‘Mediji stvaraju ružnu sliku o svim beskućnicima, a pojedinci rade ekscese. I Grad je suodgovoran’

”Sjećate li se silnih medijskih napisa prema kojima je beskućnik u Splitu ubio Meksikanku? Ispostavilo se da ubojica uopće nije beskućnik, ali su mediji danima stigmatizirali beskućnike. Godinama smo radili na senzibiliziranju javnosti i društvena klima se postepeno promijenila. Ali ovo što sada mediji pišu o beskućnicima, bez da je itko razgovarao s nekima od njih, veliki je korak unatrag”, ogorčen je Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, jednostranim napisima o ‘polusvijetu koji se okuplja ispred prenoćišta u Ilici 29…’

”Mislim da je neprimjereno da mediji tako jednostrano pišu o beskućnicima te da zbog mogućih ekscesa pojedinaca stigmatiziraju cijelu skupinu. I inače se borimo s predrasudama prema beskućnicima. U zadnje vrijeme smo, u suradnji s medijima, uspjeli promijeniti sliku u javnosti o njima, a sada je, zbog nekoliko nekorektnih objava te zbog propusta Grada Zagreba, učinjen veliki korak unatrag”, nije Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, krio razočaranje medijskom napisima o ‘polusvijetu koji se okuplja u dvorištu Ilice 29, ispred prenoćišta za beskućnike, o njihovom vandalizmu i fizičkim obračunima…‘, te o zahtjevima stanara da se prenoćište zatvori.

Stanari traže da se prenoćište zatvori

Pojedini mediji su sredinom lipnja pisali, podsjetimo, da su stanari zgrade u zagrebačkoj Ilici 29 zatražili od gradonačelnika Tomaševića zatvaranje privremenog prenoćišta za beskućnike (otvorenog početkom veljače ove godine) u dvorišnoj zgradi s istom adresom zbog, kako tvrde, fizičkih obračuna, uriniranja, oštećivanja imovine, dilanja droge…”

Prenoćište u međuvremenu nije zatvoreno, pa su se stanari ponovno požalili medijima. No, mediji su nastavili izvještavati uglavnom jednostrano (‘Grad je u haustor strave doveo zaštitare, ali stanari i dalje žive u strahu‘): objavljujući izjave stanara, ali ne pokušavaju pričati s nekim od korisnika prenoćišta (osim nekolicine incidentnih osoba, tamo dolazi i mnogo ljudi u velikoj nevolji, ljudi koji nikada ne prave probleme, o čemu smo na ovom portalu često pisali).

Takav medijski pristup, ali i loša organizacija Grada Zagreba, posebno ljute Zvonka Mlinara, čovjeka koji već nekoliko desetljeća nesebično pomaže beskućnicima i koji tvrdi da, uz dobru organizaciju i na povoljnijoj lokaciji, problema s korisnicima sigurno ne bi bilo.

”Razgovarao sam sa ženom koja u prenoćištu u Ilici 29 često prespava, a koja dolazi i kod nas u dnevni boravak Hrvatske mreže za beskućnike. Ona kaže da je problem u (ne)organiziranosti. Potvrdila mi je da ispred prenoćišta ima neprimjerenih događaja, na koje se s razlogom žale okolni stanari. Ali ta korisnica tvrdi da su djelatnici prenoćišta u Ilici 29 često grubi i bezobrazni, da njihov pristup prema korisnicima nije korektan. To je žena koja je zaposlena već 20-tak dana, a tamo spava jer još nije dobila prvu plaću i ja joj vjerujem”, ističe Zvonko Mlinar.

‘Moraju se predbilježiti u 16, pa čekaju do 19 sati’

Objašnjava potom da se korisnici prenoćišta u Ilici 29 moraju svakoga dana predbilježiti u 16 sati, a onda trebaju čekati do 19 sati, kada se prenoćište otvara.

”Normalno je da se neki tamo i zadržavaju, jer se s vremenom vežu za taj prostor. Zaštitarska služba bi trebala dežurati u cijelom tom prostoru, a ne samo unutar prenoćišta. Ne znam jesu li se djelatnici Grada Zagreba konzultirali s nekim, prije nego su odlučili u Ilici 29 otvoriti prenoćište za beskućnike. No, čini mi se da nisu razgovarali s onima koji znaju kako valja postupati prema korisnicima i kako se treba organizirati. I kod nas, u prostore Hrvatske mreže za beskućnike, dođu ponekad alkoholizirane osobe, te ljudi s psihijatrijskim teškoćama. No, s takvima treba znati komunicirati i probleme rješavati. Mislim da se u Gradu Zagrebu nisi kvalitetno pripremili ”, naglašava iskusni djelatnik Hrvatske mreže za bekućnike.

Upoznajte Tomicu, BESKUĆNIKA kojemu možemo POZAVIDJETI NA BOGATSTVU

Smatra da su mediji sada nepotretno stvorili ružnu sliku o svim beskućnicima – zbog pojedinaca koji rade ekscese.

”Već sam čuo omalovažavajuće komentare tipa: ‘Ah ti tvoji beskućnici…’ Prije 10 do 15 godina bilo je vrlo ružnih i stigmatizirajućih tekstova o beskućnicima. Sjećate li medijskih napisa o tome kako je beskućnik, tobože, u Splitu ubio Meksikanku? Ispostavilo se da ubojica uopće nije beskućnik, ali su mediji danima vrlo ružno, a bez ikakvog povoda, stigmatizirali one koji nemaju svog doma. Godinama smo, nakon toga, radili i u Crvenom križu i u Hrvatskoj mreži za beskućnike na senzibiliziranju javnosti prema ovoj problematici. I društvena klima se postepeno promijenila nabolje, ali ovo sada je veliki korak unatrag”, ogorčen je Zvonko Mlinar.

On pretpostavlja da su odgovorni u Gradu Zagrebu podlegli pritisku u javnosti, pa su prenoćište otvorili brzopleto i bez potrebne pripreme.

”Prenoćište za beskućnike je, da se razumijemo, Gradu Zagrebu itekako potrebno i ja osobno već petnaestak godina javno govorim o tome. No, trebalo je najprije pronaći odgovarajuću lokaciju, odnosno mjesto gdje beskućnici ne bi ometali stanare. Osim toga, treba se i bolje organizirati. Mi smo nedavno pronašli novu lokaciju za naš dnevni boravak za beskućnike. Zajedno s udrugom ‘Pet plus’ unajmili smo kuću u Šćitarjevskoj ulici u zagrebačkoj Peščenici i naši korisnici sada sa susjedima svakodnevno piju kavu. Ta kuća, koju smo unajmili, ima zaseban ulaz, a dvorište dijelimo. I okolni  stanari nemaju baš nikakvih problema s našim korisnicima”, tumači izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

‘Brzopletošću su napravili veliku štetu’

Kaže da vjeruje kako Grad Zagreb priprema drugu lokaciju za novo prenoćište, ali napominje da nisu trebali brzopleto otvarati postojeće u Ilici 29, jer je ovako beskućnicima napravljena velika šteta.

”Treba pažljivo odabrati lokaciju i ljude koji će voditi prenoćište, pa neće biti nikakvih problema”, zaključuje Zvonko Mlinar.

Sve je više siromašnih, ali to KAO DA SE SKRIVA; učenici nas se ne srame otkad smo im pričali o beskućništvu

Grad Zagreb: Uveden je stroži kućni red i redomat

O svemu navedenom, poslali smo novinarski upit Gradu Zagrebu. Iz odgovora na naša pitanja, može se zaključiti da su odgovorni uočili da je bilo propusta, zbog čega su naknadno uveli nove mjere.

Zašto odgovorni u Gradu Zagrebu nisu osigurali stalni nadzor nad prostorom prenoćišta u Ilici 29, kao i nad prostorom ispred prenoćišta?

Od otvorenja usluge 4. veljače ove godine prostor je pod video nadzorom 10 kamera, a od 21. lipnja dodatno je angažirana i zaštitarska služba koja se tamo nalazi dok je prenoćište zatvoreno, od 07-19h. Trenutno su u prostoru angažirana tri portira, jedan spremač i voditelj Pododsjeka za tehničku organizaciju socijalnih usluga Ustanove Dobri dom Grada Zagreba. Portiri rade na način da je uvijek angažiran jedan od 16 do 24 sata, te od 00 do 8 sati. U planu je zapošljavanje još njih troje. Kroz zaposlenje socijalne radnice pojačan je stručni rad s korisnicima, a organiziraju se i individualni razgovori. Pored toga, pojačane su i policijske ophodnje na dnevnoj razini.

 Je li točna informacija da su djelatnici koji rade u Prenoćištu u Ilici 29 grubi i netaktični u postupanju prema korisnicima prenoćišta (kao što tvrde neke korisnice prenoćišta)?

Prema našim saznanjima, utemeljenima na stalnim konzultacijama i izvješćima o radu Ustanove Dobri dom kao i obilascima djelatnika Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i kroz njihov razgovor s korisnicima, djelatnici prenoćišta postupaju na human, pristupačan i empatičan način, što je i za očekivati jer se radi o jednoj od najranjivijih skupina društva. Korisnici su upoznati i s pravilima kućnoga reda te ga se i pridržavaju. Pritom želimo napomenuti kako je od otvaranja usluge, 4. veljače ove godine do danas, bilo gotovo 3000 noćenja te nije zabilježen niti jedan incident u prostoru prenoćišta. Upravo to potvrđuje sigurnost boravka za naše korisnike koja, osim te fizičke, uključuje i javnozdravstvenu sigurnost.

Zašto odgovorni u Gradu Zagreb nisu u Prenoćištu za beskućnike u Ilici 29 zaposlili stručne i odgovorne djelatnike (socijalne radnike i sl.) koji su već radili s beskućnicima i koji znaju na koji način se prema njima treba postupati – kako ne bi bilo incidenata i kako bi se zadržao mir i red?

Ustanova Dobri dom Grada Zagreba je u svrhu pojačanog stručnog rada s korisnicima u prenoćištu zaposlila socijalnu radnicu koja je korisnicima dostupna u svrhu rješavanja njihovih individualnih problema, kao i rješavanju potencijalnih nesuglasica među korisnicima. Kroz stalne obilaske prenoćišta, podršku stručnom radu s korisnicima i rješavanju njihovih problema daju i stručni djelatnici gradskog ureda.

Kako je moguće da u zagrebačkim dnevnim i poludnevnim boravcima za beskućnike Hrvatske mreže za beskućnike, udruge Pet plus (Šćitarjevaka ulica) i udruge Dom nade (Harambašićeva ulica) nema sličnih incidenata, dok su u Ilici 29 incidenti, navodno, svakodnevni?

Ponavljamo kako u samom radu prenoćišta, unutar objekta, nisu zabilježeni incidenti. Problemi nastaju u veži prilikom okupljanja osoba koje tijekom dana žive na ulici i nisu obuhvaćeni programima socijalnog uključivanja.

Osobe koje su uključene u aktivnosti poludnevnih boravaka upoznate su s kućnim redom i pravilima ponašanja, a stručni djelatnici brinu o njihovim svakodnevnim potrebama te ih uključuju u  aktivnosti po izboru. Kvalitetno provođenje slobodnog vremena osnažuje grupu, potiče otvorenu komunikaciju i suradnju između članova grupe te doprinosi većem osjećaju zadovoljstva u grupi i grupnoj koheziji. Na taj način mogućnost konflikata i nesuglasica između korisnika svedena je na minimum. Međutim, iz komunikacije s pružateljima usluge poludnevnog boravka razvidno je da unatoč dobroj organizaciji i strukturi rada, postoje situacije u kojima je potrebna intervencija policije, a koja onda uključuje i određene sankcije sukladno kućnom redu.

Je li točna informacija da se korisnici prenoćišta u Ilici 29 trebaju u 16 sati svakoga dana predbilježiti, kako bi nakon 19 sati mogli doći u prenoćište? Zašto je to tako organizirano? Zar odgovorni nisu uvidjeli da sami na taj način pozivaju beskućnike da nekoliko sati stoje ispred zatvorenih vrata prenoćišta u Ilici 29 i to bez nadzora?

U svrhu izbjegavanja ranijeg okupljanja, izbjegavanja sukoba između korisnika i ostvarivanja prava na uslugu noćenja uveden je stroži kućni red – uvedeni brojevi prilikom ulaska – redomat, a osobe koje ne ostvare pravo na noćenje, jer je ono ograničeno brojem mjesta, nakon večere upućuju se na smještaj u Crveni križ (Kosnicu).  Upravo se ovakva organizacija rada pokazala iznimno dobrom jer nisu zabilježeni sukobi među korisnicima, pa čak niti u smislu kršenja pravila redomata i zauzimanja mjesta u prenoćištu.

Zašto se prije otvaranja prenoćišta za beskućnike nije pažljivije odabrala pogodnija lokacija (a ne lokacija u centru grada i to s ulazom u dvorištu koje koriste i mnogi drugi stanari)?

Upravo su predstavnici nekih udruga i inicijativa, kao i sami korisnici, tražili otvaranje usluge u centru. Kako je Ilica 29 bila kao prostor raspoloživa i pritom udovoljavala uvjetima za osiguravanje kapaciteta do 20 korisnika, odlučeno je da se tu otvori prenoćište. Pored toga, u blizini je i kupalište Diana u kojem korisnici mogu besplatno, uz kupone, obaviti osobnu higijenu. Od 5. prosinca 2023. usluga prenoćišta dostupna je i u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u Kosnici, te ju je do sada  koristilo 132 osoba u potrebi.

Možemo li, nakon svega, zaključiti da je i Grad Zagreb svojom manjkavom organizacijom doprinio štetnom i opasnom stigmatiziranju beskućnika u Zagrebu (kroz brojne negativne i osuđujuće medijske napise, nakon kojih će, bez ikakve sumnje, u javnosti ostati negativne predrasude prema beskućnicima)?

Grad Zagreb u središte svoje socijalne politike stavlja brigu o najranjivijim skupinama društva, a jedna od takvih su beskućnici. Nizom mjera i usluga koje se provode osigurava se smještaj, prehrana, individualni rad sa korisnicima, ali i uključivanje na tržište rada.

Svake godine Grad Zagreb izdvaja cca 415.400,00 eura čime osigurava smještajne kapacitete za oko 150 beskućnika i to na dvije lokacije: u Velikoj Kosnici (uslugu pruža Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb) i u Sesvetskome Kraljevcu (uslugu pruža Caritas Zagrebačke nadbiskupije). Korisnicima je osigurana prehrana, briga o zdravlju, socijalno uključivanje te organiziranje drugih aktivnosti prema njihovim potrebama.

Nadalje, s ciljem socijalnog uključivanja beskućnika i podrške pri zapošljavanju (pisanje životopisa, radionice za pripremu inicijalnih razgovora za posao), Grad Zagreb osigurava sredstva i za rad  dva poludnevna boravka u organizaciji Udruge Dom Nade – udruga za podršku beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama te Udruge Pet plus, za koje je u ovoj godini izdvojeno 45.125,75 eura. Unutar ta dva poludnevna boravka omogućava se obavljanje osobne higijene beskućnika, šišanje, pranje rublja, podjela odjeće, kao i osiguravanje jednog suhog obroka.

U sklopu ustanove Dobri dom Grada Zagreba, za naše sugrađane koji su u najtežoj socio-ekonomskoj situaciji,  osigurava se i prehrana u pučkoj kuhinji na tri lokacije (blagovaonice): Branimirova 35, Alfirevićeva 6 i Cerska 3 za što se u Proračunu Grada Zagreba izdvaja 1.560.000,00 eura. Pravo na prehranu u Pučkoj kuhinji imaju korisnici zajamčene minimalne naknade, radno sposoban samac i obitelj čiji su računi blokirani, korisnici naknade za nezaposlene branitelje, kao i oni u potrebi koje uputi Odjel za socijalnu skrb Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Grad Zagreb financijski pomaže i pripremu i podjelu toplog obroka beskućnicima u pučkoj kuhinji Župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u iznosu od 125.000 eura.

Uslijed životnih okolnosti, beskućnici nažalost često ostanu bez osobne dokumentacije, a samim time i bez zdravstvene zaštite te im je uslijed načina života kojem su izloženi nerijetko narušeno i zdravstveno stanje. Upravo je provođenje sistematskih pregleda za beskućnike jedna od mjera Zagrebačke strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025. Tijekom veljače ove godine beskućnici su tako imali mogućnost obaviti sistematski pregled koji uključuje laboratorijsku dijagnostiku, ultrazvuk abdomena, EKG, pregled i pretrage ginekologa te specifični prostatični antigen.

Za osobe koje borave na otvorenom i nemaju drugi odgovarajući smještaj, Grad Zagreb je 4. veljače ove godine u Ilici 29 osigurao uslugu prenoćišta za 20-ak korisnika. U odnosu na prostor gdje se ta usluga ranije pružala (Vukovarska 235), u Ilici 29 je unaprjeđena budući da nudi odvojene muške i ženske spavaonice i sanitarne čvorove, a korisnicima su osigurani i besplatni kuponi za obavljanje osobne higijene u gradskom kupalištu Diana u Ilici 8. Prenoćište u Ilici otvoreno je za prihvat korisnika od 19h – 07h uz osiguran suhi obrok i topli napitak.

Nakon svega navedenog možemo zaključiti kako sve spomenute mjere i aktivnosti nikako nisu mogle doprinijeti opasnom stigmatiziranju beskućnika u Zagrebu, već naprotiv, Grad Zagreb svojim mjerama i aktivnostima pokazuje brigu za korisničku skupinu izloženu najokrutnijem obliku siromaštva čije se potrebe nalaze na samoj margini sustava u kojem žive.  Također treba napomenuti kako je za rješavanje problema s kojima se beskućnici susreću nužna suradnja svih, a posebice  sustava socijalne skrbi i zdravstva, pravosudnog sustava kao i sustava rada i zapošljavanja te civilnoga sektora.

Beskućništvo ima mnoga lica, a beskućnici su među najranjivijim našim sugrađanima te je nužno da zajednički provodimo aktivnosti koje će uklanjati njihovu stigmatizaciju, a povećati uključenost u društvo.

U tom smislu upućujemo zamolbu svima, posebice našim sugrađanima, za razumijevanje i suosjećanje kada je u pitanju ova, najranjivija, skupina korisnika. Ujedno koristimo priliku zahvaliti svima na dosadašnjem strpljenju i razumijevanju. Gradska uprava će i nadalje, svim raspoloživim resursima, nastojati korisnicima dati podršku u osamostaljivanju ili u pronalaženju adekvatnog smještaja”, stoji u odgovorima Službe za informiranje Grada Zagreba.

FOTO: Screenshot videosnimke; dobri-dom-hr; preslika s dnevnik.hr i jutarnji.hr, arhiva Promise.hr

Tekst je dio projekta ‘Osvijetlimo nevidljive’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

Upoznajte Tomicu, BESKUĆNIKA kojemu možemo POZAVIDJETI NA BOGATSTVU

‘Spavamo s batinom u ruci, no ništa nam ne fali; ako pokrpamo ove rupe i na zimu će biti dobro’

Sve je više siromašnih, ali to KAO DA SE SKRIVA; učenici nas se ne srame otkad smo im pričali o beskućništvu

Zatvore li DOM NADE, beskućnici bi mogli skončati u kanalu; zašto Grad Zagreb i RH ne pomognu?!