

‘Napadaju nas oni koji Hrvatsku ne žele, u demografskom programu nema prisile na žene’
Iseljeništvo i svijetIzdvojeno 15. srpnja 2024. Damir Kramarić

”Nas znanstvenike je prekrila politika, pogotovo anacionalna politika. Svatko onaj tko progovara u smislu nacionalnog, razvojnog projekta, izložen je napadima. Zašto onim ženama koje žele imati djecu, uskraćivati to? Širenjem obitelji se najbolje čuvaju temeljni sustavi za sutra: mirovinski, zdravstveni, obrazovni… Hrvatsko iseljeništvo je ključno, ne želimo li prihvatiti zamjenu stanovništva koja je na djelu. Ne možete imigrante pretvoriti u robovsku snagu i strpati njih 10 u sobu. Zašto se zbog toga ne bune udruge za ljudska prava? Ako želiš migrante, pokaži poštovanje prema njima, uvažavaj ih, rješavaj njihove probleme”, ističe demograf Stjepan Šterc
Jedan od najpoznatijih hrvatskih demografa i jedan od autora demografskog programa novog Ministarstva demografije i useljeništva, Stjepan Šterc, tijekom ‘Hrvatskog iseljeničkog kongresa’ u Puli održao je predavanje pod nazivom ‘Hrvatsko iseljeništvo kao temelj opstanka‘. O tome, ali i o medijskim napadima na njega – i to u trenutku kada je, prema svemu sudeći, napokon krenuo dugo iščekivani iskorak u smjeru demografskog oporavka izumiruće Hrvatske, razgovarali smo s dr. Štercom.
Zašto tvrdite da je hrvatsko iseljeništvo temelj opstanka Hrvatske? Možete li obrazložiti?
Mogu, dakako. S obzirom na broj stalnih stanovnika Republike Hrvatske, s obzirom na dob stanovnika i s obzirom na konstantan prirodni pad stanovništva – koji se već nekoliko godina zadržava na brojci od 20 do 25 tisuća godišnje, te s obzirom na projekcije, posve je jasno da je upitna demografska revitalizacija Hrvatske samo s domicilnom populacijom. Zato imamo imigracijski revitalizacijski model, i to posebno s identitetskom populacijom, što je zapravo temelj opstanka. Hrvatsko iseljeništvo je tu ključno, ne želimo li prihvatiti zamjenu stanovništva koja je na djelu. Tu dolazimo do potrebe povratka iseljeništva kroz poticajne modele.
Kakav dojam je na vas dosad ostavio novi ministar demografije i useljeništva, Ivan Šipić?
Bitno je da je sada konačno potvrđena politička volja da se pristupi rješavanju demografskih problema. Dosad političke volje nije bilo. Sve dosad je bilo samo nekakva najava. Politička volja je ključna pretpostavka za pokretanje demografske revitalizacije. Uz političku volju, ministar i suradnici se trebaju potvrditi i kroz odgovarajuće postupanje, a pri tom se moraju osloniti na znanost.
Poticajni modeli za lakšu odluku za rađanje
Je li točno da ste vi napisali program demografske obnove za Domovinski pokret, odnosno za novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva? Što je, u kratkim crtama, temelj tog programa?
Pisao sam dio programa. Temelj je da se odmah krenu provoditi tri poticajna modela. Prvi je poticanje ostanka mladih u Hrvatskoj. To se može učiniti kvalitetnijim i većim zapošljavanjem, otvaranjem kreditnih linija za mlade te povoljnijim poreznim stopama.
Drugi model je klasična populacijska politika stimuliranje rađanja. Valja naglasiti da ovdje nema nikakvog nametanja. Naprotiv, donose se poticajni modeli za jednostavniju odluku za rađanje. Na primjer, poticanje stupanja mladih u brakove kreditnim linijama, rješavanjem stambenih pitanja… Ovisno o broju djece, kredit se vraća, ili se ne vraća, ili se u manjem dijelu vraća. To je jedna od poticajnih mjera, koja bi trebala biti primarna. Nitko nikoga ne prisiljava na išta, samo se stvaraju poticajne pretpostavke za one koji žele imati djecu. Mnogi bi htjeli širiti obitelj, ali nemaju uvjete.
Treći model je selektivna imigracija primarno identitetskom populacijom. To je racionalna imigracija, a ne ova stihijska. Povratak hrvatskog iseljeništva trebao bi uslijediti kroz poticajni investicijski model za povratnike u Hrvatsku. To bi značilo da se otvore poticajni modeli, primjerice oslobađanje poreza na dobit na 10 godina za one koji investiraju u Hrvatsku.
Revitalizacija započinje odmah
Koliko vremena će proći dok predložene mjere ne počnu donositi rezultate: demografski oporavak i zaustavljanje depopulacije te zamjene stanovništva?
S planskom imigracijom demografska revitalizacija počinje odmah. Poznato je da u imigracijama sudjeluje uglavnom mlada populacija te mlade obitelji s djecom. Ako usmjerite dio povratnika s djecom u demografski ispražnjena područja, tu revitalizacije počinje odmah.
Neki tvrde da ni imigranti iz siromašnih azijskih zemalja ne žele živjeti u mjestima gdje ministarstvo planira poticati povratak hrvatskih iseljenika? Kako povratnike privući u te krajeve?
Podsjetit ću da smo imali Zakon o područjima posebne državne skrbi gdje se, između ostaloga, stanovništvo usmjeravalo na povratak. Koncepcijski je to bilo dobro, no nakon promjene vlasti zakon se nije provodio. Imamo i Zakon o otocima, Zakon o brdsko planinskim područjima, gdje ulazimo u dodatne modele decentralizacije hrvatskog prostora. Planski se treba provoditi regionalna razvojna nivelacija. To se provodi poticajnim modelima, primarno poreznim sustavima.
Nagrađivanje kroz porezni sustav
Imaju li i druge europske zemlje slične modele?
Naravno, Slovenija je dobar primjer. Nema koncentracije stanovništva u Ljubljani, kao kod nas u Zagrebu. Ako netko hoće živjeti u alpskim pašnjacima, oni to nagrađuju poreznim sustavom. Tako i kod nas: oni koji žele živjeti u brdsko planinskim prigraničnim zonama, trebaju biti porezno nagrađeni nižim poreznim stopama.
Jesu li i zemlje koje su uspjele demografski se oporaviti koristile slične programe? Možete li navesti neki primjer?
Naravno, kroz slične programe demografski se je revitalizirala Irska, pa Slovenija, Mađarska, Izrael, dijelom Slovačka i Češka. Iste modele koriste i Estonija, pa Poljska…
Strateška hrvatska priča
Zašto vas neki mediji onda napadaju, iako je bjelodano da je izumiranje i depopulacija ponajveći problem Hrvatske? Zar u situaciji gdje je umrlih gotovo dvostruko više od rođenih i gdje mnogi i dalje iseljavaju…, ne bi bilo logično da svi jednodušno podrže programe demografskog oporavka zemlje?
U novinama donedavnog koalicionog partnera vladajuće stranke je objavljeno da je povratak hrvatskog iseljeništva nacionalistički koncept. Zamislite to. No, valja naglasiti da nas napadaju samo oni koji ne žele izvjesnu budućnost Hrvatske. Program demografske revitalizacije Hrvatske je strateška hrvatska priča i to kritizirati i napadati mogu samo oni koji Hrvatsku u stvari niti ne žele, oni kojima Hrvatska nije važna. Valja naglasiti da, suprotno onome što tvrde površni kritičari, u demografskom programu nema nikakve prisile na žene. Sve žene mogu same odlučiti što žele. Zašto onim ženama koje žele imati djecu, uskraćivati to? Jer, rađanjem i širenjem obitelji se najbolje čuva cijeli sustav u budućnosti. Te obitelji osiguravaju temeljne sustave za sutra: mirovinski, zdravstveni, obrazovni… Ako te obitelji osiguravaju tako važne sustave, njih treba nagraditi sada.
Suradnja s ljudima iz SDP-a i Fokusa
Koje političke stranke, odnosno ideološke opcije, se protive modelima koje ste opisali?
Želim naglasiti da nije točno da nas ‘lijeve’ i oporbene političke stranke osporavaju. Imao sam, primjerice, poziva da sudjelujem u javnim raspravama, predavanjima i u pisanju razvojnih planova iz lokalnih sredina u kojima su na vlasti SDP i stranka Fokus. I oni su shvatili, konkretno SDP-ov župan Zlatko Komadina iz Primorsko-goranske županija, te gradonačelnik Dugog Sela, da je demografska revitalizacija ključno pitanje. U Dugom Selu sam održao nedavno predavanje. I oni, dakle, shvaćaju da je demografska revitalizacija ključna pretpostavka razvoja. Tu problematiku ne možete vezati za ideologiju.
Postoje li i drugačiji pristupi demografiji i demografskoj obnovi od ovoga kojega zagovarate? Jesu li to programi masovnog useljavanja migranata iz Azije i s Bliskog istoka?
Prvo, ne može biti i nema slobodnih migracija. Kada bi bile slobodne migracije, s obzirom na migracijski potencijal, u prostoru bi nastala anarhija.
Drugo, postoje temeljne zakonitosti: kada migriraš u novu sredinu, prilagodi se načinu života u novoj sredini: ne religiji, ne politici, nego kulturi, okruženju, vrijednosnom sustavu. Ne možeš doći u novu sredinu i mijenjati sve po svom. Događalo se to kod neplanskih migracija. Nemojmo zaboraviti ni činjenicu da će po novome migracije biti način osvajanja prostora umjesto klasičnih ratova. To sam izrekao prije osam godina u emisiji Otvoreno i onda je krenula paljba… Najgore je što te kritike najčešće izgovaraju oni koji ne znaju puno o demografiji, dok znanstvenici nemaju priliku argumentirano odgovoriti na prozivke. Postavlja se stoga pitanja: ako je demografska problematika ključ i temelj opstanka Republike Hrvatske i Europe, kako je moguće da demografske zakonitosti primarno ne određuju znanstvenici, nego političari?ž
Nasuprot političara više ne sjedi znanstvenik
S kojih pozicija vas napadaju i kritiziraju, ako, kako tvrdite, ne vladaju tematikom o kojoj govore?
Napadaju me s ideoloških pozicija. To nisu argumentirane kritike, to su ideološke diverzije protiv Hrvatske. Na žalost, u zadnje vrijeme se više ne može biti u emisiji kada vas tamo napadaju, pa da im argumentirano odgovorite. U televizijske emisije sada zovu samo političare. Nasuprot političara više ne sjedi znanstvenik koji je u stanju argumentirano obrazložiti ideološku iracionalnost.
Ministar Ivan Šipić je naglasio da će ovih dana biti donesen program za stambeno osiguranje na potpomognutim područjima za useljene mlade Hrvate. Što to znači?
To je taj dio – povratak na zakon o području posebne demografske državne skrbi. Riječ je o usmjeravanju dijela mladih da riješe svoje stambeno pitanje i zapošljavanje na tim područjima. Tu treba dodati i pretvaranje dnevne migracije u stabilnu dnevnu migraciju, odnosno da se plati radnicima koji idu na rad u grad, ili učenicima ako se školuju u gradu, a stanuju u ruralnim područjima.
Na koji način će se porezno rasteretiti povratnici iz dijaspore?
Investicijskim poticajnim modelom, poreznim rasterećenjem, poticanjem pri zapošljavanju. Kada povratnika netko zaposli, trebalo bi mu ukinuti porez na osobni dohodak. Poslodavci koji zapošljavaju povratnike trebali bi imati porezne olakšice. Taj se model može primijeniti i za domicilne stanovnike – ako odu u slabo naseljena području. Za sve pravila trebaju vrijediti jednako.
Nama na portalu Promise.hr je Facebook zabranio (uklonio) dijeljenje teksta u kojem smo prenijeli autorizirane izjave humanitarnih aktivista koji pomažu beskućnicima, a koji tvrde da je najam soba i stanova u Zagrebu znatno poskupio zbog sve više stranih radnika te da zato imamo porast broja beskućnika… Zašto se takve informacije na neki način cenzuriraju i zašto o ovim temama, prema svemu sudeći, nije uputno pisati i govoriti?
To se događa zato što se politika ne izjašnjava jasno oko tih problema. Politika se treba izjasniti, odnosno slijediti znanstvenu logiku. Ako imate velike brojke, ako postoje neke zakonitosti, mora se očitovati politika, jer se cijelo društvo danas pretvorilo u političku sferu. Zašto se politika ne izjašnjava? Zato što kalkulira. S druge strane, Europska unija je prihvatila koncept 3D: dekarbonizacija, digitalizacija i demografija. Ako je tako odlučeno na razini Europe, o demografiji bi trebali progovoriti znanost i znanstvenici, dok bi ih političari trebali slijediti. Na Studiju demografije i hrvatskog iseljeništva Fakulteta hrvatskih studija ima najmanje 70 kolegija o demografskoj tematici. Dakle, oni koji završe taj studij o toj tematici znaju daleko više nego političari koji su tek nešto negdje o toj temi čuli ili pročitali. No, znanost je ušutkana, a politika se ne izjašnjava i u tome je problem.
Jasno da postoji strah za vlastitu djecu
Njemački nogometaš Toni Kroos izjavio je da će s obitelji ostati živjeti u Španjolskoj. Kazao je da Njemačka danas nije ista kao prije deset godina, te da se boji pustiti svoju kćer da sama izlazi navečer u velikom njemačkom gradu, jer su masovne migracije izazvale probleme i nesigurnost. Zbog te izjave neki su ga kritizirali, no mnogi su ga podržali? Kako to komentirate?
Nema tu mjesta za nikakve osude. Ako se dozvolila anarhija u prostoru, kako ne bi čovjek koji to vidi rekao da ima strah za vlastitu djecu. Jesu li se dijelovi gradova pretvorili u geta? Jesu. Jesu li se neka geta pretvorila u mjesta gdje mnogi ne smiju ulaziti, gdje čak i policija ne ulazi? Osjećaj slobode u prostoru i vremenu je vrijednost koja postepeno nestaje. Imali ste situaciju slobode, gdje su se djeca slobodno igrala, no to se polako mijenja. Djeca se više ne igraju slobodno kao prije. To polako prelazi i u Hrvatsku. U Hrvatskoj imamo najveći udio stanovnika koji nisu rođeni u Hrvatskoj u cijeloj EU. U odnosu na ukupni broj stanovnika, mi prednjačimo. Vidljivo je to posvuda. Ta migracija, koja nije planska, sada pokazuje svoje rezultate. Bilo bi logično da se to novo stanovništvo uključi u način života u Hrvatskoj, kroz reprodukciju stanovništva, no nije se to dogodilo. Nema spajanja obitelji, jer većina ne želi ostati u Hrvatskoj.
Kakvo je danas stanje na Fakultetu hrvatskih studija, gdje ste godinama radili i pokrenuli Studij demografije i iseljeništva? Kakvi su to sukobi o kojima mediji često pišu?
Fakultet hrvatskih studija izaziva još uvijek kod nekih nervozu. Predmet njegovog interesa je hrvatsko društvo, hrvatski prostor, i sustav vrijednosti koji vlada u tom prostoru. To je temeljni interes, a baš zato se to nastoji kontrolirati, usmjeravati pa i opstruirati. Sada se dogodilo da je s Rektorata Sveučilišta nastavljeno upravljanje fakultetom. Vjerujem da će se s vremenom to normalno složiti i da će relevantna mlađa ekipa preuzeti upravljanje fakultetom. Tamo ima krasnih ljudi, neki su i docenti postali, izvanredni profesori… Ovo sada je prijelazno razdoblje, i sadašnje rješenje je najracionalnije. Dok se stvari ne poslože i dok se ne bude išlo na nove izbore za dekana, postavljeni su pomoćnici rektora. Kada smo prije pet godina pokretali Studij demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija, napadali su nas iracionalnim tvrdnjama da otvaramo ustaške studije i slično. Pitam se zašto ti koji nas napadaju ne mogu biti konzistentni. S jedne strane idu na rodne studije, a napadaju studije koji su temelj demografske budućnosti Hrvatske. Tu se događa kada znanstvenim pristupom upravlja ideologija. Znanost to ne priznaje. Znanost priznaje egzaktnost u definiranju temeljnih odnosa. Ideološki sukob se gotovo uvukao u znanost. Ja sam došao s PMF-a. Na tom fakultetu postoji znanost koja se zove biologija. Neće nam temeljne biološke zakonitosti određivati valjda netko tko je ne znam što završio, već bi to trebao činiti relevantni znanstvenik.
Važno je stipendiranje mladih povratnika
U kojoj mjeri mladi danas upisuju Studij demografije i hrvatskog iseljeništva? Koliko je povratnika iz iseljeništva na tom studiju?
Na žalost, nema povratnika puno, jer nismo razvili taj model. Javljaju nam se mladi ljudi koji bi htjeli doći, ali bi prvo htjeli učiti hrvatski. Nije se taj sustav još uvijek dovoljno razvio. Zato je važno da otvorimo model davanje stipendija mladim povratnicima iz hrvatskog iseljeništva, da svi studiji daju stipendije. Irska primjenjuje model stipendiranja stranih studenata koji studiraju u Irskoj. Nije bitno da su Irci, no to je selektivna imigracija. Irska se tako demografski digla, te spada među najmlađe populacije u Europskoj uniji. Oni imaju BDP odmah iza Luxemburga. Bili su pali na svega 2,8 milijuna stanovnika, a sada imaju gotovo pet milijuna. Mi, s druge strane, godišnje gubimo između 6000 i 8000 učenika srednjih škola. To je dokaz iseljavanja mladih obitejli. To se odražava i na fakultetima, pa mnogi danas nemaju dovoljno studentskog potencijala.
Što mislite, gdje će oni koji diplomiraju na Studiju demografije i iseljeništva, moći naći posao?
Sada, kada je krenulo Ministarstvo demografije i useljeništva, mogu praktički svi kada završe studij raditi kao struka u ministarstvu, a mogu raditi i u konzularnim predstavništvu, jer poznaju hrvatsko iseljeništvo. Bilo bi logično da svaka medijska redakcija i da svaka županija imaju demografa. U županijama bi demografi mogli planirati najvažniji čimbenik i potencijal u prostoru.
Hrvatskoj nedostaje hrvatska ljevica
Jesam li vas što zaboravio pitati, a htjeli biste naglasiti?
Moja je želja da se argumentirano sučelim s onima koji me javno napadaju. Tako da onaj tko sluša i gleda određuje tko je u pravu. Nas znanstvenike je prekrila politika, pogotovo anacionalna politika. Svatko onaj tko progovara u smislu nacionalnog, razvojnog projekta, izložen je napadima. No, kada se kao kriterij rasprave postavi znanstvena utemeljenost, onda nema nikakvih napada i onda znanstvenici različitih svjetonazora vrlo uspješno surađuju. Primjerice, nedavno su znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, fakulteta za koji se u javnosti govori da je ‘lijevi’, objavili knjigu ‘Nacionalna sigurnost Hrvatske u 21. stoljeću’. I tu nije bilo nikakvih predrasuda. I ja sam jedan od autora u toj knjizi. Njih nisu napadali. Osim toga, kakve veze ima je li netko ‘lijevi’, ili ‘desni’ po svom svjetonazoru? Jedini interes mora biti je li ti u interesu uređenost i razvijenost hrvatskog društva i prostora u kojem živiš. Svi živimo u istom društvu i u interesu nam je opstojnost društva. Svi koji to ne žele su anacionalni, i to je politički rat protiv Hrvatske. Oko opstanke Hrvatske nema prijepora, možemo samo o načinima, a to opet ovisi od znanosti. Mislim da Hrvatskoj nedostaje hrvatska ljevica.
Nitko nije protiv migranata, planska imigracija je poželjna
Kakav je vaš stav prema migrantima u Hrvatskoj?
Nitko nije protiv migranata, jer jedan od modela je imigracijski, ali on mora biti planski i racionalan, u interesu zemlje u koju dolaze i u interesu populaciju koja dolazi. Ne možete vi njih pretvoriti u robovsku snagu i strpati njih 10 u jednu sobu. Zašto se zbog toga ne bune udruge za ljudska prava? Jer to je imigracijska stvarnost. Ako želiš migrante, pokazi poštovanje prema njima, uvažavaj ih, rješavaj njihove probleme. U razgovoru s Nepalcima, pitao sam ih kako će se integrirati u hrvatsko društvo. Pitao sam ih jesu li se i oni mogli pojaviti na Trgu bana Jelačića za vrijeme prijenosa nogometnih utakmica i navijati za Hrvatsku. Zašto ne? Svima bi to bilo simpatično. Oni su se na to smijali, ali nisu došli navijati. Naši su pak gastarbajteri kada su u Njemačkoj navijali za Njemačku, a kada je igrala Hrvatska protiv Njemačke, navijali su za Hrvatsku. I to je normalno.