KAD CIJENE PODIVLJAJU: ‘Sada se pokazalo da su nas prevarili s uvođenjem eura’

Pokazalo se, prema svemu sudeći, da su premijer Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić pogriješili s prebrzim uvođenjem eura (a upozoravali su ih da to ne čine), jer stalna  poskupljenja, a pogotovo rast cijena hrane i režija, na rub životne egzistencije dovode sve više i više hrvatskih građana. Inflaciju u Hrvatskoj (daleko najveću u cijeloj euro-zoni) komentirao je ekonomski stručnjak dr. Ljubo Jurčić…

Brojni stručnjaci i saborski zastupnici prije nekoliko su godina u više navrata upozoravali premijera Plenkovića i guvernera Vujčića da ne žure s uvođenjem eura u vrijeme dok hrvatsko gospodarstvo za euro nije spremno.

I dr. Ivan Lovrinović i dr. Ljubo Jurčić, kao i drugi znanstvenici i saborski zastupnici tvrdili su da će uvođenje eura doprinijeti valu poskupljenja te tako ozbiljno ugroziti mnoge siromašne hrvatske građane te hrvatsko gospodarstvo. Na sva ta upozorenja, Plenković i Vujčić samo su odmahivali rukom, tvrdeći da ozbiljnije inflacije neće biti(?!), već da će euro doprinijeti većoj ekonomskoj stabilnosti, većim stranim ulaganjima i znatno boljem životnom standardu stanovništva…

Pokazalo se da su premijer Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić pogriješili. Unatoč utemeljenim upozorenjima, premijer je ustrajao na brzom uvođenju eura, što je, prema svemu sudeći, doprinijelo velikoj inflaciji i porastu broja osoba u riziku od siromaštva.

Najsnažniji rast cijena zabilježen u Hrvatskoj!

Sve snažnije ‘divljanje cijena’ u Hrvatskoj ovih su dana potvrdili i podaci Europskog statističkog ureda. Ti podaci govore da je inflacija u eurozoni ubrzala i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, i to gotovo dvostruko snažnije od prosjeka!

Ovaj negativan trend prokomentirao je, za direktno.hr ekonomski stručnjak dr. Ljubo Jurčić.

“Inflacija je opća bolest organizma. Ona pokazuje da nije nešto zdravo u gospodarskom sustavu. To je prvo. Drugo, uvjerili smo se da hrvatska politika i Hrvatska vlada nemaju pod kontrolom u tržišnom smislu hrvatsko gospodarstvo, nego se događa što se događa”, poručio je Jurčić.

Hrvatska nema proizvodnju, pa ništa ne kontrolira

Kao treću stvar naveo je da lanac proizvodnje od sirovina, energije, sjemena, repromaterijala, tehnologije… nije pod kontrolom hrvatske vlasti nego je pod kontrolom one vlasti od koje ti proizvodi dolaze. I te razvijene zemlje drže kontrolu, a Hrvatska to nema, većina tih proizvodnih lanaca odvija se izvan Hrvatske”, rekao je.

”Mi smo svedeni na trgovinu i na logistiku”, naglasio je. “Kada dođe do povećanja cijena i budući da ovdje nije razvijena ni tržišna utakmica ni tržišno natjecanje, onda ponuđivači prevale troškove koliko god mogu na hrvatsko tržište bez mogućnosti utjecaja hrvatske Vlade na to prevaljivanje.

Ogroman broj građana na rubu siromaštva

Naglasio je da hrana (koja najviše poskupljuje) u razvijenim zemljama čini oko 10 posto potrošnje građana. Kod nas je to 30 posto. Tako je kod nas svako povećanje, zbog razine dohotka i zbog velikog udjela proizvoda koji poskupljuju, tri puta bolnije.

”Recimo, ako je kod nas inflacija tri do četiri posto, onda bi to bio isti osjećaj kao da je u razvijenoj Europi 10 do 12 posto. Zato što su oni tri puta razvijeniji od nas”, naglasio je.

Istaknuo je kako sada imamo situaciju u kojoj je dosta stanovništva na granici siromaštva, negdje od 22 do 25 posto, a onih koji krpaju kraj s krajem je negdje od 30 do 40 posto.

‘Sada vidimo da su nas prevarili’

“Svaki nas ovaj postotak pogodi zato što u značajnoj mjeri trošimo robe koje poskupljuju”, istaknuo je.

Premijer Andrej Plenković tvrdi kako je inflacija u prosincu posljedica blagdanske potrošnje, no Jurčić misli drugačije.

“Potrošnja je u 12. mjesecu veća od prosjeka možda pet, šest posto, sedam posto, nego prosječnih mjeseci iduće godine. No, to nije nikakav razlog ili opravdanje, to su jednostavno normalna ciklička kretanja. U prvom će mjesecu inflacija biti malo manja, možda do pet posto. Tako da su to normalna kretanja, ljudi se ponašaju racionalno”, kazao je.

Podsjetio je potom da su nas uvjeravali da prihvatimo euro i da ćemo imati euro cijene.

”Sada vidimo da imamo duplo veće cijene nego euro. I time se pokazuje da je argument za uvođenje eura bio prevara jer inflacija ne proizlazi iz euro nego proizlazi iz strukture i efikasnosti gospodarstva, a struktura Hrvatske je jedna od lošijih u Europi. Uglavnom živimo na jeftinim uslugama, turizam, transport, građevina itd. Imamo i nisku razvijenost i malu stopu razvoja tako da je to uzrok inflacije, potrošnja se kreće u svojim pravilnim ciklusima”, naglasio je Jurčić.

Gotovo sve je iz uvoza

“Kod nas je dohodak ispod prosjeka zato je kod nas to veći problem. To izlazi iz strukture, efikasnosti i funkcioniranja gospodarstva. To nije jedini problem. Kad se poskupljuje cijena nekih proizvoda i kad trošite domaće proizvode, onda tim poskupljenjem vaši građani imaju veće dohotke. A kad nama dođe inflacija iz uvoza, onda što mi tu veću cijenu plaćamo, veća količina novca ide u inozemstvo. To je taj temeljni problem. Zato to još više pogađa Hrvatsku nego zemlju koja troši uglavnom 80 posto svojih proizvoda”, rekao je dr. Ljubo Jurčić.

Banke se obogatile, narod osiromašio

Valja  podsjetiti da su daleko najveću korist od uvođenja eura u Hrvatskoj  imale banke (mahom u stranom vlasništvu), koje od ulaska Hrvatske u euro-zonu bilježe suludo velike prihode i super profite.

U istom periodu, dakle od 1. siječnja 2023. – kada je uveden euro, na tisuće hrvatskih građana su osiromašili, a mnogi su doslovce dovedeni  na rub egzistencije (što pokazuju službeni podaci, kao i godišnja izvješća pučke pravobraniteljice; u tim izvješćima već nekoliko godina zaredom se upozorava na stalan rast broja osoba u riziku od siromaštva).

FOTO: Vlada Republike Hrvatske; screenshot videosnimke

Plenkovića upozorili da ne srlja s eurom, prijezirno je odmahnuo. Dr. Jurčić: Inflacija će biti izvan kontrole

 ‘Plenković i Vujčić uvode euro da se dodvore Bruxellesu i BAŠ IH BRIGA za štete koje će imati Hrvatska!’

Sve je više gladnih umirovljenika u boravku za beskućnike, a vlast smanjuje obim pomoći