pitanje demografije?”
Da, i to treba pozdraviti. To pokazuje da je društvo prepoznalo veličinu izazova. Demografska politika mora biti horizontalna politika koja povezuje gotovo sva ministarstva.
Demografska obnova ne može se promatrati odvojeno od stanovanja, tržišta rada, obrazovanja, povratka iseljeništva i integracije stranih radnika. Ako zakon ostane samo skup preporuka bez jasnih mehanizama provedbe, postoji opasnost da ostane popis dobrih želja. Zato je važno uključivanje svih relevantnih institucija.
Četiri ključna smjera djelovanja
„Što očekujete od prvog sastanka Znanstvenog savjeta za izradu Nacrta prijedloga Zakona o demografskoj obnovi?”
Prije svega trebamo definirati četiri ključna smjera djelovanja u kojima bi se buduća demografska politika trebala razvijati. Prvi je poticanje nataliteta i stvaranje uvjeta za ostanak mladih obitelji u Hrvatskoj. Drugi je povratak hrvatskog iseljeništva, posebno mladih ljudi, studenata i obitelji u produktivnoj dobi. Treći je uspostava sustava selektivne imigracije i kvalitetne integracije stranih radnika, jer migracije bez integracije dugoročno stvaraju nove društvene izazove. Četvrti je prostorni aspekt demografske obnove, odnosno ravnomjerniji razvoj Hrvatske i revitalizacija područja koja su najviše pogođena depopulacijom.
Svrha Savjeta je da se čuje glas akademske zajednice i da demografsku politiku prestanemo promatrati kroz pojedinačne mjere. Ona mora povezivati stambenu politiku, tržište rada, obrazovanje, regionalni razvoj, povratak iseljeništva i migracijsku politiku.
Pritom treba naglasiti da nije jednak demografski učinak ako se vrati 10.000 osoba starije životne dobi ili 10.000 mladih ljudi u produktivnoj i obiteljskoj dobi. Zato mjere moraju biti ciljane, ali istodobno pravedne prema građanima koji su ostali u Hrvatskoj. Prvi cilj svake demografske politike mora biti zadržavanje stanovništva Republike Hrvatske.
FOTO: Snimio Damir Kramarić
Sporazum za budućnost Hrvatske: „Demografski pad najveći je izazov nakon rata, ali nećemo propasti”
„Svake nas je godine sve manje“: Plenković pozvao mlade Hrvate na povratak
Hrvatski i EU političari: ‘Demografski pad vodi u sve veće siromaštvo’; Šterc: ‘Dobro jutro gospodo!’
profit u pozadini1 kasni se s mjerama1 odlazak stanovništva1 iz Azije i Afrike1 starenje stanovništva3 getoizacija2 Tado Jurić14 razgovor34 demograf5
Najnovije
Najčitanije
