MINISTAR O POVRATKU MLADIH: ‘Nitko tko se želi vratiti ne smije biti prepušten sam sebi!’
Iseljeništvo i svijet 27. studenoga 2025. Promise.hr
Planovi ministarstva i cijele Vlade, tvrdi, uključuju bržu administraciju, olakšano priznavanje inozemnih diploma, dodatne potpore za mlade obitelji, oslobođanje od poreza na dohodak i jačanje zapošljavanja
Piše: Dražen Boroš
“Hrvatska želi postati zemlja u koju se ljudi vraćaju, a ne iz koje odlaze”, naglašava nam u razgovoru Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva – novog resora u vladi Andreja Plenkovića – Ministarstva demografije i useljeništva. Naime, ulaskom novog koalicijskog partnera u vladu Andreja Plenkovića, baš na inicijativu DP-a oformljen je novi resor čija je zadaća, između ostalog, i spriječiti odnosno zaustaviti trend iseljavanja iz Hrvatske poglavito mladih, čemu intenzivno svjedočimo zadnjih godina, posebice nakon hrvatskog ulaska u EU.
“Naš prvi i osnovni cilje je da se svaki povratnik u Hrvatsku ubuduće osjeti dobrodošlo, sigurno i podržano od prvog trenutka”, istiće ministar Šipić.
Stanovanje i integracija
Prvi korak, kaže, jest priuštivo stanovanje. O tome se intenzivno razgovara u suradnji sa resorom graditeljstva. Uz to, povratnicima se olakšava pristup tržištu rada – do danas je izdano više od 700 potvrda za reguliranje boravka, uključujući preko 200 po novom zakonu. Pokrenuti su i programi integracije: 500 godišnjih stipendija za učenje jezika te financiranje projekata u zajednici.
“Najvažnije je da Hrvatska danas nudi sigurnost i stabilnost, s rastućom kvalitetom života. Povratnici moraju imati jasnu, brzu i ljudsku podršku,” naglašava ministar.
Plaće, kuće i porezne olakšice
Prema službenim podacima, plaće su u nekoliko godina porasle više od 75 posto, a minimalna čak 130 posto. Mnogi povratnici već imaju obiteljsku kuću, što im daje snažnu financijsku sigurnost. Prema njegovim riječima, Hrvatska je danas jedna od najsigurnijih zemalja u Europi, što posebno cijene mlade obitelji. Uz petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak, povratak postaje „stvaran, održiv i isplativ“.
Planovi njegovog ministarstva i cijele Vlade, tvrdi, uključuju bržu administraciju, olakšano priznavanje inozemnih diploma, dodatne potpore za mlade obitelji i jačanje zapošljavanja. Posebno se ističe mjera “Biram Hrvatsku“, koja povratnicima omogućuje do 27.000 eura potpore. “Imamo primjere obitelji koje su od malih obrta izrasle u srednje tvrtke s desecima zaposlenih,” kaže ministar Šipić.
Potpore za roditelje i brojne druge mjere
Isto tako, od 01. ožujka 2025. na snazi je novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Maksimalna naknada za roditeljstvo sada iznosi 3.000 eura neto, produžen je roditeljski dopust do osme godine djeteta, a očinski na 20–30 dana. Jednokratna naknada za novorođenče povećana je na 618 eura. Za ove mjere utrošeno je 466 milijuna eura, što je 125,8 milijuna više nego lani.
“Brojke ne lažu – u četiri mjeseca zaredom imamo rast broja rođene djece za 656, što je slikovito kazano, 33 razreda više”, ponosno ističe ministar.
Prema njegovim riječima, najviše povratnika dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske, ali sve je više i onih iz Južne Amerike – Argentine, Čilea i Perua. Riječ je o mladima, ali i cijelim obiteljima koji su otišli, najviše nakon krize 2008. godine, u potrazi za poslom. Otišli su iz depopulariziranih područja…dakle Slavonije, Like, dalmatinske Zagore. I snašli su se. Međutim u tim zemljama situacija se nakon desetljeća i pol drastično promijenila. Plaće stagniraju, a troškovi života, prije svega stanovanja, zdravstvene skrbi, vrtića, školovanja rastu.
“E tu je naša prednost”, smatra, jer intervencijom Vlade u energente primjerice, rast životnih troškova u Hrvatskoj nije toliko rastao kao u drugim zemljama. “Pomoglo se poslodavcima, održati se na površini, prije svega u vrijeme COVID-a, pomažemo majkama izdvajajući veći novac, točnije najviši iznos u EU za rodiljne i porodiljne naknade. Dakle, povratnici biraju Hrvatsku zbog sigurnosti, uređenog života i osjećaja da ovdje mogu stvoriti mirnu i stabilnu budućnost.”
Za demografske i povratničke mjere ove je godine utrošeno više od 466 milijuna eura. U to ulaze stipendije za učenje jezika, potpore projektima integracije, financiranje kroz “Biram Hrvatsku” te ulaganja lokalnih jedinica u vrtiće, škole i stambene potpore. Povratnicima se nudi i refinanciranje kredita iz inozemstva preko HPB-a i drugih banaka.
“Naš cilj je jednostavan – nitko tko se želi vratiti u Hrvatsku ne smije biti prepušten sam sebi”, zaključio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Vrijeme će najbolje pokazati jesu li brojne mjere koje su donesene ali i najavljene dovoljne da povratak, posebice mladih postane trajna, a ne prolazna priča.
FOTO: Ministarstvo demografije i useljeništva
(tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti)
