‘Iseljevanje se nastavlja, svakoga to treba zabrinuti; nužan je novi zakon te jači povratak’
Iseljeništvo i svijetIzdvojeno 12. kolovoza 2025. Damir Kramarić
”Odlaze mahom mladi i obazovani ljudi s djecom. Već šestu godinu zaredom imamo 20.000 više umrlih nego rođenih. Stanovništvo je sve starije pa se smanjuje i rodnost. Opstanak Hrvatske ovisi o ovome. Zamislite da i u sljedećih deset godina iseli još 400.000 ljudi. Bila bi upitna razvojna i sigurnosna budućnost zemlje. Konačno treba stati na loptu i donijeti ključan zakon ”, upozorava Šterc
Premda povećan broj stanovnika Republike Hrvatske u 2024. godini sugerira drugačije, iseljavanje iz Hrvatske nije zaustavljeno (pa čak ni usporeno), dok nam natalitet i dalje strmoglavo pada. Otkrili su to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, koje je prošli tjedan prenio Večernji list.
Informacije o nesmanjenom iseljavanju mladih obitelji s djecom, započetom valu povrataka iz dijaspore, kao i učinke mjere ‘Biram Hrvatsku‘, za naš portal komentirao je demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc.
”Službeni podaci doista govore da je migracijski saldo u prošloj godini bio pozitivan, što znači da smo imali više useljenih nego iseljenih. Međutim, i dalje iseljava mlado i obrazovano stanovništvo. Iseljavanje se praktički ne smanjuje, a posebno zabrinjava što odlaze mahom mladi i obazovani ljudi s djecom. I dalje godišnje iseljava i do 40.000 osoba, no ti ljudi ne bi trebali biti izgubljeni za Hrvatsku. Osim toga, već šestu godinu zaredom imamo čak 20.000 više umrlih nego rođenih. Stanovništvo je sve starije pa se iz godine u godinu smanjuje i rodnost. Svakoga u Republici Hrvatskoj ovi bi podaci trebali zabrinuti”, ističe Šterc.
Povratak započeo, no djece je sve manje
Napominje da je to glavni problem i ključno pitanje – kako u demografskom, tako i u sigurnosnom, gospodarskom, te u razvojnom smislu.
”Možemo reći da opstanak Hrvatske ovisi o ovome. To politika ne voli čuti i negira to, ali to je istina. Jer, zamislite da i u sljedećih deset godina iseli još 400.000 ljudi. Bila bi upitna razvojna i sigurnosna budućnost zemlje”, upozorava ugledni demograf.
Primjećuje kako nije sporno da je povratak Hrvata iz dijaspore u Hrvatsku započeo, ali dodaje da su nastavljeni ostali negativni procesi.
Mnoge škole će se zatvarati
”Dio iseljenika se vratio i to je to. No, djeca nose budućnost, a mi imamo sve manje djece. Zato su mnoge škole prazne, a mnoge će se i zatvarati. Ove činjenice nisu u javnost došle od nas demografa, već su to službeni podaci. Zato treba konačno stati na loptu i donijeti ključan zakon. Mi inzistiramo na Zakonu o demografskoj obnovi po četiri osnove. Takav zakon je od demografske struke pripremljen, znanstveno je postavljen i sada je na pravnicima da ga dovrše”, naglašava posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva.
Kaže da pripremljeni zakon ima podršku politike te da se ide prema njegovom donošenju.
S povratkom, odmah započinje revitalizacija
”To je ključan zakon za budućnost i niti jednoj političkoj opciji u Hrvaskoj to ne bi smjelo biti sporno”, zaključuje.
Ponovno ističe da je Hrvatskoj nužan povratak hrvatskog iseljeništva, jer s povratkom iseljenika, demografska revitalizacija započinje odmah.
”Prvi stup demografske obnove je klasična populacijska politika koja podrazumijeva poticanje rađanja, zaštitu djece, veća prava roditelja… Da bi takva politika donijela rezultate, treba proći dosta vremena. Za razliku od sporohodne populacijske, selektivna migracijska politika rezultate donosi brzo, jer migriraju u pravilu mlade obitelji s djecom. Njihovim useljeljavanjem, revitalizacije je već započela”, tumači naš sugovornik.
Treba im biti isplativije poslovati u Hrvatskoj
Naglašava da demografija uvelike ovisi o hrvatskim iseljenicima i zato što je entuzijazam prema Hrvatskoj te svojevrsno idealiziranje Hrvatske prisutnije kod hrvatskog iseljeništva nego kod domicilnog stanovništva.
Zamoljen da prokomentira učinke mjere ‘Biram Hrvatsku‘, dr. Šterc je kazao da je svaki poticaj povratka dobar, ali da ovo što sada imamo nije dovoljno.
”Da bi intenzivirali povratak, trebaju nam strateški poticaji kakve su primijenile i neke druge zemlje. Povratak se uvijek gradi poticajno, na modelu investiranja. Cilj je stvoriti takve uvjete da je iseljenicima, odnosno povratnicima, isplativije poslovati u Hrvatskoj nego u inozemstvu. Takvi uvjeti stvaraju se poreznim olakšicama. Primjerice, oslobađanjem od poreza na dobit na nekoliko godina te sličnim mjerama”, podsjeća Šterc.
Potreban je jedan sustav
Naglasio je da bi mjeru ‘Biram Hrvatsku’ trebalo bolje javno predstaviti i rastumačiti te ju podignuti na veću operativnu razinu.
”Time bi se trebalo baviti i Ministarstvo demografije i useljeništva, a ne samo Hrvatski zavod za zapošljavanje. Osim toga, svim pitanjima i problemima na koje nailaze i na koje ukazuju povratnici iz iseljeništva, trebao bi se baviti jedan sustav, odnosno jedna mreža. Institucije i udruge povratnika ne bi trebali biti odvojeni jedni od drugih, kao što je sada nerijetko slučaj”, primjećuje.
‘Neka zovu i nas demografe’
”Bilo bi logično da udruge povratnike, odnosno neformalne grupe koje se redovito sastaju, imaju barem jednom mjesečno sastanak s predstavnicima nadležnih institucija, ali i s predstavnicima demografske struke. Takvi bi sastanci mogli biti korisni da se zajednički utvrdi gdje su problemi, što povratnike zanima, kako im se može pomoći da se lakše i brže snađu u Hrvatskoj”, podvlači naš sugovornik.
Na kraju je želio naglasiti da je hrvatska politika i dalje usporena, ali da političari sada ipak žele poslušati demografsku struku.
Znanstvenici neće utihnuti
”Mi iz sustava znanosti trebamo ukazivati političarima na uvjetno-posljedične zakonitosti demografskih negativnosti. Nastavit ćemo stoga na javnoj sceni govoriti vladajućima što treba činiti. Nećemo, dakle, utihnuti, već ćemo i dalje inzistirati na što bržem djelovanju u smjeru demografske revitalizacije zemlje”, zaključuje Stjepan Šterc.
FOTO: Screenshot videosnimki; preslika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti
Još ima nejasnoća oko ‘Biram Hrvatsku’; evo kako povratnici mogu do tih poticaja
‘Imamo nova prava za povratnike, lakše će do dozvole boravka i zaposlenja – evo što još nas čeka’
Ostavili Australiju i pokrenuli posao na Čiovu: ‘Ovdje je život bolji, djeca ne žele natrag!’
