Može li dijaspora spasiti prirodni prirast? Prijave za kongres produžene do 15. travnja

Sudionici kongresa imat će priliku otvoriti ključna pitanja budućnosti Hrvatske, uključujući nedovoljnu učinkovitost dosadašnjih mjera povratka, ulogu dijaspore u razvoju te primjere uspješnih politika iz drugih zemalja, s ciljem pronalaska održivih rješenja za demografsku krizu i jačanje nacionalnog jedinstva

Zbog velikog interesa za sudjelovanje, članovi Programskog odbora Hrvatskog iseljeničkog odbora odlučili su produžiti rok za prijavu za sudjelovanje na sedmom Kongresu do 15. travnja 2026. godine. Zainteresirani se mogu prijaviti putem službene mrežne stranice Kongresa (ovdje). Organizatori navode da, uz predložene teme, svi sudionici Kongresa mogu predložiti i temu prema vlastitom izboru.

Na 7. Hrvatskom iseljeničkom kongresu “Kako preobraziti Hrvatsku Dijaspora – Useljavanje – Demografija“ koji će se od 25. do 28. lipnja 2026. održati u Vukovaru, govorit će se o temama bitnima za odnose između domovinske i iseljene Hrvatske.

”Hrvatska je s jedne strane suočena s izazovom da ju je u posljednjem desetljeću napustilo više od 400.000 građana u najproduktivnijoj dobi, dok je, s druge strane, prisiljena otvoriti svoje granice i primiti velik broj migranata iz Nepala, Filipina, Pakistana i drugih država. Nedostatak migracijske strategije i neselektivna politika pridonijeli su tome da su u Hrvatsku došli većinom neškolovani migranti, koji u ogromnom broju popunjavaju potrebu za „jeftinom radnom snagom”.

Država, umjesto da preuzme odgovornost i kontrolira dolazak migranata u Hrvatsku, tu ulogu prepušta agencijama u privatnom vlasništvu, koje se uglavnom vode profitom i neselektivno dovode migrante, od kojih većina često ne govori ni engleski ni hrvatski jezik, što otežava komunikaciju i njihovu asimilaciju u društvo. Na osnovi niza pokazatelja, državni vrh već sada je svjestan da migranti ne predstavljaju dugoročno rješenje za nedostatak kvalificirane radne snage u Hrvatskoj.

Potaknuti nastalom situacijom u Hrvatskoj, mnogi uglednici, uglavnom demografi, gospodarstvenici, stručnjaci iz raznih područja, kao i jedan određen broj političara, javno propagiraju ideju masovnog povratka hrvatskih iseljenika kao jedno od mogućih rješenja za trenutačno stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo.

I pored činjenice da je Vlada u zadnjih nekoliko godina ponudila razne programe i poticajne mjere za iseljenike koji se odluče vratiti u domovinu, te mjere nisu dale vidljivih rezultata.
No to nas ne smije zaustaviti u nastojanju oko povratka hrvatskih iseljenika. Ako su države poput Portugala, Poljske, Španjolske i drugih uspjele postići povratak velikog broja svojih iseljenika, onda to svakako možemo i mi.

Prijedlozi tema za 7. Hrvatski iseljenički kongres u Vukovaru:
1.Hrvatski iseljenički idealizam prema zemlji svojih predaka
2.Demografski potencijal hrvatskog iseljeništva
3.Investicijski, akademski i ukupni potencijal hrvatskog iseljeništva
4.Poticajni modeli povratka hrvatskog iseljeništva
    4.1. Investicijski model kao temelj povratka
    4.2. Obrazovni i znanstveni poticajni modeli povratka
    4.3. Primjeri povratka i demografske obnove drugih iseljeničkih zemalja
5. Uključivanje hrvatskog iseljeništva u ukupni život Hrvatske
6. Hrvatski iseljenički politički pragmatizam
7. Jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske
8. Postoji li kultura povratka među hrvatskim iseljenicima?
9. Hrvatska demografska i ukupna budućnost – strateško nacionalno pitanje
9.1. Povratak hrvatskog iseljeništva – temelj opstanka
10. Depopulacija – strani radnici – iseljavanje
11. Institucionalne veze za efikasniju i kvalitetniju suradnju hrvatskih iseljeničkih udruga i istaknutih individualaca sa zemljom podrijetla
12. Uloga hrvatskih katoličkih misija i župa među hrvatskim iseljenicima”, stoji u priopćenju za javnost kojega je potpisao dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

FOTO: Centar za hrvatsko iseljeništvo