NAJVEĆA PLJAČKA: Evo tko je kriv za veliki EGZODUS IZ SLAVONIJE i zbog čega
Hrvatska 17. svibnja 2016. Damir Kramarić
”Hrvatska je jedina država u kojoj je nekome normalno osnovati tvrtku za deset kuna i potom povući pet milijuna eura – ističe Tolušić, te dodaje kako ministar Romić čisti “SDP-ove brljotine i pokušava spasiti ono što je Tihomir Jakovina – ‘grobar hrvatske poljoprivrede’, napravio. Upozorava kako će netko iz bivše vlasti kazneno odgovarati zbog ove pljačk!
Na pitanje: tko je kriv za golemi val iseljavanja iz Slavonije (o čemu zadnjih dana pišu mnogi hrvatski portali, a o čemu smo pisali u tekstovima ‘SLAVONIJA SE PRAZNI, BIJES RASTE‘, te ‘ZA KOGA SE PRAZNI SLAVONIJA…’), odgovor je ponudila Europska komisija.
Direktorica Glavne uprave poljoprivrede i ruralnog razvoja EK prstom je, naime, uprla u bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu, a potom i u ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi Ante Pezu.
Europska komisija je, prema navodima Jutarnjeg lista, stopirala isplatu poljoprivrednih poticaja za Hrvatsku u iznosu od 1,23 milijarde kuna.
U nalazu revizije koji potpisuje Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave poljoprivrede i ruralnog razvoja Europske komisije, navodi se da je europska inspekcija našla niz nepravilnosti u hrvatskim projektima potpora iz Programa ruralnog razvoja koji su dobili potpore tijekom mandata bivšeg ministra Tihomira Jakovine.
“Nadzor smo aktivirali jer smo imali ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta, s obzirom da su poduzeća koja su dobila potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike i adrese, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu”, kaže Borchmann.
Vezano uz slučaj oko revizorskog izvješća, ministar poljoprivrede Davor Romić, kojeg javnost proziva za odugovlačenje provedbe programa, još se nije očitovao. Budući da ministar šuti, novinari Glasa Slavonije za komentar su zamolili Tomislava Tolušića, ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ujedno i člana Upravnog vijeća Agencije za plaćanje u poljoprivredi.
”Ministar poljoprivrede Davor Romić dobro vodi svoj resor i smatram da je zadnja osoba koja bi se trebala prozivati zbog (ne)provođenja, odnosno (ne)donošenja odluka o provedbi Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Sve ovo što se događa, tj. ne događa s Programom ruralnog razvoja, zakuhao je bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji nije imao hrabrosti provesti svoje nezakonite odluke. Vezano uz provedbu Programa ruralnog razvoja sporna su 21 umjetno stvorena društva i svi se pravi ludi. Hrvatska je jedina država u kojoj je nekome normalno osnovati tvrtku za deset kuna i potom povući pet milijuna eura – izjavio je Tolušić, te dodao kako ministar Romić čisti “SDP-ove brljotine i pokušava spasiti ono što je Tihomir Jakovina – grobar hrvatske poljoprivrede, napravio”.
Tražili poništenje natječaja
Kao najizgledniji konačni scenarij oko Programa ruralnog razvoja, Tolušić kaže kako smatra da će netko iz prijašnje vlasti sigurno kazneno odgovarati.
Kad je riječ o pritisku javnosti koje se navodi u izvješću Europske komisije, tu je veliku ulogu odigrala Udruga OPG-a Život. Kako kaže Miroslav Kovač, tajnik te udruge, u kolovozu prošle godine izvijestili su Europsku komisiju o velikom broju nepravilnosti i nelogičnosti samog pravilnika, ali i u provedbi natječaja.
”Tražili smo i poništenje natječaja početkom ove godine te da se podvuče crta i napravi novi, pravedniji natječaj za razvoj hrvatskog sela. Smatramo da je dobro što je sve skupa izišlo u javnost i što su revizori Europske komisije pročešljali zahtjeve. Predlažemo poništenje natječaja za mjeru 4.1.1. što prije, pripremu novih pravilnika s mnogo nižim maksimalnim iznosom po projektu, raspisivanje novog natječaja, poštujući sve one zahtjeve koji su ranije podnijeti za tu mjeru, a ulaze u nove uvjete pravila. Cilj je da što više novca dođe do sela i seljaka i da se raspodjeli na što veći broj korisnika”, zaključio je Kovač.
U izvješću koje posjeduje i Glas Slavonije, između ostaloga, navodi se kako su revizori Europske komisije u razdoblju od 8. do 12. veljače, utvrdili određene nepravilnosti u provedbi IPARD-a te u provedbi Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Najveće primjedbe kod provedbe Mjere 4 i dodjele odluka o isplati novca dane su, kako se navodi, zbog “ozbiljnih sumnji o stvaranju umjetnih uvjeta u odnosu na tri zahtjeva u tom prvom natječaju za Mjeru 4, jer su poduzeća kojima je dodijeljena odluka o isplati potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imaju iste vlasnike, istu adresu provedbe, istu osobu za kontakt (koju zapošljavaju vlasnici), a tražili su iznose potpore koji su potpuno ili gotovo potpuno jednaki najvišim iznosima potpore za tu mjeru”.
Za Hrvatsku se zbog navodnih malverzacija spominje moguća kazna od 130 milijuna kuna, odnosno, pet posto od ukupnog iznosa poticaja, piše novinar Zlatko Šimić.
Borchmann, piše Poslovni dnevnik, ističe da je prvi natječaj u Hrvatskoj objavljen prije nego je Europska komisija odobrila ruralni program za Hrvatsku.
Ministra Jakovinu iz Komisije su, kaže Bochmann, kritizirali jer je tražio povećanje potpore s 500 milijuna na 1,23 milijarde kuna, što je 50 posto novca koji Hrvatska uopće može povući do 2020.
Ignorirane prijave i nepravilnosti
Također, Europa nam zamjera što nismo istražili moguće nepravilnosti, iako je prijava bilo. “Agencija za plaćanja u poljoprivredi istražila je sporne projekte tek nakon velikog pritiska javnosti i nije utvrdila nepravilnosti, niti je ijedan uputila drugim tijelima radi daljnjeg istraživanja”, kaže Borchmann.
Jutarnji piše da su vlasnici nekih od spornih firmi bliski bivšem ministru, a poljoprivredni konzultanti s kojima su razgovarali Poslovni i Jutarnji objašnjavaju što će sada biti: “Provedu li isplatu po spornom pravilniku, EK će odluke osporiti zbog umjetno stvorenih uvjeta. U tom slučaju potpore idu iz državnog proračuna. Drugo rješenje poništenje je natječaja uz žurnu izmjenu pravilnika i objavu novog natječaja uz limitirane potpore”, objašnjavaju.
Zanimljivo je da informaciju o tome tko su vlasnici tvrtki koje su dobile potpore po vrlo sumnjivim kriterijama, gotovo svi hrvatski mediji i dalje taje!
Da je najviše potpora dodijeljeno tvrtkama u vlasištvu Marka Pipunića, vlasnika osječkog Žita, napisao je jedino Zlatko Šimić, novinar koji već godinama prati poljoprivredu, no ta je informacija objavljena samo u tiskanom izdanju Jutarnjeg. Na webu ta informacija uopće ne postoji!
Osim Pipunića, potpore su dobile i tvrtke Mirka Ervačića te tvrke još par tajkuna. Gotovo sve su potpore ciljano dodijeljene tek nekolicini velikih, dok su mali poljoprivrednici, kojima su potpore trebala biti namijenjene, ostali bez ičega!
Ranije je i Poslovni dnevnik pisao o ovom skandalu te o golemom nezadovoljstu poljoprivrednika. ‘Ovo nije ruralni razvoj već kriminal po zakonu, tek osnovanoj tvrtki nepovratno dati pet milijuna eura nije potpora nego izdašna donacija,” ustvrdio je Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara na okruglom stolu održanom u organizaciji Zbora agrarnih novinara na temu Program ruralnog razvoja i dodjela sredstava u prosincu prošle godine.
“Kako je moguće da tri tvrtke istog vlasnika registrirane na jednoj adresi, bez prihoda i zaposlenika dobiju 15 milijuna eura, a obiteljsko gospodarstvo čiji prihod prelazi 100 tisuća eura i zapošljava 17 osoba ne prođe na natječaju”, pitao je Gregurić. Odgovor nije dobio ni on ni brojna publika kojoj je velika dvorana Hrvatskog novinarskog društva bila pretijesna, tražila se sjedalica više. Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice premda je njegov osobni projekt prihvaćen naglasio je da voćari traže poništenje natječaja i liste po kojoj potporu treba dobiti tek 214 od prijavljenih gotovo tisuću projekata. “Kao zajednički projekti mogu biti priznate samo investicije proizvođačkih organizacija, a ne više ulaganja jednog poduzetnika”, kazao je Ivković navodeći kako su o netransparentnoj podjeli potpora iz ruralnog programa izvijestili premijera i predsjednicu, sve oporbene čelnike, ali i hrvatske europarlamentarce, no nitko se nije oglasio.
Njihova šutnja najbolje svjedoči da kod nas o poljoprivredi nitko i ne razmišlja”, iznio je Ivković. Hrvatska udruga poslodavaca nije za poništenje natječaja već za reviziju odobrenih projekata, kazao je predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u, Goran Pajnić. Podsjetio je kako su s te adrese još na startu upozoravali na problem umjetno stvorenih uvjeta kroz osnivanje novih tvrtki i maksimalni iznos potpore. “Potpora koja iznosi 90 posto od vrijednosti investicije otvara prostor špekulantima”, naglasio je Pajnić dodavši kako sva problematika izvire iz činjenice što nemamo strategiju razvoja agrara. Moratorij od tri mjeseca na usvajanje konačnih odluka o isplati ruralnih potpora zatražio je konzultant Kristijan Mavrek.
“Sve je urađeno suštinski krivo i neprihvatljivo, na terenu je veliki kaos i nezadovoljstvo, pa neka odluke čekaju budućeg ministra koji će valjda biti neutralan”, kazao je Mavrek. I on zagovara podjelu rizika, odnosno da maksimalna potpora ne iznosi 90 nego 50 posto. “S tom promjenom,izbacivanjem kriterija o zajedničkim projektima i rezanjem iznosa sa pet na milijun ili dva milijuna eura odustat će špekulanti, a broj prihvatljivih projekata skočit će sa sadašnjih 214 na više od 800”, uvjeren je Mavrek koji traži da se što prije krene u izmjene nacionalnog programa.
Pomoćnica bivšeg ministra poljoprivrede (Jakovine) Davorka Hajduković zadužena za ruralni program rezolutno je odbila poništenje prvog natječaja za mjeru četiri.
”Nakon skandaloznog intervjua ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi Ante Peze u emisiji „Plodovi zemlje“ HRT-a u kojem niti nakon šestog pokušaja odgovaranja na pitanje od strane voditelja nije želio odgovorio na ključno pitanje ovog natječaja – koje velike tvrtke i njihove tvrtke-kćeri će dobiti većinu novaca namijenjenu ruralnom razvoju cijele Hrvatske i koje iznose potpore iz EU fondova će navedene tvrtke povući na svoje žiro-račune, sve je jasno.
Sav novac malom broju odabranih!
Indirektno je Pezo krivicu za krajnje nepošten Pravilnik o provedbi podmjere 4.1.1. prebacio na ministra Jakovinu i Ministarstvo poljoprivrede kao kreatore ovog skandaloznog Pravilnika koji ide na ruku velikim tvrtkama koje su osnovale desetak malih tvrtki-kćeri kako bi povukle glavninu novca iz ove mjere. Podsjećamo da se slična stvar dogodila nedavno i sa podjelom državnom zemljišta u okolici Đakova”, istaknuo je u studenom Kristijan Mavrek, član predsjedništva ORAH-a.
Dodao je da može sa sigurnošću reći da će se dogoditi NAJVEĆA PLJAČKA EU FONDOVA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ U REPUBLICI HRVATSKOJ OD KADA HRVATSKA KORISTI FONDOVE EUROPSKE UNIJE ZA POLJOPRIVREDU.
”Gotovo 50 posto ukupne alokacije sredstava koje Hrvatska ima za temeljnu podmjeru 4.1.1. (izgradnja i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju, te nabavka poljoprivredne mehanizacije) – a to je 861 milion kuna ili oko 115 miliona eura – bit će nepovratno podijeljeno malom broju odabranih! Od 1.280 prijavljenih projekata samo njih 150 ili 200 će dobiti potpore do 90% ulaganja i do čak 5.000.000 €!. ORaH se zalaže za hitno poništenje natječaja i redefiniranje uvjeta iz natječaja kako bi veći broj malih i srednjih OPG-a, obrta i tvrtki dobio barem 50% za svoja ulaganja (uz ograničenje maksimalnog iznosa potpore na 2.000.000 €).
Već sada imamo informacije sa terena da mnogi razočarani poljoprivrednici sumnjaju u spregu visoke politike i krupnog kapitala, te najavljuju prijave USKOKU protiv ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi Ante Peze”, zaljučio je prije pola godine Kristijan Mavrek, a svježi nalaz revizije Europske Komisije potvrdio je da je bio u pravu.
I što sad?
Nakon ovoga, netko bi morao završiti u Remetincu…. No, to bi se moglo dogoditi samo ako će, nekim čudom, DORH i USKOK početi radiili svoj posao i prestati štitili one koji su odgovorni za malverzacije zbog kojih se, u konačnici, nekoć bogata Slavonija ubrzano prazni, osiromašuje i izumire.