„Hotimice su stvorili pravni kaos“: Franak prijavio suce Vrhovnog suda

U otvorenom pismu zatražena je stegovna odgovornost sudaca zbog navodnog kršenja Kodeksa sudačke etike, neurednog obnašanja dužnosti i nanošenja štete ugledu pravosuđa. Iz Udruge Franak poručuju da je sporna presuda protivna ranijim odlukama sudova te traže da ih Vrhovni sud izvijesti o poduzetim mjerama

Udruga Franak je otvorenim pismom od predsjednice Vrhovnog suda zatražila pokretanje stegovnog postupka protiv peteročlanog sudskog vijeća koje je donijelo odluku o kreditima s promjenjivim kamatnim stopama, tvrdeći da je presuda suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi.

Iz Udruge Franak navode da je vijeće Vrhovnog suda 20. svibnja u spornom predmetu presudilo drugačije nego u ranijim odlukama istog suda iz 2023. i 2025. godine, u kojima je utvrđeno da su ništetne ugovorne odredbe koje bankama omogućuju jednostranu promjenu kamatnih stopa u kreditnim ugovorima s obrtnicima.

U cijelosti prenosimo sadržaj otvorenog pisma Udruge Franak:

„Poštovana predsjednice Vrhovnog suda RH,

predlažemo da pokrenete stegovni postupak protiv sudaca sudskog vijeća VSRH u sastavu sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća.

‘Unijeli novu pravnu nesigurnost’

Navedeno vijeće VSRH donijelo je arbitrarnu, pravno neutemeljenu i nezakonitu odluku 20. svibnja 2026. po predmetu Rev-769/2022 te je hotimice u ustaljenu sudsku praksu unijelo novu pravnu nesigurnost.

Sporna sudska odluka konkretnog vijeća suprotna je stabilnoj sudskoj praksi izraženoj u odlukama revizijskog suda Rev-667/2023 i Rev-698/2025.

Pitanje na koje su odgovarala vijeća VSRH u predmetima Rev-667/2023, Rev-698/2025 i Rev-769/2022 glasilo je:

„Je li odredba ugovora o kreditu između banke i trgovca, koji je potvrđen (solemniziran) od strane javnog bilježnika, a kojom se ugovara pravo banke izvršiti promjenu visine i način obračuna kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke, ništetna, odnosno protivna odredbi iz čl. 3., ili čl. 269. st. 2., ili čl. 271., ili čl. 272. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05)?“.

‘Unose totalnu pravnu pomutnju’

Odgovori po revizijama Rev-667/2023 i Rev-698/2025, glasili su:

“Odredba ugovora o kreditu između kreditne institucije i trgovca “obrtnika”, koji je potvrđen (solemniziran) od strane javnog bilježnika, a kojom se ugovara pravo banke izvršiti promjenu visine i način obračuna kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke je ništetna, odnosno protivna čl. 10. st. 3., čl. 269. st. 2. i čl. 271. i čl. 272. ZOO.”

‘Sessa sada sudi suprotno o istoj stvari’

Prijavljeno vijeće odlukom Rev-769/2022 presudilo je suprotno od ustaljene sudske prakse revizijskog suda i time to vijeće svjesno i protivno procesnim procedurama predviđenim da takvo postupanje spriječe, unosi totalnu pravnu pomutnju u sudski sustav. Valja napomenuti da je čak predsjednik vijeća u prijašnjoj odluci Rev-667/2023 bio sudac Đuro Sessa, koji sada u novom vijeću sudi potpuno suprotno o istoj stvari.

‘I Vi ste dosudili obeštećenje’

Čak ste i Vi kao predsjednica vijeća Visokog trgovačkog suda potpisali presudu Pž-630/2025 od 26. veljače 2025. po činjenično i pravno potpuno istom predmetu, samo s drugim tužiteljem, kojom je utvrđena ništetnost članka 6. zbog neodredive kamatne stope koja se mijenja jednostranom odlukom banke te je na temelju toga dosuđeno obeštećenje utvrđenjem razlike između naplaćenih iznosa i iznosa na temelju promjena Euribora tijekom otplate. Dakle, sporna presuda VSRH o kojoj ovdje govorimo suprotna je čak i Vašem stavu o takvim ugovorima. Čak se radilo o istoj banci, Addiko banci.

Osim što je odluka o kojoj govorimo suprotna obveznom pravu i suprotna ustaljenoj sudskoj praksi po ovom pitanju s kojom je praksom Vijeće bilo upoznato, ona je i procesno neodrživa, jer su njome prekršene odredbe i Zakona o parničnom postupku, i Zakona o sudovima.

Ustavni sud već ukidao takve presude

Člankom 390. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da u slučaju ako vijeće želi odstupiti od sudske prakse ono mora zatražiti suđenje u proširenom vijeću. Pa je to tako utvrdio i Ustavni sud u odluci U-III-4144/2023, kada je ukinuo jednu takvu presudu VSRH, citiramo dio odluke Usuda:

„7.2. U konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da je doista Vrhovni sud u rješenju kojim je ocijenio dopuštenim podnositeljev prijedlog za podnošenje revizije, sam istaknuo da o pitanju koje je podnositelj postavio, sudska praksa tog suda nije jedinstvena. Pritom se pozvao na proturječne odluke istog suda o tom pitanju, navodeći da to ‘pitanju daje i značaj važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 3. ZPP’. Iz takve tvrdnje samog Vrhovnog suda nesporno proizlazi da je u tom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 390. stavka 2. ZPP-a te da je Vrhovni sud trebao odlučiti u vijeću sastavljenom od trinaest sudaca.“

Gdje je prošireno vijeće?

Konačno, u Zakonu o sudovima u članku 43.a propisano je da Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse mora na temelju nacrta odluke upozoriti konkretno vijeće da će svojom odlukom odstupiti od postojeće sudske prakse, pa u slučaju ako vijeće ipak ne želi odstupiti od svoje odluke, onda će o tomu obavijestiti predsjednika VSRH koji onda mora naložiti odlučivanje u proširenom vijeću.

‘Zahtjevamo stegovnu odgovornost’

U skladu sa svim navodima zahtijevamo da pokrenete postupak stegovne odgovornosti protiv odnosnoga sudskog vijeća Vrhovnog suda RH zbog sljedećih razloga iz članka 62. Zakona o državnom sudbenom vijeću:

1. Zbog ponašanja suprotnog temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike, i to:

– iz točke 2. KSE-a, zbog neustavnog i nezakonita suđenja

– iz točke 6., zbog nedovoljne razine znanja u odlučivanju u konkretnom predmetu,

– iz točke 9., zbog neodgovornosti u odlučivanju, budući da je predmet čekao 4 godine na odluku i potpuno je suprotan ustaljenoj sudskoj praksi istog tog suda

– iz točke 10., zbog nemarljivosti i zanemarivanja odluke u tom vrlo jednostavnom predmetu (čak 4 godine se čekalo na odluku).

2. Zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, uslijed čega je predmetni spis čekao 4 godine na odluku, a rok za odluku bio je 2 godine od dana podnošenja revizije.
3. Zbog izazivanja poremećaja u radu suda, budući je odlukom suđeno suprotno višegodišnjoj stabilnoj sudskoj praksi te je pritom učinjen ozbiljan propust u procesno-pravnom pristupu u konkretnom predmetu prema kojim pravilima ovakva odluka ne bi niti mogla biti donesena.
4. Zbog nanošenja štete sudačkom ugledu suđenjem koje je protivno obveznom pravu u materijalno-pravnom smislu te je protivno Zakonu o parničnom postupku i Zakonu o sudovima u procesno-pravnom smislu, budući da konkretno vijeće nije uputilo predmet na rad proširenom vijeću, što je bila njegova zakonom propisana obveza.

Molimo da nas obavijestite o poduzetim mjerama i pokretanju stegovne odgovornosti za konkretno sudsko vijeće VSRH“, stoji u otvorenom pismu Udruge Franak kojega je potpisala Sandra Žiga, voditeljica Ureda Udruge Franak.

FOTO: FB stranica Udruge Franak