Nezaboravno druženje: Hrvatske svjetske igre uskoro u Zagrebu, organizator poziva mlade da se prijave

Hrvatske svjetske igre su ne samo sportska manifestacija, već i višednevno druženje mladih Hrvata iz svih dijelova svijeta u iznimno dobrom, vrlo poticajnom ozračju. Atmosfera među potomcima hrvatskih iseljenika, koji su u Zagreb došli natjecati se u srpnju 2017. godine bila je uistinu sjajna, što se najbolje moglo osjetiti u studentskom domu ‘na Savi’ u Zagrebu, gdje će i ovaj put biti smješteni svi natjecatelji

U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa i Organizatora bez granica, u srpnju ove godine u Zagrebu će se održati Pete hrvatske svjetske igre. To je amatersko športsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvatice / Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta, predstavljajući državu u kojoj žive.

Hrvatske svjetske igre (HSI) trebale su se održati, podsjetimo, u Zagrebu 2020. godine, no zbog  pandemije su prolongirane za 2022., te ponovo odgođene za 2023. godinu. Sada su dobile konačno datum održavanja: Zagreb, 24.  do 29. srpnja 2023. godine

”Na Igrama mogu sudjelovati natjecatelji i sve osobe koje imaju hrvatske korijene, neovisno o državljanstvu, vjeroispovijesti, materinjem jeziku ili pripadnosti nekom savezu, organizaciji, udruzi ili klubu. Cilj Igara je kroz sportska i kulturna druženja povezati mlade Hrvatice i Hrvate i dati poticaj za njegovanje hrvatskog identiteta, povratak u domovinu i buduća gospodarska ulaganja u RH. Igre su do sada održane 2006. i 2010. godine u Zadru te 2014. i 2017. u Zagrebu.  Valja napomenuti  da je kontinuitet odaziva u stalnom porastu. Na prošlim Igrama odazvalo se preko 1000 natjecatelja iz 33 zemlje.

Starosna dob natjecatelja je od 16 godina pa naviše s tim da uz malodobne natjecatelje jedno od roditelja – staratelja mora bit u pratnji. Za iste je osiguran smještaj uz zamolbu da se prijave za kros ili bilo koju drugu disciplinu. Natjecatelji iz prekooceanskih zemalja mogu dobit smještaj 24. srpnja i pri dolasku se registrirati. Svi ostali natjecatelji dolaze 25. srpnja, prije podne, registriraju se i svi skupa sudjeluju u ceremoniji svečanog otvaranja u popodnevnim satima. Natjecanja su organizirana po uzrastu.

Ukoliko bude interesa za neki sport koji nije na letku naveden, bit će prihvaćen i organiziran pod uvjetom da se za isti prijavi dovoljan broj natjecatelja.

Sve natjecatelje čeka besplatan smještaj i prehrana kao i majice V, Hrvatskih svjetskih igara te kulturno zabavni programi u sklopu Studentskog doma Stjepan Radić na Savi. Opremu za pojedine sportove natjecatelji osiguravaju sami. Troškovi puta su u domeni natjecatelja.

Hrvatski svjetski kongres organizira dolazak natjecatelja a Organizatori bez granica provedbu Igara, kao i ostale operativne poslove vezane za domaćina Igara, Grad Zagreb. Glavni pokrovitelji Igara su Vlada RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

Rok za prijave je do: 01. travnja 2023. godine”, navodi se u najnovijoj objavi (letku) organizatora Hrvatskih svjetskih igara.

Ozračje na ‘CROOLIMPIJADI’ uvijek je bilo sjajno

Valja napomenuti da su Hrvatske svjetske igre ne samo sportska manifestacija, već i višednevno druženje mladih potomaka Hrvata iz svih dijelova svijeta u iznimno dobrom ozračju.

Atmosfera među potomcima hrvatskih iseljenika iz svih dijelova svijeta, koji su u Zagreb došli natjecati se u srpnju 2017. godine bila je uistinu sjajna, što se najbolje moglo osjetiti u studentskom domu na Savi, gdje su i tada bili smješteni svi natjecatelji.

Novinar Promise.hr tada je popodne proveo u društvu mlade Victorie Andrea Ojeda Srdanović, natjecateljice iz čileanskog grada Punta Arenasa, te s još nekoliko potomaka Hrvata iz Južne Amerike.

Evo što nam je ispričala temperamentna Victoria:

”Obožavam Zagreb! Volim ulice, volim ljude, volim tramvaj, volim hrvatsku glazbu, a tek hranu… Obožavam studentsku menzu. Sve volim u Zagrebu i u Hrvatskoj. I kada sam prvi puta došla 2011. godine, nije bilo kao da sam došla u Kanadu. Osjetila sam nešto posebno. Zato ponovno dolazim, a voljela bih zauvijek ostati. I oženila bih se za Hrvata! Imala sam dečka hrvatskog podrijetla u Čileu, no on je prekinuo. U Čileu dečki ne žele ozbiljnu vezu. Neće djecu i obitelj, samo bi se zabavljali. Ovdje ima i takvih, ali i mnogo dobrih dečki”, u dahu nam je, na samom početku razgovora, ispričala Victoria Andrea Ojeda Srdanović, natjecateljica na Hrvatskim svjetskim igrama iz čileanskog grada Punta Arenasa.

Osmjeh od uha do uha samo je potvrdio njezin ushit. I spontanost.

Potom je uzela olovku te u novinarsku bilježnicu počela crtati svoje obiteljsko stablo.

”Mamini djed i baka su početkom 20. stoljeća došli u Čile. Iz mjesta Kučiće kraj Omiša. Prabaka se prezivala Smoljanović, a pradjed Srdanović. Njihov sin, a moj djed, oženio je Čileanku, no moja majka ipak nosi hrvatsko ime:  Biserka Hortencia Srdanović Cardenas. Udala se za Čileanca. No, i moj tata, Victor Hugo Ojeda Diaz, pleše hrvatske plesove zajedno s nama u Hrvatskom domu u Punta Arenasu. Svi smo došli u Zagreb. Natječem se u plivanju, a mama i tata u boćanju. Brat igra nogomet”, dodala je Victoria.

Pojašnjava potom da žene u Čileu ne mijenjaju prezime nakon udaje. Djeca zato  nasljeđuju i očevo i majčino. Otuda toliki ‘vlakovi od imena’.

U Victorijinom govoru ne osjeti se da je Čileanka. Hrvatski teče besprijekorno, premda ga je učila svega dvije godine. U Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, u svega četiri je semestra izbrusila jezik svog pradjeda s mamine strane. Kao potomak hrvatskih iseljenika, zatražila je i dobila 2011. stipendiju za program Croatikum – učenja hrvatskog jezika te smještaj u studentskom domu.

”Odlično mi je bilo te dvije godine u Zagrebu. U Čile sam se vratila 2013., kako bih studirala pravo. No, i dalje koristim svaku priliku za dolazak u Zagreb. Ovo su mi treće Hrvatske svjetske igre i svaki put je predivno. Već sam, u ova dva dana, upoznala mnogo prekrasnih ljudi. Iz Nizozemske, Kanade, Australije… Došli smo sa svih strana svijeta, a svi pričamo hrvatski. I svi su sretni, nije bitno od kuda su došli”, kaže mlada Čileanka.

Ponovno uzima olovku, pa crta kartu Čilea. Piše slova naopačke, da čitač s druge strane može bolje razumjeti. Pojašnjava da je grad Punta Arenas smješten na krajnjem jugu poput olovke tankog i dugačkog Čilea. Vrlo je blizu Antartici, zbog čega je u Punta Arenasu gotovo uvijek hladno. Zato joj se, kaže, i sviđa hrvatska klima, kao i običaj dugog ispijanja kava na otvorenom.

”Ovdje svi imaju više vremena za kavu i druženje nego ljudi u Čileu. Zbog hladnoće, tamo su stalno u zatvorenom’, tumačila nam je buduća pravnica.

Pojašnjavajući kakvu glazbu voli, a ne mogavši se sjetiti autora, zapjevala je pjesmu Miroslava Škore. I pokazala da ima sluha.

I tu su pjesmu, kaže, pjevali noć ranije na zabavi nakon otvorenja Igara u klubu Roko, u blizini studentskog doma na Savi. Ostali su, priznaje stidljivo, do četiri ujutro. I opet će tako, sve do kraja igara. Pjevati i družiti se s Hrvaticama i Hrvatima iz cijeloga svijeta, jer im sportska natjecanja ipak nisu jedino bitna.

Dok smo razgovarali s Victorijom, s još nekim Čileancima te s volonterima koji su svo vrijeme na usluzi natjecateljima, u parkiću ispred studentske menze čula se pjesma. U isto vrijeme, malo dalje, u zapadnom dijelu doma, mogli ste čuti španjolski jezik, pokoju riječ engleskog, ali prevladavao je hrvatski.

Različitih naglasaka, ali svima razumljiv. A to je i bit cijele ove priče. Jer očuvanje hrvatskog jezika i tradicije jedan je od glavnih ciljeva Hrvatskih svjetskih igara”, stoji u tekstu kojega smo objavili tijekom Četvrtih hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu, u srpnju 2017. godine.

Victoria iz Čilea: Volim ulice, volim ljude, volim tramvaj, VOLIM SVE OVDJE i oženila bih se za Hrvata

PROMIJENIO STOTINU ŠNAJDERICA u Čileu jer nisu znale sašiti hrvatsku nošnju. Sada ih sam šije!

FOTO: Hrvatske svjetske igre; arhivske snimke Promise.hr