Hrvatski i EU političari: ‘Demografski pad vodi u sve veće siromaštvo’; Šterc: ‘Dobro jutro gospodo!’

Više europskih i hrvatskih dužnosnika istaknulo je nedavno u Zagrebu da zbog ubrzanog starenja stanovništva i rasta siromaštva demografska obnova treba postati glavni strateški cilj i u Hrvatskoj, i u EU. Šterc primjećuje da su to trebali zaključiti još prije 15 godina, objašnjava koje mjere donosi novi Zakon o demografskoj obnovi te tumači zašto je važno javno isticati da je porast broja rođenih u Hrvatskoj sjajna vijest

 ”Dugogodišnj negativni prirodni prirast te starenje stanovništva vode neminovno u daljnji rast siromaštva – kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. Zato je važno demografsku revitalizaciju postaviti kao glavni i najvažniji strateški cilj te kao politiku svih politika – kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji”, otprilike tako glasi zaključak nedavno održane uvodne konferencije projekta ‘Uspostava strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira za demografsku revitalizaciju Hrvatske‘, u kojem zajednički sudjeluju naše Ministarstvo demografije i useljeništva, odnosno Vlada RH, potom Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europska komisija.

‘Sve manje onih koji plaćaju porez’

Zanimljivo je da su na toj cjelodnevnoj konferenciji, koja se početkom studenoga prošle godine održala u Zagrebu, i hrvatski dužnosnici, baš kao i dužnosnici Europske komisije, gotovo svi kao jedan ponavljali ono o čemu već petnaestak godina, nerijetko dramatičnim tonom, govore najistaknutiji hrvatski demografi.

”U Republici Hrvatskoj će biti sve više starijih osoba, unatoč pojačanom useljavanju. Useljavanje ne može zamijeniti dugogodišnje loše demografske trendove, zbog čega će Hrvatska u idućim godinama imati sve manje radnika, a sve više umirovljenika. Sve to utječe na pad gospodarstva, na poskupljenje zdravstvene skrbi, na skuplje obrazovanje i veća izdvajanja za socijalne programe. Sve će manje biti onih koji plaćaju porez, a sve više novca trebat će osigurati za skrb starijih i potrebitih osoba. Slično je i u ostalim zemljama Europske unije. Sve to stvara problem za državne i lokalne proračune. Sve je dakle povezano s demografskim trendovima”, istaknuo je, primjerice, u svom opširnom izlaganju na engleskom jeziku Stephan Visser, koordinator gore imenovanog projekta.

U EU čak 93 milijuna siromašnih osoba

Katarina Ivanković Knežević, ravnateljica za socijana prava i uključivanje u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije, naglasila je, pak, da čak 93 milijuna osoba u Europskoj uniji živi u riziku od siromaštva, što je zbroj stanovnika cijele jedne Njemačke, Belgije i Hrvatske.

”Zaustavljanje depopulacije i demografskog starenja važno je i u borbi protiv siromaštva, jer su depopulacija, nedostupnost usluga i starenje stanovništva glavni uzroci siromaštva i socijalne isključenosti. Hrvatska nije kao otok, već smo svi zajedno sa istim problemom unutar Europske unije”, zaključila je Ivanković Knežević.

Šterc: Političari nas nisu uvažavali

O svemu navedenom, ali i o najnovijim sjajnim vijestima – prošlogodišnjem porastu broja rođenih u Hrvatskoj, razgovarali smo s dr. Stjepanom Štercom, demografom koji je u zadnjih petnaestak godina vjerojatno najčešće i najupornije zvonio na uzbunu upozoravajući na opasnosti koje donosi dugogodišnji prirodni pad stanovništva, no čija upozorenja hrvatski političari i dužnosnici – sve donedavno – nisu htjeli slušati.

”Dobro jutro, gospodo! Tako bi hrvatskim i europskim političarima trebalo sada poručiti. I sam sam slušao pojedine govornike na spomenutoj konferenciji i čini mi se da su uglavnom ponavljali ono što smo mi demografi ranije pisali i govorili. Iz svega je vidljivo da politički dužnosnici nisu ozbiljno uvažavali ono što smo govorili mi iz znanstvenog sustava. No, sada, kada je stvar došla do rubikona, kada se jasno vidi da stvarnost potvrđuje naša predviđanja, politika se napokon postavila na način na koji se trebala postaviti još prije petnaestak godina”, istaknuo je u uvodu razgovora za naš portal istaknuti demograf.

Hrvatska je dodatno ugrožena

Objasnio je potom zbog čega pojačano useljavanje u Hrvatsku neće bitno utjecati na negativno prirodno kretanje stanovništva, kazavši da u Hrvatskoj sada imamo prvu fazu useljavanja u kojoj dolaze uglavnom strani radnici bez obitelji i u toj migracijskoj fazi, kaže, useljavanje ne utječe na porast broja rođenih.

”Hrvatska je dodatno demografski ugrožena jer se radi o zemlji s malobrojnom populacijom te zato što je udio starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika iznimno velik (više od 22 posto stanovnika RH starije je od 65 godina – op. a). No, mislim kako je sada konačno došao trenutak kada postoji politička volja za donošenje strateških odluka i u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj. Uvijek treba naglasiti kako je Hrvatska posebno ugrožena”, naglašava Šterc, koji smatra da bi hrvatski ‘Zakon o demografskoj obnovi‘, koji se upravo priprema, mogao biti ogledni primjer za cijelu Europu.

Evo što donosi novi zakon

”Zakon je sada u izradi. Znanstvene osnove su postavljene i uskoro bi prijedlog zakona trebao biti javno razrađen po pojedinim točkama. Znanstveni dio tog zakona sadrži četiri glavna modela. Prvi je zaustavljanje iseljavanja mladih, drugi podrazumijeva klasičnu populacijsku politiku, odnosno politiku poticanja rađanja, treći model je planska i racionalna imigracijska politika, a četvrti – poticajno usmjeravanje mladih i obrazovanih u demografski ispražnjena područja u Republici Hrvatskoj. Svaki model imat će pet do sedam poticajnih mjera. Te su mjere već posložene, ali definiranje razreda za pojedine mjere ovisit će o provedbenim mogućnostima i specifičnostima pojedinih regija u Hrvatskoj”, podvlači istaknuti demograf te posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva.

Nužna razvojna regionalna nivelacija

Nužno je, kaže, da se konačno komplementarno slože poticaji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tumači potom da se novi zakon zasniva na iskustvu koje je Republika Hrvatska imala nakon 1995. godine, odnosno na Zakonu o obnovi, Zakonu o područjima od posebne državne skrbi, Zakonu o otocima te Zakonu o brdsko planinskim područjima.

”Bitno je da se u taj cijeli koncept ne uključe samo klasične demografske mjere, nego i mjere koje će poticati razvojnu regionalnu nivelaciju. Osim toga, Republika Hrvatska mora se napokon početi decentralizirati, jer ne možemo imati samo četiri makro središta i demografsku pustoš između tih velikih gradova”, kaže Šterc.

Više beba i pozitivno ozračje

Vrlo je važno, smatra on, što novinari koji analiziraju najnovije demografske podatke ističu u prvi plan da napokon imamo jednu sjajnu novost.

”Dobro je da se u javnosti govori da je veći broj beba lijepa vijest jer se tako stvara pozitivnije ozračje. Ministarstvo demografije i useljeništva je u zadnjih godinu, dvije donijelo niz mjera za koje nije bilo nužno mijenjati zakon. Početak primjene tih mjera poklopio se s povećanim brojem rođenih beba. Sada treba vidjeti hoće li se taj trend nastaviti”, kaže posebni savjetnik ministra demografije.

Mjere koje su potaknule rađanje

Podsjeća potom da žene koje idu na porodiljni – nakon uvođenja spomenutih mjera, ne mogu, tijekom porodiljnog, imati nižu plaću nego što su imale do tada. Nezaposlene žene, osim toga, dobivaju novčanu naknadu u porodiljnom razdoblju, dok žene koje su na bolovanju tijekom porodiljnog ili zbog bebe, ne mogu zbog toga dobivati nižu plaću, kao što je to bilo uobičajeno ranije.

”Vrlo je vjerojatno da su te mjere rezultirale većim brojem rođene djece”, naglašava Šterc pa u zaključku ističe da briga o demografiji nije pitanje ideologije, niti bi se to smjelo povezivati uz bilo koju političku opciju, već je to, kaže, pitanje budućnosti i opstanka Hrvatske, te budućeg razvoja i uređenosti zemlje.

”To je, uostalom, i pitanje o kojem ovisi nacionalna sigurnosti Republike Hrvatske”, zaključuje na kraju dr. Stjepan Šterc.

FOTO: Screenshot videosnimke; arhiva Promise.hr

U 20 godina nestalo 10 posto Hrvata: RH i EK pokreću projekt demografske obnove Hrvatske

Više beba u većini hrvatskih rodilišta, ali ne svugdje: evo gdje je rast, a gdje pad

‘Imamo nova prava za povratnike, lakše će do dozvole boravka i zaposlenja – evo što još nas čeka’

Iz Sydneya u Svetu Nedelju: “Prodali smo sve i krenuli iz početka sa sedmero djece”