KORPORACIJE PREUZELE VLAST, države im služe, planski se ubija svaka kreativnost
Gospodarstvo 28. veljače 2016. Promise.hr
Goran Jeras iz ‘Etične banke’ istaknuo je da će i razmjena dobara te banke usluga biti u ponudi. Korporatizam buja, naročito nakon sporazuma nalik TTIP-u, koji daju korporacijama superiornu poziciju naspram država, istaknula je Ana Herman iz udruge Promijenimo Hrvatsku. Ivan Vilibor Sinčić zauzeo se za uvođenje nekreditnog novca i protiv poreza na nakeretnine
Emisija ‘Klopka‘ brodske televizije bavila se alternativnim ekonomskim sustavima. Gosti su pokušali odgovoriti na pitanje kako mjeriti društveni rast, mimo toliko spominjanog BDP-a te postoje li alternativni sustavi razmjene dobara…
Saborski zastupnik ‘Živog Zida’ Ivan Vilibor Sinčić osvrnuo se na trenutnu političku situaciju i ulogu guvernera Vujčića koji umjesto da štiti interese svojih poslodavaca – poreznih obveznika – obavlja sastanke iza zatvorenih vrata s bankarima kao suprotstavljenim strankama. Osnovna teza kapitalizma je privatno vlasništvo, a porez na nekretnine ide protiv tih postulata. ‘Ako novac koči razvoj civilizacije, ne bih imao ništa protiv čak i da se ukine. Za početak se zalažemo za nekreditni novac jer je točna teza da je novac dug.’
Vladimir Perić Valter s portala ‘Zvono istine’ otkrio je povijest same monete odnosno novca te pravu strukturu ropskog sustava u kojem se ljudi nalaze i danas. Potrebno je razlikovati čovjeka i osobu uz prepuštanje prava nekom drugome koji pravo upravljanja zapravo niti ne posjeduje. Kontribucionizam i anarhija neki su vidovi alternativnih društvenih poredaka koji bi u svom primjeru imali i alternativne ekonomske sustave. Anarhija je zapravo odsustvo monarha, a ne divljanje po ulicama praćeno neradom i kaosom. Budućnost trenutnog poretka vidi prilično konfuznom zbog novih financijskih balona koji bi mogli voditi do potpunog kolapsa.
Ana Herman kao članica Glavnog odbora udruge ‘Promijenimo Hrvatsku’ osvrnula se na razlike kapitalizma i korporatizma koji polako buja, naročito nakon sporazuma nalik TTIP-u koji određenim mehanizmima daju korporacijama superiornu poziciju naspram država. ‘Scarcity’ sustav oskudnosti vidi nepotpunim jer je jedino ljudska pamet ono što može stvarati nove vrijednosti. Korporatizam i konzumerizam stvorili su školovanje nauštrb obrazovanja pa su industrijski procesi eliminirali kreaciju i invenciju. Standardizacija, normiranje i automatizacija čovjeka su pretvorili u ‘budućeg nezaposlenog’.
Goran Jeras kao upravitelj ‘Etične banke’ osvrnuo se na rad svoje institucije te je dodao da će i alternativni pristupi poput razmjene dobara ili banke usluga biti u ponudi. ‘Naša banka mora raditi u sustavu s pravilima sustava, no svjesni smo odgovornosti banaka – ekonomija koja ne počiva na trenutnim načelima i špekulacijama bila bi pravednija. Kreditirati se trebaju stvaranja novih vrijednosti, a nužno je i informirati narod. Valutna klauzula je oblik špekulacije i donosi model nepredvidljivosti’.
Dr. Anita Frajman Ivković čija je doktorska disertacija bila vezana uz koncept ekonomije sreće se pak bazirala na BDP i njegove manjkavosti kao mjerne jedinice prosperiteta. Volunterizam, siva ekonomija i kriminal neki su od nedostataka koje on čak niti ne uzima u obzir. Alternativne način je i sama mjerila, i to putem koeficijenta sreće – iskustva s lokalne razine pokazala su da bi ovaj princip bio itekako dobar pokazatelj stvarnog stanja.
Voditelj emisije bio je Ratko Martinović.
