‘Imamo nova prava za povratnike, lakše će do dozvole boravka i zaposlenja – evo što još nas čeka’

Ministar Ivan Šipić u intervjuu za naš portal otkriva što donose nove mjere – od pune plaće za roditelje do djetetovog prvog rođendana do stipendija za učenje jezika, poreznih olakšica i olakšanog boravka za Hrvate iz dijaspore. Pokreće se i Portal za useljeništvo, a u suradnji s HRT-om kreće podcast koji će odgovarati na konkretna pitanja povratnika i onih koji razmišljaju o povratku

Pad broja rođenih u Hrvatskoj nastavlja se i u 2025. godini. Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je od početka siječnja do kraja svibnja u Hrvatskoj rođeno svega 12.665 beba što je za 407 ili 3,11 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada je, podsjetimo, rođeno najmanje djece u povijesti samostalne Republike Hrvatke! No, unatoč tolikom padu nataliteta, u Hrvatskoj se povećao broj stanovnika te je na kraju prošle godine naša zemlja imala 12.383 stanovnika više nego godinu dana ranije.

Dogodilo se to ponajprije zbog uvoza strane radne snage, ali i zbog povratnika iz hrvatskog iseljeništva. O svemu navedenom, o aktivnostima i mjerama kojima se pad nataliteta nastoji zaustaviti, a povratak iz iseljeništva intenzivirati, razgovarali smo s Ivanom Šipićem, ministrom demografije i useljeništva.

Kako komentirate činjenicu da Republika Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast te da i u dosadašnjem dijelu 2025. godine imamo pad broja rođene djece (u usporedbi s 2024. godinom, ali i sa svim prethodnim godinama)?

Demografska realnost je takva da svakoga tko razmišlja o budućnosti ove zemlje brinu te brojke. Ja sam itekako svjestan da su ti negativni trendovi naša realnost na koju su nas brojni demografi godinama upozoravali. Na početku mojeg mandata radili su usporedbe s don Antom Bakovićem, ni ne sluteći da je to za mene velika čast jer je upravo on upozoravao na pošast bijele kuge koju, nažalost, sada živimo. Ove brojke nisu nastale preko noći, već su rezultat promjena i tranzicija kroz koje je prolazilo naše društvo, ali i pojedinci. Dio mladih napustilo je svoja ognjišta, žene kasnije i manje rađaju, s druge strane duže živimo nego naši preci. Ja se budim i liježem s tim brojkama.

‘Pružimo im sigurnost i promjene su moguće’

Kao ocu, kao teologu, kao domoljubu te me brojke žaloste, ali za razliku od mnogih ja još uvijek vjerujem i mislim da budućnost može biti svjetlija. Od samog početka svojim suradnicima govorim da nam primarni cilj mora biti zaustavljanje negativnih trendova. I svjesni smo da niti jedna mjera koju mi donesemo neće potaknuti rađanje, ali da ako pružimo obiteljima sigurnost, poticajno i pozitivno okruženje – promjene su moguće. To je upravo ono na čemu radimo i čemu težimo – da damo sigurnost obiteljima u Hrvatskoj. Puna plaća do godine dana djetetovog života koju smo defacto uveli od ožujka ove godine, dio je promjena na kojima želimo raditi i graditi okruženje u kojem će ljudi htjeti više djece. To nije posao u kojem će se rezultati vidjeti sutra, ali je vrijedno svakog uloženog truda.

Obitelj treba biti u središtu

Kakva su Vaša predviđanja: kada će demografske mjere koje je uvelo i koje uvodi Ministarstvo demografije i useljeništva donijeti ploda te potaknuti veći natalitet?

U demografiji je teško predviđati. Znanstvenici su radili projekcije, izračune, ali u suštini se radi o tome da trebamo mijenjati svijest – vraćati obitelj tamo gdje joj je mjesto: u središte svih naših zbivanja i aktivnosti. Jedno je sigurno, rezultati naših mjera neće promijeniti trendove preko noći, jer oni nisu nastali preko noći. Zato u svemu što radimo idemo realno svjesni da će plodove našeg rada možda ubirati tek neke nove generacije. Osnivanjem Ministarstva demografije i useljeništva Vlada je napravila značajan iskorak – i najvažnije pitanje budućnosti i opstojnosti hrvatskog naroda stavila na sam vrh političkog djelovanja. Demografija nije jednosmjerna ulica, već ulica s puno odvojaka koji vode u različita područja – od zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, regionalnog razvoja do financija. Gotovo da nema resora u Vladi koji nije povezan s demografijom ili na koji demografija ne utječe.

Ljudi će se odlučiti za život ako…

Zato je važno da idemo u istom smjeru i da nizom različitih mjera radimo na tome da nam demografska slika bude bolja. Nažalost, cijela se Europa suočava s niskim natalitetom, nema države u Europskoj uniji koja ima stopu koja je dovoljna da se generacije obnavljaju. Zato ne volim govoriti o rokovima, predviđati velike promjene. Idemo korak po korak, dio po dio – s ciljem da zaustavimo negativne trendove, da obiteljima sada pružimo sigurnost, da stvorimo uvjete da steknu prvu nekretninu, da ostanu živjeti u svojem gradu, na svojoj rodnoj grudi, da im damo sredstva za pokrenu nešto svoje, da se zaposle, da imaju vrtić u svome gradu, svome selu, da djeca imaju iste prilike. To su stvari koje već sada mijenjaju živote i u takvim okolnostima ljudi će se odlučiti za život.

Možete li ukratko opisati mjere i programe Ministarstva demografije i useljeništva te Vlade RH – uvedene radi snažnijeg povezivanja s hrvatskim iseljeništvom te poticanja povratka iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku?

Ističem da je rad Ministarstva demografije i useljeništva prvenstveno pozicioniran kroz glavne strateške dokumente Vlade Republike Hrvatske u kojima se posebno ističe stvaranje poticajnih uvjeta za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva, s posebnim naglaskom na povratak 3. i 4. generacije potomaka hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku.

Posebno tu ističemo Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2024. – 2028., Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine, Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030., Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske do 2027. godine kao i Provedbeni programom Ministarstva demografije i useljeništva za razdoblje 2025. – 2028.

Poticaji za programe integracije povratnika

Dosadašnjim radom u prvoj godini djelovanja Ministarstva demografije i useljeništva (od 17. svibnja 2024.) iz dijela važnosti za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva ističem slijedeće programe projekte koje smo proveli:

U lipnju 2024. Ministarstvo demografije i useljeništava je provelo Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2024. i donijelo Odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske iznosu od 94.150,00 eura za institucije, udruge i pojedince koji se bave poslovima integracije za povratnike iz hrvatskog iseljeništva…

Gotovo milijun eura za program učenja jezika

Pomažete li onima koji se žele vratiti, a ne znaju hrvatski jezik?

Ministarstvo demografije i useljeništva je provelo u srpnju 2024. Javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2024./2025. temeljem kojeg je i donijeta Odluka o dodjeli 500 stipendija za učenje hrvatskoga jezika za 300 stipendista koji pohađaju Program učenja hrvatskoga jezika na fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i Zadru. Ističemo da je vrijednost Programa učenja hrvatskog jezika u akademskoj godini 2024./2025. iznosila 917.500,00 eura.

Osim jezika, upoznaju kulturu te običaje

S gore navedenim fakultetima u rujnu 2024. potpisali smo sporazum o izvođenju nastave hrvatskog jezika, a u studenom 2024. smo potpisali i anex sporazuma o jednokratnom financiranju dodatnih aktivnosti za stipendiste na Programu učenja hrvatskog jezika kao što su: organizacija terenske nastave, edukacija i tribina, organizaciju konferencija i okruglih stolova, organizacije izleta, posjete muzejima, kazalištima, kino predstavama i ostale slične aktivnosti i manifestacije u cilju boljeg upoznavanja hrvatske kulture i običaja.

Nova svrha privremenog boravka

Postoje li i konkretne mjere usmjerene baš na povratak iseljenika?

Posebno tu želimo istaknuti normativne aktivnosti Ministarstva demografije i useljeništva započete u 2024, a koje su nastavljene i tijekom 2025. godine, a izravno imaju utjecaj na stvaranje poticajnih uvjeta za povratak, useljavane i integraciju hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika kao i članova njihove obitelji u Republici Hrvatskoj.

Donošenjem Zakona o strancima (stupio na snagu 15.3.2025.) na prijedlog Ministarstva demografije i useljeništva, propisana je nova svrha privremenog boravka „useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva“ uz prilaganje Potvrde Ministarstva demografije i useljeništva koja se odobrava do dvije (2) godine – uz olakšane uvjete (nije potrebno prilagati dokaz zdravstvenom osiguranju niti sredstva za uzdržavanje).

Ne treba posebna dozvola od policije

Što sve omogućava potvrda o kojoj govorite, odnosno odobrenje privremenog boravka?

Nakon tri godine uz Potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva povratnici (hrvatski iseljenici i potomci) mogu regulirati stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

Po odobrenju privremenog boravka hrvatski iseljenici imaju pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje (obrt/tvrtka), pravo na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe, obrazovanje i studiranje bez potrebe ishođenja posebne dozvole od policije!

Važno je istaknuti da po odobrenju privremenog boravka u RH mogu podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo.

502 Potvrde za privremeni boravak

Koliko Potvrda ste dosad izdali? Odakle dolaze osobe koje su na taj način regulirale privremeni boravak u RH?

Ministarstvo je od dana osnivanja izdalo 502 Potvrde u svrhu reguliranja privremenog boravka za hrvatske iseljenike, potomke hrvatskih iseljenika kao i članove njihovih obitelji. Najveći broj dolazaka je iz država Južne Amerike gdje se nalazi najveći broj hrvatskih zajednica (Argentina, Čile, Peru, Venezuela, Bolivija, Paragvaj) te iz Australije, Kanade, SAD-a. Prema životnoj dobi možemo govoriti o mlađoj populaciji potomaka hrvatskih iseljenika – od 25 do 35 godina, a po obrazovnoj strukturi radi se o srednjoj, visokoj i višoj stručnoj spremi.

Oslobođeni poreza na dohodak 5 godina

Nadalje, Ministarstvo demografije i useljeništva je aktivno sudjelovalo u izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, čije provođenje je u nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, a stupio je na snagu 1. siječnja 2025.

Kakve olakšice donose izmjene poreznog zakona i na koga se primjenjuju?

Navedenom poreznom mjerom ciljana kategorija osoba će po povratku narednih pet godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

Porezna olakšica se odnosi na hrvatske državljane koji se vraćaju i zapošljavaju u Republici Hrvatskoj, kao i na hrvatske državljane – hrvatske iseljenike iz prekomorskih i europskih zemalja kao i na:

– hrvatske iseljenike, potomke hrvatskih iseljenika i članova njihove obitelji koji još nemaju hrvatsko državljanstvo, a imaju odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak uz Potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva.

Poticanje povratka i useljavanja iseljenika

Ministarstvo demografije i useljeništva je aktivno sudjelovalo u izradi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu srpnju 2025. u kojem su propisane odredbe kojima se i Ministarstvo demografije i useljeništva pozicionira kao nositelj odnosa i suradnje na poslovima i aktivnostima vezanih za useljeništvo. U navedenom Zakonu propisana nova glava V »Poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku“ koja je u nadležnosti rada Ministarstva demografije i useljeništva.

Stambeno zbrinjavanje u nekim područjima

Ministarstvo demografije i useljeništva je aktivno sudjelovalo i na izradi Nacrta prijedloga zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (nositelj: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) koji je još u zakonodavnoj proceduri. Naše Ministarstvo je predložilo odredbe koje bi se isključivo odnosile na hrvatske iseljenike, potomke hrvatskih iseljenika kao i članovima njihovih obitelji u cilju njihovog stambenog zbrinjavanja, a koji se useljavaju ili se žele vratiti s namjerom trajnog nastanjenja u Republiku Hrvatsku.

Koliko se ulaže u programe učenje hrvatskoga jezika i stipendiranje potomaka iseljenika koji dolaze učiti hrvatski?

Tijekom ove godine proveden je Javni poziv za dodjelu stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2025./2026. te je donijeta Odluka o dodjeli stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2025./2026. koja se nalazi na mrežnoj stranici Ministarstva demografije i useljeništva od 15. srpnja 2025. godine.

Vrijednost Programa učenja hrvatskog jezika u akademskoj godini 2026./2026. iznosi 1.072.000,00 EUR .

500 stipendija za učenje hrvatskog

Dodjeljuje se 500 stipendija za učenje hrvatskoga jezika i o kulturnoj baštini te tradicijskim vrijednostima u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar i Pula) koja uključuje trošak izvođenja tečaja hrvatskoga jezika, trošak subvencionirane prehrane do dva obroka dnevno te naknadu za smještaj u studentskom domu ili privatno u iznosu od 400,00 eura mjesečno.

Provođenjem Programa učenja hrvatskog jezika u RH, potiče se jačanje spona s iseljeničkom zajednicom i našom domovinom, a učenjem hrvatskoga jezika, stipendisti – hrvatski iseljenici i potomci hrvatskih iseljenika stječu iznimno važne jezične kompetencije za uspješnu integraciju u domovini svojih predaka te se istovremeno upoznaju i s hrvatskom kulturom. Osim toga, tako se dodatno osnažuje identitet i svehrvatsko zajedništvo.

Uključivanje i integracija iseljeništva

Koji je cilj financiranja projekata ”za posebne potrebe i od interesa za hrvatsko useljeništvo”?

U cilju daljnjeg jačanja i poticanja brže integracije hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj proveden je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za hrvatsko useljeništvo u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2025. godinu u iznosu od 200.000,00 EUR te je donijeta Odluka o dodjeli financijskih sredstava za posebne potrebe i projekte od interesa za hrvatsko useljeništvo za 2025.

Dodjelom financijskih sredstva potiče se uključivanje i integracija hrvatskog iseljeništva u području kulture, obrazovanja, znanosti, sporta, zapošljavanja, prijenosa znanja, gospodarstva.

Na kakve sve prepreke i probleme povratnici iz dijaspore najčešće nailaze? Žale li se i dalje na presporu i kompliciranu proceduru dobivanja osobnih dokumenata, na probleme zbog dugotrajne policijske provjere, na probleme pri otvaranju tvrtki u Hrvatskoj, na probleme s Carinskom upravom zbog uvezenih automobila..?

Ministarstvo demografije i useljeništva je svjesno administrativnih poteškoća i prepreka za dolazak, useljavanje ali i za trajan ostanak hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih iseljenika u domovini svojih predaka – prvenstveno zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, pronalaska smještaja, zapošljavanja kao i pristupu nekim uslugama.

U tom dijelu može se istaknuti da Ministarstvo, osim aktivnog sudjelovanja u poboljšanju zakonodavnog okvira, nastoji i kroz druge mjere i aktivnosti kroz suradnju s drugim državnim tijelima pomoći u njihovoj integraciji u hrvatsko društvo.

Poticajne mjere za samozapošljavanje

Posebno moram istaknuti da je poticanje useljavanja usko povezano sa stvaranjem atraktivnih uvjeta za povratnike, uključujući poticajne mjere za samozapošljavanje i investiranje; programe podrške kroz mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali će ih trebati i dodatno prilagoditi specifičnim potrebama naših useljenika iz hrvatskog iseljeništva.

Prekvalifikacije i jezični tečajevi

U tom dijelu važno je istaknuti i integraciju na tržište rada, gdje je ključno osigurati prilike za zapošljavanje kroz edukacijske programe, prekvalifikacije i jezične tečajeve. Naš cilj je da se hrvatski iseljenici kao i njihovi potomci ne samo vrate u Hrvatsku, već da ovdje ostvare dugoročnu i uspješnu karijeru.

Postoje li problemi s priznavanjem diploma povratnika iz iseljeništva; kako se oni rješavaju?

Važno je spomenuti privlačenje visokokvalificiranih kadrova hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika koje se vraćaju u Republiku Hrvatsku, gdje djelujemo s nizom državnih institucija i ustanova u dijelu olakšanog i bržeg priznavanja njihove strane obrazovne kvalifikacije, (stručnjake iz područja IT-a, medicine, inženjerstva itd.) jer njihov dolazak donosi nova znanja, inovacije i gospodarski rast, a radi se i o deficitarnim zanimanjima u Republici Hrvatskoj te imaju brži pristup tržištu rada.

Kreće portal za useljeništvo

Radeći godinama priče o povratnicima iz dijaspore (uključujući potomke hrvatskih iseljenika) doznao sam da je dosta njih sretno što su se vratili; mnogi tvrde im je u Hrvatskoj bolje nego u, primjerice, Njemačkoj, Australiji… Ipak, u većini medija takve priče se rijetko mogu vidjeti. Kako promovirati tu pozitivnu energiju i optimizam koje nerijetko sa sobom donose povratnici iz dijaspore (mnogi od njih s djecom)?

Dodatno u cilju daljeg poticaja povratka i useljavanja hrvatskog useljeništva kao i osnaživanja javne percepcije o važnosti uključivanja hrvatskog iseljeništva u gospodarski i društveni život Republici Hrvatskoj, Ministarstvo radi dodatne iskorake i aktivnosti, te možemo istaknuti rad na uspostavi digitalne platforme (Portal za useljeništvo) u cilju bržem pristupu informacijama važnih za hrvatsko iseljeništvo.

Tiskali letke na više jezika

Izuzev toga planiramo putem razvoja društvenih mreža (razne platforme, podcaste, medije) približiti naše iseljenike i podizati svijest o njihovoj važnosti, posebice kao važnoj demografskoj mjeri u Republici Hrvatskoj.

Također, Ministarstvo je izradilo i tiskalo Informativne letka na hrvatskom, engleskom, španjolskom, portugalskom jeziku radi njihove distribucije prema jedinicama lokalne/regionalne samouprave, diplomatskim misijama/konzularnim uredima, a u svrhu dostupnosti glavnih informacija hrvatskom iseljeništvu radi poticanja povratka i useljavanja u Republiku Hrvatsku.

Kako preko administrativnih prepreka

Planirate li unutar Ministarstva demografije i useljeništva oformiti neki ured koji bi se bavio konkretnim rješavanjem administrativnih problema na koje povratnici iz dijaspore nailaze, odnosno pomaganjem povratnicima i potomcima iseljenih Hrvata da se lakše snađu nakon povratka?

U svezi otklanjanja administrativnih barijera, Ministarstvo će u suradnji s resorima na razini Vlade RH, uspostavit radno tijelo koje će identificirati administrativne prepreke kao i predložiti obvezujuće preporuke za njihovo uklanjanje. Također, podržavamo i potičemo suradnju državnih institucija, jedinica lokalne i područne samouprave, privatnog sektora i akademske zajednice što smatramo ključnim za uspješno provođenje useljeničke politike.

S mnogim povratnicima u kontaktu

Je li vam poznato da se sve više povratnika iz iseljeništva samoorganizira i povezuje kako bi zajednički savladali probleme na koje u Hrvatskoj nailaze? Može li se Ministarstvo demografije i useljeništva povezati s takvim neformalnim grupama povratnika te im biti na usluzi?

Što se tiče povratnika koji se udružuju kako bi savladali prepreke s mnogima smo u kontaktu i pomažemo im gotovo svakodnevno. Za to i služi naša Uprava za useljeništvo.

Što se medijskog dijela tiče izradili smo Strategiju promocije te ćemo u suradnji s HRT-om pokrenuti podcast koji će se moći pratiti na našoj stranici, youtubeu i društvenim mrežama kao i na svim platformama HRT-a. Bit će na tri strana jezika i odgovarat će upravo na pitanja administrativne prirode, tipa , kako do osobne iskaznice i slično. Lijepe priče plasirat ćemo u različitim emisijama nacionalne Tv, ali i drugih TV kuća. To je samo jedan dio planova, ostalo ostavljamo kao iznenađenje.

FOTO: Vlada Republike Hrvatske; preslika sa dzs.hr, arhiva Promise.hr

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

Uvodi se novi model stambenog zbrinjavanja; među ostalima i hrvatskih iseljenika te potomaka

Ostavili Australiju i pokrenuli posao na Čiovu: ‘Ovdje je život bolji, djeca ne žele natrag!’

Velik interes za hrvatskim državljanstvom u Argentini: u Hrvatskoj bi mnogi mogli dobiti posao

‘Bilježi se trend povratka naših ljudi koji su prije 10-ak godina otišli u Irsku i Njemačku’