Mnogi potomci Hrvata iz Južne Amerike htjeli bi živjeti u Hrvatskoj; tamo ih je barem 600.000 Mnogi potomci Hrvata iz Južne Amerike htjeli bi živjeti u Hrvatskoj; tamo ih je barem 600.000
TweetEmailPrint ”Radimo popis na kojem zapisujemo sve nama poznate potomke Hrvata u Južnoj Americi. Bilo bi dobro da nam pomognete, odavde iz Hrvatske, da... Mnogi potomci Hrvata iz Južne Amerike htjeli bi živjeti u Hrvatskoj; tamo ih je barem 600.000


”Radimo popis na kojem zapisujemo sve nama poznate potomke Hrvata u Južnoj Americi. Bilo bi dobro da nam pomognete, odavde iz Hrvatske, da saznamo koliko točno ima Hrvata u Južnoj Americi. Mislim da nas ima najmanje 600.000. To je važno i za Hrvatsku, jer se iz Južne Amerike vraća najviše potomaka Hrvata. Mnogi zato žele naučiti hrvatski jezik pa mislimo da bi trebalo osmisliti specijalni program učenja hrvatskog jezika prilagođen španjolskom jeziku”, naglasila je Jelena Marinić iz Argentine

Jelena Marinić iz Argentine po drugi puta je predložena u Savjet Vlade za Hrvate izvan RH te sada započinje svoj drugi mandat u tom tijelu. Gospođa Marinić rođena je u Argentini te je pripadnica druge generacije iseljenih Hrvata. Voljela bi, kaže, da njezina djeca presele trajno u Hrvatsku.

”Naše veze s domovinom su i dalje vrlo jake. Imamo svakih godinu, dvije skup hrvatske dijaspore Južne Amerike. Ove godine je bio u Paragvaju, prije dvije godine u Buenos Airesu, a sada očekujemo da će biti u Montevideu. Uvijek jako dobro surađujemo s gospodinom Milasom, gospođom Zdravkom Bušić i drugim hrvatskim predstavnicima koji nam dolaze iz Hrvatske, zbog čega smo jako sretni.

Radimo popis, kojeg smo započeli u vrijeme karantene, a na kojem zapisujemo sve nama poznate potomke Hrvata u Južnoj Americi. Bilo bi dobro da nam pomognete, odavde iz Hrvatske, da saznamo koliko točno ima Hrvata u Južnoj Americi. Mislim da nas ima najmanje 600.000. To je važno i za Hrvatsku, jer se iz Južne Amerike vraća najviše potomaka Hrvata. Mnogi žele naučiti hrvatski jezik, pa mislimo da bi trebalo osmisliti specijalni program na španjolskom, za učenje hrvatskog jezika.

Imamo neke izazove, na što ćemo ukazati i na ovoj sjednici.

Voljela bih da moja djeca djeca dođu živjeti u Hrvatsku. No, treba neke politike tu malo poboljšati, da bi oni mogli tu ostati. Treba mladima omogučiti da se zaposle, da mogu pronaći stan… U Argentini je loša situacija. Prije svega je tamo nesigurno za živjeti. Hrvatska je u tom smislu puno bolje mjesto za život, zbog čega bi mnogi iz Artentine i drugih zemalja Južne Amerike htjeli doći živjeti u Hrvatsku”, istaknula je argentinska Hrvatica u pauzi sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.

Borjana Krišto, hrvatska kandidatkinja na skorim izborima u Bosni i Hercegovini, bila je jedna od najspominjanijih osoba na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. I premijer Plenković i drugi govornici poželjeli su joj uspjeh na vrlo važnim izborima koji će se u BiH održati u listopadu.

Nakon uvodnog dijela sjednice, Borjana Krišto je u predvorju velike dvorane dala izjavu prisutnim novinarima.

”Hrvatski narod je konstitutivan narod na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, a to znači da treba imati jednaka prava kao i druga dva naroda. Napose u institucijama koje štite kolektivna prava. To su institucije Predsjedništva i Doma naroda. Znači, ne smijemo dozvoliti ovo što imamo danas, trebamo iskoristi poziciju da hrvatski narod bira svoje predstavnike u tim institucijama i tijelima vlasti. Ovaj put ispred Hrvatskog narodnog sabora imamo jednog kandidata. Duboko vjerujem da je hrvatski narod itekako svjestan svoje pozicije te da će pokazati svoje zajedništvo i svoju snagu”, istaknula je Borjana Krišto.

Mnogi članovi Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH nerijetko su spominjali značajan doprinos glavnog državnog tajnika Zvonka Milasa, u načinjenim iskoracima Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu. Novinari su, stoga, Milasa zamolili da ukratko ocijeni dosadašnju suradnju s članovima Savjeta.

”Ovo je već treći puta da organiziramo Savjet u ovom sazivu Vlade. Suradnja u ova dva mandata je bila jako dobra. Napravljeni su brojni iskoraci. Ponovno ću se referirati na novi zakon o hrvatskom državljanstvu kojega smo donijeli na prijedlog članova Savjeta. To je jedan od najuključivijih takvih zakona u svijetu. Prije toga su pripadnici hrvatskog iseljeništva imala primjedbi na pravni tretman. Novim zakonom je olakšano dobivanje hrvatskog državljanstva. Osim toga, sada imamo i posebne upisne kvote za pripadnike hrvatskog naroda na hrvatskim sveučilištima, gdje afirmiramo hrvatsko školstvo i hrvatska sveučilišta i gdje dolaze mladi ljudi iz iseljeništva kako bi studirali u Hrvatskoj.

Pitanja svih pitanja  je pitanje Hrvata u BiH. To pitanje je konstantno na dnevnom redu rada Savjeta i bit će dok god bude potrebno. Na taj način ćemo se boriti za jednakopravnost Hrvata i za položaj kakav imaju i druga dva naroda u BiH. Vjerujem da ovaj Savjet, koji ima mnogo novih članica i članova, može puno toga potaknuti i vjerujem da će Vlada sve ono dobro što se predloži implementirati u nove zakone i uredbe”, zaključio je Zvonko Milas.

FOTO: Snimio Damir Kramarić

Ivan Gugan, Hrvat iz Mađarske, novi je predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Plenković: Bitno ćemo povećati sredstva za Hrvate izvan RH; ne želimo konfliktnu politiku u BiH