”Događa se pomor sirotinje, ali se o tome ne smije pričati!”
PolitikaHrvatskaIzdvojeno 21. listopada 2025. Damir Kramarić
”Bi li vi zaposlili osobu za koju znate da je opljačkala vašu tvrtku? Naravno da ne bi. No, Beroš je, prema optužnici, opljačkao zagrebačku bolnicu, a sada je u istu tu bolnicu ponovno primljen! Je li to vama normalno? Političari na najvišoj razini se više ni ne pretvaraju da su pošteni”, na potpunu eroziju morala u Hrvatskoj upozorava aktivist Mile Mrvalj
Republika Hrvatska, koja je po Ustavu socijalna država, ne zna koliko beskućnika zapravo ima, jer ‘zna’ samo za one u evidenciji Hrvatskog zavoda za socijalni rad, što ne pokazuje realno stanje. Pri tom, i prema tim službenim podacima je broj beskućnika u samo dvije godine udvostručen: 2022. ih je bilo 380, godinu kasnije 635, a prošle godine čak 803.
Upozorila je na to pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, povodom Svjetskog dana beskućnika. Istaknula je da je nužno utvrditi koliko beskućnika ima u Hrvatskoj, od njih doznati koji su njihovi najveći problemi, te na temelju toga pripremiti prvu Nacionalnu strategiju za borbu protiv beskućništva.
Vladu RH ne zanimaju beskućnici
”Vlada RH je odgovorila da bi takva strategija bila suvišna. Nije bilo odgovora ni o tome da treba doznati koji je njihov stvaran broj i s kojima se problemima najčešće suočavaju. To nije zadovoljavajući odgovor u trenu kad je beskućnika sve više. A nažalost, može se očekivati da će ih biti još i više”, naglasila je nedavno pučka pravobraniteljica.
O naglom porastu broja beskućnika, o sramotnoj nazainteresiranosti vladajućih za probleme najpotrebitijih, kao i o ignoriranju preporuka pučke pravobraniteljice, razgovarali smo s Milom Mrvaljom, bivšim beskućnikom i istaknutim humanitarcem koji već godinama pomaže siromašnima.
Plenković je sve rekao
”Sve vam je o toj temi rekao Plenković kada je na novinarsko pitanje o izvješću pravobraniteljice kazao: tko je uopće ta žena? Ja sam nju zaposlio! Riječi pučke pravobraniteljice ništa, dakle, ne znače u ovo naopako doba u kojem se sve prelama na leđima sirotinje”, ističe u uvodu Mile Mrvalj.
Naglašava da je iz godine u godinu sve više siromašnih, starijih, dementnih i bolesnih hratskih građana, ali da se oko toga stvara čudna ‘ne talasaj’ agenda, nekakav zavjet šutnje.
Njih 15.000 inkluzivni nisu dočekali
”Događa se pomor sirotinje, ali se o tome ne smije pričati. U godinu dana umrlo je čak 15.000 ljudi, koji nisu dočekali inkluzivni dodatak, na kojega su imali pravo. I ministar Piletić je to na kraju morao priznati, no nitko za to neće odgovarati. Piletić se nedavno pohvalio činjenicom da je započela isplata nacionalne naknade za više od 18.000 starijih osoba, iako su ti ljudi odavno trebali biti u sustavu socijalne skrbi. Ta naknada iznosi svega 154,50 eura, dok zajamčena minimalna naknada iznosi najmanje 160 eura. Radi se, dakle, o najobičnijem mazanju očiju javnosti”, tumači predsjednik Humanitarne udruge Fajter.
Dodaje potom da mnogi od ljudi koji su napokon dobili pravo na naknadu za starije osobe to pravo neće iskoristiti, jer ni ne znaju da ga imaju.
‘Važno im samo da primaju 5800 eura plaće’
”Stariji i dementni koji žive izvan gradova nisu ni upoznati s tim pravom. Dva su načina da ishode naknadu za starije osobe: da se prijave preko interneta ili da dođu osobno u područne ureda Zavoda za socijalni rad. Budući da se mnogi od tih ljudi – koji žive u ruralnim područjima – ne mogu prijaviti preko interneta, a ne mogu ni doći u urede Zavoda, oni će ostati bez naknade. U takvoj situaciji, strategija za borbu protiv beskućništva vladajućima je nepotrebna. Potrebno im je samo to da Piletić ima 5800 eura plaće. A sirotinji je, misle oni, i 150 eura previše”, sarkastično navodi Mrvalj.
‘Opljačkao bolnicu, oni mu oprostili’
Potpisnika ovih redaka upitao je bi li on zaposlio čovjeka za kojega zna da je opljačkao njegovu tvrtku.
”Bivši ministar Beroš opljačkao je zagrebačku bolnicu – u kojoj je sada ponovno primljen u radni odnos! Je li to vama normalno? Zašto ga nije zaposlila niti jedna privatna klinika, kada je on tobože toliki stručnjak? Premijer Plenković sada neurokirurgiju – u kojoj i najminimalnija pogreška može biti kobna za pacijenta, uspoređuje s vožnjom automobila?! Za njega su taksist i neurokirurg jedno te isto”, ne prestaje se zgražati uvijek izravni sugovornik.
Nemoral postao normalan

Naglašava potom da su nemoral i bešćutnost u Hrvatskoj postali potpuno normalna i općeprihvaćena pojava na najvišoj državnoj razini.
”Čak se ni ne pretvaraju da su pošteni. Ne glume da imaju nekakav integritet. Više ih ni ne zanima što će o njihovim brojnim skandalima misliti javnost. Pučka pravobraniteljica može, što se njih tiče, ravno u Savu baciti sve što govori. Može otići i u Jeruzalem te sve ispričati Zidu plača. Kako da sirotinja očekuje bilo kakvu pomoć, kada je pučka pravobraniteljica – koja bi trebala biti nezavisna i respektabilna institucija – svedena od strane vladajućih na običnu narikaču?”, pita se istaknuti aktivist i humanitarac.
Sramotan odnos prema pravobraniteljici
Podsjeća zatim na Plenkovićevu skandaloznu poruku prema kojoj pravobraniteljica njemu osobno može zahvaliti što ima taj posao, jer ju on u Saboru može i razrješiti ako to poželi.
”Sličnih skandala ima koliko hoćete. Sjećate li se karlovačkog HDZ-ovca koji je, zajedno sa svojim sinom, uhvaćen u krađi armature na gradilištu obilaznice, iako je u to vrijeme bio na visokoj funkciji u Županijskoj upravi za ceste, a godinama je bio gradski i županijski vijećnik pa i ravnatelj Županijske uprave za ceste? Kasnije je taj čovjek dobio i otpremninu, unatoč činjenici da je uhvaćen u krađi”, podsjeća Mrvalj.
‘Novac više vole potrošiti na svoje plaće’
Podvlači na kraju da je nemoral u politici toliko uzeo maha, da je sličnih skandala sve više i više.
”I mi onda pričamo o beskućnicima. Ma koga to zanima? Sve i da novca za sirotinju u proračunu ima dovoljno, oni ga više vole potrošiti na svoje plaće, ili na blindirane limuzine u kojima će se voziti ne skrećući pogled na sve brojniju sirotinju”, zaključuje Mile Mrvalj.
FOTO: Arhiva Promise.hr; preslike videosnimki
Tekst je dio ‘Projekta podrške za osobe u potrebi’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije












