Demografski zaokret na vidiku: stiže zakon koji bi mogao povezati sve mjere u jedan sustav

Hrvatska je u posljednja dva desetljeća izgubila gotovo desetinu stanovništva i ubrzano stari, no država konačno najavljuje sustavan odgovor. Ministarstvo demografije i useljeništva, u suradnji s OECD-om i Europskom komisijom, priprema Zakon o demografskoj obnovi koji bi do kraja 2026. trebao objediniti sve demografske politike i postaviti temelje dugoročnog oporavka

”Hrvatska je u posljednjih dvadesetak godina izgubila skoro 10 posto stanovništva, a neke županije čak svakog petog stanovnika. Naša zemlja istovremeno ubrzano stari pa je više od 22 posto stanovništva Hrvatske starije od 65 godina”, , upozorila je tijekom nedavno održanog javnog predstavljanja projekta ‘Uspostava strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira za demografsku revitalizaciju Hrvatske‘ Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva. Dodala je da je cilj da iz tog projekta proizađe ‘zakon o demografskoj obnovi’, koji bi trebao biti temelj svih budućih demokratskih i demografskih politika Republike Hrvatske.

Povezivanje nacionalne, regionalne i lokalne razine

Kada bi mogao stupiti na snagu taj iznimno važni i dugo najavljivani Zakon, upitali smo, između ostaloga, odgovorne u Ministarstvu demografije i useljeništva, u novinarskom upitu kojega smo im poslali.

Evo što su odgovorili:

U partnerstvu s OECD-om i Europskom komisijom održana je konferencija na kojoj je naglašena važnost uspostave cjelovitog okvira za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Cijela se Europska unija suočava s demografskim izazovima, svaka zemlja na svoj način. I logično je da ih rješavamo zajedno, uz razmjenu znanja i iskustava, svatko sa svojim specifičnostima. Ta suradnja za Ministarstvo demografije i useljeništva predstavlja jačanje institucionalnih i analitičkih kapaciteta, a projekt se provodi kroz tri ključna područja: izradu Zakona o demografskoj obnovi, povezivanje nacionalne, regionalne i lokalne razine u jedinstven sustav planiranja te unapređenje podataka i analitike kako bi se javne politike temeljile na dokazima.

Zakon u proceduri do kraja 2026.

Sukladno Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, Zakon o demografskoj obnovi planiran je za upućivanje u proceduru Vlade do kraja 2026. godine. Nakon toga slijedit će redovita saborska procedura s dva čitanja, čime će se osigurati transparentnost, kvaliteta i demokratska legitimnost procesa donošenja Zakona.

Zašto taj vrlo važni zakon već nije usvojen, odnosno gdje „zapinje“?

Ministarstvo demografije i useljeništva osnovano je u svibnju 2024. godine. Tijekom prve godine djelovanja fokus je bio na organizaciji rada Ministarstva u skladu s novim ustrojstvom, planiranju cjelokupnog seta demografskih mjera, osiguravanju financijskih i administrativnih kapaciteta te korištenju svih dostupnih nacionalnih i europskih resursa. Donošenje Zakona o demografskoj obnovi predviđeno je Provedbenim programom Ministarstva.

Cilj je demografska obnova Hrvatske

Riječ je o strateški iznimno važnom zakonu s dugoročnim društvenim i gospodarskim učincima, zbog čega je važno da se njegov sadržaj oblikuje kroz širok i uključiv proces koji obuhvaća institucije, stručnu javnost, akademsku zajednicu, civilno društvo i građane. Zakon mora biti promišljen, održiv i provediv u praksi. Hrvatska je prva zemlja koja je osnovala posebno Ministarstvo demografije, a cilj je i donošenje krovnog zakona koji će objediniti sve demografske politike i jasno usmjeriti djelovanje institucija prema zajedničkom cilju – demografskoj obnovi Hrvatske.

Što bi nova trebao donijeti taj zakon trebao, a što do sada nismo imali?

Zakon o demografskoj obnovi usmjeren je na rješavanje nekoliko ključnih izazova koje postojeći zakonodavni okvir ne obuhvaća dovoljno sustavno. Prije svega, riječ je o nedostatnoj koordinaciji demografskih politika između različitih resora i razina vlasti, izostanku sustavnog praćenja i mjerenja učinkovitosti postojećih mjera te nedovoljnoj integraciji demografskih prioriteta u druge javne politike.

Cilj Zakona je osigurati provedbu uravnoteženih i međusobno usklađenih demografskih mjera na svim razinama vlasti, uz jasno definirane alate, pokazatelje i metodologije za praćenje učinaka. Time se stvara temelj za učinkovitije upravljanje demografskim procesima i snažniji odgovor na demografske izazove.

Zakon će, među ostalim, obuhvatiti:

• uspostavu institucionalnog okvira za upravljanje demografskom revitalizacijom i populacijskom politikom,
• osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju na razini Vlade,
• formiranje Znanstvenog savjeta kao savjetodavnog tijela,
• uspostavu indeksa demografske revitalizacije,
• definiranje pokazatelja i alata za praćenje učinaka demografskih mjera,
• obvezu donošenja planova demografske revitalizacije na razini županija, gradova i općina,
• utvrđivanje vrsta demografskih mjera i modela njihova praćenja.

Demografski procesi su dugoročni

Možemo li već sada zaključiti da su uvedene mjere i poticaji urodili plodom, s obzirom na povećan broj rođenih beba prošle godine?

Pozitivni pomaci, uključujući povećanje broja rođenih u prošloj godini, ohrabrujući su i ukazuju na to da mjere koje se provode mogu imati učinak. Međutim, demografski procesi su dugoročni i na njih utječe niz čimbenika, zbog čega je za donošenje konačnih zaključaka potrebno praćenje trendova kroz dulje vremensko razdoblje, a čijem će praćenju svakako doprinijeti i ovaj zakon.

Ministarstvo demografije i useljeništva nastavit će sustavno pratiti demografske pokazatelje te prilagođavati mjere na temelju podataka i analiza, s ciljem stvaranja stabilnih uvjeta za rađanje, ostanak mladih obitelji i povratak iseljenika.

Što je do sada započeto u sklopu projekta „Uspostava strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira za demografsku revitalizaciju Hrvatske“?

Nakon održane uvodne konferencije, tijekom studenoga i prosinca započeli su razgovori i strukturirani intervjui s predstavnicima državne, regionalne i lokalne razine. Predstavnici OECD-a kroz te aktivnosti prikupljaju izravne uvide u izazove depopulacije, demografske trendove i njihov utjecaj na gospodarstvo i regionalni razvoj.

Prikupljeni podaci poslužit će za izradu analitičkog dijela projekta, koji obuhvaća pregled zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira Republike Hrvatske u području demografske revitalizacije, kao i izradu preporuka i plana provedbe za uspostavu i primjenu zakonodavnog okvira. Ove aktivnosti planirane su tijekom prvih šest mjeseci provedbe projekta.

Što će u sklopu projekta biti učinjeno do kraja ove godine i kakve rezultate očekujete?

Do kraja ove godine, uz izradu analitičkog izvješća te preporuka i plana provedbe zakonodavnog okvira, planira se provedba niza konkretnih aktivnosti usmjerenih na jačanje analitičkih kapaciteta. To uključuje identifikaciju i procjenu inovativnih izvora podataka za analizu demografskih promjena, razvoj modela pokretača demografskih i populacijskih promjena, procjenu njihovih socioekonomskih učinaka te edukaciju državnih službenika za korištenje alata za demografsko i socioekonomsko modeliranje.

Sustav praćenja i upravljanja demografskim promjenama

Rezultat tih aktivnosti bit će uvođenje unaprijeđenih alata za prikupljanje i analizu demografskih podataka na nacionalnoj i županijskoj razini, kao i mogućnost testiranja različitih scenarija javnih politika. Projekt će dodatno rezultirati smjernicama i radionicama za županije s ciljem snažnijeg uključivanja demografske perspektive u regionalne razvojne planove.

U konačnici, očekuje se da će projekt doprinijeti pripremi i usvajanju Zakona o demografskoj obnovi u Hrvatskom saboru, integraciji demografske perspektive u razvojne planove svih županija i Grada Zagreba te uspostavi suvremenog sustava praćenja i upravljanja demografskim promjenama u Republici Hrvatskoj”, odgovorili su iz Ministarstva demografije i useljeništva na naša pitanja.

FOTO: Screenshot videosnimki

U 20 godina nestalo 10 posto Hrvata: RH i EK pokreću projekt demografske obnove Hrvatske

Hrvatski i EU političari: Demografski pad vodi u sve veće siromaštvo! Šterc: ‘Dobro jutro gospodo’

Iz Sydneya u Svetu Nedelju: “Prodali smo sve i krenuli iz početka sa sedmero djece”