‘Kako ćete spriječiti daljnji pomor siromašnih?’, upitali smo Vladu RH. Evo što su odgovorili

Odgovorne u Ministarstvu upitali smo bi li oni mogli preživjeti s manje od 570 eura mjesečno te kako Vlada RH namjerava riješiti problem siromaštva čak 660.000 tisuća umirovljenika i sve većeg broja beskućnika. Pitali smo i hoće li ministar Piletić dati ostavku, kao što traže umirovljenici. Na to pitanje nisu nam odgovorili

Poražavajuća činjenica da je više od 15.000 osoba umrlo čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku, da čak 660.000 hrvatskih umirovljenika mjesečno preživljava s manje od 570 eura  te da je Vlada RH, unatoč tome, tek simbolično povećala iznose mirovina, dok sami sebi enormno podižu plaće, bile su razlog prosvjeda umirovljenika u organizaciji stranke “Hoćemo pravedno” koji se prošlu subotu održao u centru Zagreba.

Umirovljenici su zatražili ostavku ministra Piletića i cijele Vlade, kao i prijevremene izbore. Zahtjevali su i značajnije povećanje mirovina te pravovremenu isplata inkluzivnog dodatka.

‘S prosječnom mirovinom ne može se živjeti’

”S prosječnom mirovinom i s današnjim cijenama ne može živjeti nitko”, istaknula je, između ostaloga, Žana Grmšek, jedna od prosvjednica.

I premda su gotovo svi mediji izvijestili o prosvjedu u Zagrebu, iz Vlade RH nije bilo nikakve reakcije na zahtjeve umirovljenika.

Bi li oni mogli preživjeti s manje od 570 eura?

Zbog svega navedenog, odgovorne u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne upitali smo bi li oni mogli preživjeti sa 570 eura mjesečno te kako Vlada RH namjerava riješiti problem siromaštva čak 660.000 tisuća umirovljenika i sve većeg broja beskućnika.

”Hoće li ministar Piletić podnijeti ostavku, kao što to od njega traže umirovljenici? Zašto članovi obitelji osoba koje su trebale dobiti inkluzivni dodatak, a koji su umrli dok su čekali rješenje i prvu isplatu, ne mogu dobiti inkluzivni dodatak? Kako odgovorni u Ministarstvu namjeravaju spriječiti daljnji pomor siromašnih hrvatskih građana, koji umiru i zbog toga što si ne mogu priuštiti lijekove i terapiju, te hranu i grijanje?”, stoji između ostaloga u našem upitu.

Ministarstvo: Pokazujemo istinsku društvenu osjetljivost

Evo što su nam odgovorili:

”Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kontinuirano radi na povećanju standarda za primatelje mirovina u Hrvatskoj. U državnom proračunu za 2025. godinu osigurano je 9,1 milijardi eura za mirovinski sustav, što je povećanje od 87 % u odnosu na 2016. godinu.  Također,  najniža mirovina dodatno je povećana u tri navrata te je uz redovno usklađivanje porasla za oko 115 posto, a najniža starosna mirovina za 40 godina staža od 1. srpnja iznosi oko 613 eura.

Umirovljenicima su do sada svake godine isplaćivani jednokratni dodatci, koji su najvećim dijelom bili usmjereni na korisnike s nižim mirovinskim primanjima. Do sada je isplaćeno ukupno jedanaest jednokratnih dodatka u vrijednosti od 773,5 milijuna eura, a time je obuhvaćeno oko 1.250.000 korisnika. Po prvi puta ove godine bit će isplaćen godišnji dodatak, kao sustavno pravo za sve umirovljenike.

Godišnji dodatak bez oporezivanja

Prijedlog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike jest da se, kao i kod dosadašnjih jednokratnih dodataka, godišnji dodatak izuzme od oporezivanja i ovrhe te da se ne uračunava u prihodovni cenzus za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Uveden je i povoljniji model usklađivanja mirovina 85:15 posto  prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena. Prosječna mirovina trenutno iznosi oko 690 eura, a  do kraja godine trebala bi iznositi oko 704 eura, odnosno do kraja mandata očekuje se porast prosječne sveukupne mirovine na najmanje 800 eura.

Tvrde da je prosjek 1020 eura mjesečno

Podsjećamo kako je prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža u listopadu 2025. godine iznosila oko 1.005 eura, a kada tome pridodamo dodatak koji će biti isplaćen u prosincu ove godine, to će prosječno iznositi više 1.020 eura mjesečno.

Također, sljedeće godine novim Zakonom predviđeno je dodatno povećanje invalidskih mirovina za 10 % te ukidanje tzv. penalizacije s navršenih 70 godina života, što će utjecati na daljnje povećanje mirovinskih primanja za ove posebne kategorije umirovljenika.

‘Pažljivo osluškujemo’

Vlada Republike Hrvatske pokazuje istinsku društvenu osjetljivost te pažljivo osluškuje potrebe najugroženijih skupina; primatelja socijalnih potpora, teško zapošljivih osoba, umirovljenika i svih drugih članova društva kojima je potrebna podrška.

Zajedničkim naporima nastoje im se omogućiti što bolji uvjeti i olakšati svakodnevni život. Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, koje su na snazi od 1. travnja 2025.  unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100% iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje.

Daju, kažu, i za beskućnike

Ministarstvo kontinuirano financira niz programa i projekata, iz nacionalnih i EU izvora, koji su usmjereni na poboljšanje uvjeta života beskućnika, širenje usluga u zajednici te pružanje psihosocijalne podrške.

Od 2016. godine iz sredstava FEAD-a osigurano je 39,4 milijuna eura za projekte humanitarnih organizacija, kroz koje je pomoć pružena za više od 300.000 osoba, uključujući oko 1.200 beskućnika. Istodobno, iz ESF-a financirani su projekti namijenjeni aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina, od čega je 1,69 milijuna eura bilo izravno usmjereno na aktivnosti koje uključuju beskućnike, a preko 321 milijun eura na aktivnosti za stare i nemoćne osobe.

Podrška za više od 70.000 starijih osoba

U tekućem financijskom razdoblju, kroz program „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.” i ESF+, financirano je 514 projekata u okviru poziva „Zaželi – prevencija institucionalizacije“ u vrijednosti od 460,65 milijuna eura, kroz koje se pruža usluga potpore i podrške za više od 70.000 starijih osoba. Ugovoreni su i projekti kroz koje je osigurana podjela hrane i osnovne pomoći osobama u riziku od siromaštva u vrijednosti od 40 milijuna eura. U tijeku je postupak procjene kvalitete zaprimljenih projektnih prijava u okviru poziva „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“ vrijednog 40 milijuna eura, u okviru kojeg su i beskućnici i starije osobe ciljana korisnička skupina.

Ministarstvo je iz nacionalnih izvora od 2016. godine do danas financiralo 121 projekt za korisničku skupinu beskućnika kroz natječaje za udruge i druge neprofitne organizacije u ukupnom iznosu od 4,46 milijuna eura. Trenutno je u provedbi 3. godina trogodišnjih programa usmjerenih beskućnicima, u vrijednosti od 1,12 milijuna eura na godišnjoj razini, koje provode 23 organizacije civilnoga društva.

806 programa za starije

U istom periodu, Ministarstvo je financiralo i 806 programa usmjerenih starijim osobama u ukupnom iznosu od 12,34 milijuna eura. Trenutno je u provedbi 3. godina trogodišnjih programa usmjerenih starijim osobama i teško bolesnim odraslim osobama, u vrijednosti od 1,61 milijun eura na godišnjoj razini, koje provodi 38 organizacija civilnoga društva, kao i 1. godina dvogodišnjih programa usmjerenih unaprjeđenju kvalitete života i zaštiti prava starijih osoba osobe, u vrijednosti od 1,73 milijuna eura na godišnjoj razini, koje provodi 69 organizacija civilnoga društva.

‘Doneseno 227.000 rješenja za inkluzivne’

Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku doneseno je 227 tisuća rješenja, a trenutačno 187 tisuća osoba ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak. Kada je riječ o strankama koje još uvijek čekaju rješenja, podsjećamo i kako se pravo na inkluzivni dodatak priznaje od dana podnošenja zahtjeva, od kada se i isplaćuje iznos nakon što rješenje o priznavanju prava postane izvršno. To znači da će korisniku biti isplaćeni i svi zaostaci od trenutka podnošenja zahtjeva. Prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna su, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati.

Inkluzivni dodatak, kojim su objedinjene četiri novčane naknade, namijenjen je osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima”, stoji u odgovorima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

FOTO: Screenshot videosnimki

Tekst je dio ‘Projekta podrške za osobe u potrebi’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije 

”Događa se pomor sirotinje, ali se o tome ne smije pričati!”

‘I zbog rupe u proračunu kasne inkluzivni.’ Što o svemu kaže pravobranitelj osoba s invaliditetom?