‘Nije li porazno da će 50 posto starijih uskoro živjeti u bijedi’, pitali smo Vladu. Evo što odgovaraju

”Ministarstvo je svjesno izazova i rizika od siromaštva među starijim osobama, osobito uzimajući u obzir dugogodišnje demografske i ekonomske trendove, te aktivno radi na jačanju socijalne sigurnosti starijih osoba…”, stoji između ostaloga u odgovorima iz resornog ministarstva

Nastavi li se trend kontinuiranog povećavanja stope siromaštva, uskoro će svaki drugi Hrvat stariji od 65 godina biti siromašan! Prošle je godine, naime, 37 posto osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj živjelo ispod granice siromaštva, a taj postotak iz godine u godinu raste. U isto vrijeme čak 61,4 posto starijih koji žive sami – žive u bijedi.

Na te zabrinjavajuće činenjice nedavno je upozorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, istaknuvši da je siromaštvo starijih u Hrvatskoj postalo uistinu dramatično – najveće u posljednjih 15 godina.

U isto vrijeme, ministar socijale, Marin Piletić, u svojim javnim istupima ovaj veliki problem najčešće niti ne spominje. Radije se hvali rastom plaća u Hrvatskoj – rastom kojega je najviše potaknula Vlada RH podižući enormno plaće ministrima (dakle samima sebi), saborskim zastupnicima, državnim i javnim službenicima…

More umirovljenika s mizernom mirovinom

S tim u vezi, poslali smo novinarski upit Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

”Što odgovorni u Ministarstvu čine kako bi zaustavili dramatičan porast siromaštva starijih u Republici Hrvatskoj? Kako komentirate podatak da više od 272 tisuće umirovljenika u Hrvatskoj prima najnižu mirovine – koja u prosjeku iznosi samo 408,68 eura? Je li moguće s tim iznosom pokriti osnovne troškova života?

Jesu li odgovorni u Ministarstvu svjesni da će, nastavi li se višegodišnji trend porasta siromaštva, uskoro svaka druga osoba starija od 65 godina u Hrvatskoj živjeti ispod granica siromaštva?  Nije li to vrlo tužna, pa i porazna činjenica?

Koliko ih je bez struje i grijanja?

Je li odgovornim osobama u Ministarstvu poznato koliko starijih osoba u Hrvatskoj živi bez grijanja i bez struje, jer nisu u stanju plaćati režijske troškove?

Jesu li odgovorni u Ministarstvu upoznati s činjenicom da u zagrebačkim dnevnim boravcima za beskućnike ima sve više umirovljenika; te da njihov broj i dalje ubrzano raste?

Zašto odgovorni u resornom ministarstvu ne usvajaju preporuke koje, na osnovu prikupljenih podataka o stanju ljudskih prava u RH, u svojim godišnjim izvještajima daje pučka pravobraniteljica?

‘Zašto ignorirate pučku pravobraniteljicu?’

Zašto ignorirate preporuku o potrebi donošenja strategije, za borbu protiv beskućništva – dokument koji bi obuhvatio ne samo beskućnike u užem smislu, već i one koji žive u neodgovarajućim i nesigurnim uvjetima stanovanja, odnosno i starije osobe koje nemaju za režije i kojima su isključeni grijanje i struja?

Zašto resorno ministarstvo, Vlada i Sabor ignoriraju godišnja izvješća pučke pravobraniteljice; zašto se ažurno ne raspravlja o tim izvješćima (Sabor još nije raspravio ni zaključke Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu?!)?

Imaju li odgovorne osobe u Ministarstvu, koje rade u području socijalne skrbi, odnosno na borbi protiv siromaštva, potrebno radno iskustvo za takve poslove?”, stoji u našem novinarskom upitu.

Ministarstvo: Svjesni smo rizika od siromaštva

Evo što su nam odgovorili:

”Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sustavno radi na strateškom pristupu kroz Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i kroz Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga, za koje su upravo u tijeku aktivnosti izrade Akcijskih planova za razdoblje 2025. – 2027. U navedenim dokumentima osobita je pažnja, između ostaloga, posvećena i potrebama starijih osoba, uključujući pristup uslugama u zajednici, deinstitucionalizaciju i dostupnost skrbi u vlastitom domu.

Budući da je siromaštvo starijih osoba problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup i koji proizlazi iz demografskih, ekonomskih i društvenih čimbenika, Ministarstvo promiče i međuresorni i partnerski pristup – u suradnji s drugim tijelima, jedinicama lokalne samouprave, udrugama i ostalim dionicima.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike svjesno je izazova i rizika od siromaštva među starijim osobama, osobito uzimajući u obzir dugogodišnje demografske i ekonomske trendove, te aktivno radi na jačanju socijalne sigurnosti starijih osoba kroz razvoj i dostupnost socijalnih usluga u zajednici, podršku za svakodnevni život, povećanje mirovina, uvođenje i proširenje nacionalne naknade za starije osobe bez mirovine, a koja od 1. siječnja 2025. iznosi 154,50 eura.

Jednokratna pomoć umirovljenicima

S ciljem posebne zaštite umirovljenika, osobito onih s nižim mirovinskim primanjima, u skladu s načelom solidarnosti, do sada je osigurano jedanaest jednokratnih novčanih primanja umirovljenicima radi ublažavanja posljedica uzrokovanih porastom troškova života, pri čemu je devet odluka bilo usmjereno prvenstveno na korisnike s nižim mirovinskim primanjima propisivanjem različitih iznosa dodatka, ovisno o visini mirovine.

Isto tako, od 1. siječnja 2023. uvedena je i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, a sve s ciljem da se zaštite starije osobe u samačkim kućanstvima koje zbog smrti supružnika ostaju bez dijela prihoda u kućanstvu, a samim time su više izloženi riziku siromaštva.

Najniža mirovina rasla za 96 posto

Ovom mjerom obuhvaćeno je više od 111 tisuća korisnika, kojima je prosječno mirovinsko primanje povećano za otprilike 115,00 eura. Također, u prethodna dva mandata ove Vlade prosječna sveukupna mirovina povećana je 79,4 posto, a najniža mirovina povećana je za 96 posto, što nije rezultat samo redovnog usklađivanja, već i brojnih mjera iz mirovinske reforme. I u ovom mandatu u fokusu će biti upravo umirovljenici kao jedna od najosjetljivijih skupina.

Do kraja II. kvartala 2025. godine planirano je donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, u cilju provođenja mjera iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028., kao i drugih mjera, kojima će se dodatno unaprijediti položaj sadašnjih i budućih umirovljenika.

Uvođenje godišnjeg dodatka

Između ostaloga, predlaže se dodatno povećanje najniže mirovine za oko 3 posto. Osim toga, za sve umirovljenike, pa tako i za korisnike najniže mirovine, predlaže se i uvođenje godišnjeg dodatka na mirovine te promjena formule usklađivanja mirovine prema omjeru 85:15 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća i potrošačkih cijena, ukidanje tzv. penalizacije s navršenih 70 godina te dodatno povećanje invalidskih mirovina za 10 posto. Sve ove mjere u mirovinskome sustavu imaju za cilj da do kraja mandata prosječna mirovina iznosi 800,00 eura.

U okviru sustava socijalne skrbi, stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi u veljači 2022. unaprijeđen je zakonodavni okvir vezan uz socijalne naknade. Unutar sustava socijalne skrbi starije osobe prepoznate su kao posebno ranjive korisničke skupine, pa je kod određivanja iznosa zajamčene minimalne naknade za samca stariju osobu povećan osobni faktor sa 115 posto na 130 posto osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade (u daljnjem tekstu: ZMN), dok su za starije osobe članove kućanstva propisani veći osobni faktori u odnosu na odrasle radno sposobne članove kućanstva i iznosi 95 posto osnovice.

Naknada za troškove stanovanja

S ciljem smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, a vodeći računa o  najugroženijim skupinama u hrvatskom društvu, Vlada Republike Hrvatske jednom na godinu donosi odluku za izračun osnovice za izračun ZMN kako bi mogla pravovremeno i primjereno odgovoriti na izazove uzrokovane inflatornim učincima, porastom cijena i općenito rastom troškova života.

Od 1. siječnja 2025. povećana je osnovica za izračun ZMN koja iznosi 160 eura. Povećanje iznosa osnovice za ZMN dovodi do povećanja i drugih naknada u sustavu socijalne skrbi (primjerice naknade za troškove stanovanja). Napominjemo da se na temelju priznatog prava na ZMN priznaju i druge naknade: naknada za troškove stanovanja i naknada za ugroženog kupca energenata.

Mogu dobiti i pomoć u kući

Osim naknada, u sustavu socijalne skrbi, bilo s osnove socijalne ugroženosti ili zbog oštećenja zdravlja, osobe starije životne dobi mogu ostvariti i brojne usluge u sustavu socijalne skrbi, primjerice pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje ili pak smještaj.

Ukoliko je starija osoba korisnik zajamčene minimalne naknade, član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, korisnik prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje, živi u kućanstvu s korisnikom prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, korisnik osobne invalidnine na temelju Zakona o socijalnoj skrbi kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje, živi u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine, korisnik nacionalne naknade za starije osobe, živi u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe, korisnik novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, korisnik novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata te živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata može ostvariti pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata.

Za energente do 70 eura mjesečno

Mjesečni iznos naknade za ugroženog kupca energenata može iznositi do 70 eura mjesečno. Napominjemo da se osoba, ukoliko se nađe u teškoj životnoj situaciji, može obratiti stručnim radnicima područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta gdje će dobiti informacije o pravima iz sustava socijalne skrbi (socijalnim naknadama i socijalnim uslugama), uvjetima za njihovo ostvarivanje te će joj se pružiti pomoć i podrška u prevladavanju nepovoljnih životnih uvjeta.

Projekti za pomoć beskućnicima

Također, Ministarstvo kontinuirano financira projekte i programe (iz nacionalnih sredstava i iz EU fondova) koji su usmjereni poboljšanju uvjeta života beskućnika s naglaskom na širenje usluga u zajednici za beskućnike i psihosocijalnu podršku.

Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija (Caritasi, Crveni križevi, udruge), kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, od kojih je oko 1.200 beskućnika.

Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti preko 655,15 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina, uključujući i beskućnika (1,69 milijuna eura). U okviru Programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.“, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Ministarstvo planira dodjelu 77 milijuna eura za projekte u kojima će ciljna skupina, uz druge ranjive skupine, biti i beskućnici.

Veća uključenost u zajednicu

U skladu s navedenim, planiran je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, koji je usmjeren na povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga te smanjenje regionalne nejednakosti u pristupu uslugama u zajednici. Aktivnostima ovog Poziva odgovorit će se na specifične potrebe i okolnosti pojedinca u riziku od socijalne isključenosti te će se stvoriti uvjeti za njihovu veću uključenost u život zajednice.

Trenutno su otvorena i četiri poziva „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći“, ukupne vrijednosti 37 milijuna eura, koji se sufinanciraju iz ESF+. Svaki poziv odnosi se na jednu regiju. Aktivnost koja će se financirati u okviru poziva odnosi se podjelu pomoći u obliku paketa hrane i paketa osnovne materijalne pomoći te pružanje popratnih mjera kojima se podupire socijalna uključenost osoba koje žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva, uključujući i beskućnike.

Prijavitelji u okviru navedenih poziva su neprofitne pravne osobe kojima je do dana predaje projektnog prijedloga nadležno upravno tijelo izdalo rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Nastavit će financirati beskućnike

Iz nacionalnih sredstava skupinu beskućnika trenutno financiramo kroz provedbu druge godine trogodišnjih programa organizacija civilnog društva po Pozivu „Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.“ od 1. lipnja 2024. do 31. svibnja 2025. Unutar navedenog poziva financiraju se beskućnici kao posebna korisnička skupina, a programe provode 23 organizacije civilnoga društva, za što su osigurana sredstva u iznosu 864.500,00 eura na godišnjoj razini; za drugu godinu provedbe Ministarstvo je osiguralo povećanje financijske omotnice za 30 posto.

Ministarstvo će nastaviti financirati beskućnike kao korisničku skupinu kroz provedbu treće godine Poziva „Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.“ za koju će razdoblje provedbe biti od 1. lipnja 2025. do 31. svibnja 2026.

Usvojili preporuku o radu bez naknade

Ministarstvo redovito prati i preporuke pučke pravobraniteljice te ovisno o danoj preporuci poduzima mjere i aktivnosti. Tako je izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz travnja 2025. usvojena preporuka pučke pravobraniteljice u odnosu na institut rada za opće dobro bez naknade. Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske propisana su pravila i postupci strateškog planiranja i upravljanja razvojem za tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te je uspostavljena institucionalna struktura za provedbu sustava strateškog planiranja.

Za jedno upravno područje donosi se sektorska strategija, a za više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja donosi se višesektorska strategija. Ministarstvo je u upravnom području socijalne skrbi izradilo dva strateška plana u kojima su beskućnici kao kategorija korisnika obuhvaćeni te su izrađeni ciljevi, mjere i aktivnosti koje se planiraju provesti. Donošenje posebnog strateškog dokumenta za beskućnike smatramo nepotrebnim jer time bi multiplicirali broj strateških dokumenata. Ministarstvo prilikom izrade normativnih akata razmatra preporuke Pučke pravobraniteljice te ukoliko dozvoljavaju raspoloživa sredstva i drugo iste i usvaja (primjerice pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi u 2022. godini usvojena je preporuka vezana uz posjedovanje vozila za korisnike ZMN).

Ministarstvo razmatra prijedloge  pravobraniteljice

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike redovito zaprima godišnja izvješća pučke pravobraniteljice te se na njih očituje u propisanim rokovima. Prilikom izrade zakona, strategija i podzakonskih akata, Ministarstvo razmatra prijedloge i preporuke pučke pravobraniteljice te ih, u okviru svojeg djelokruga i mogućnosti provedbe, uzima u obzir i gdje je primjenjivo, uključuje u svoje propise i politike. Također, Ministarstvo odgovara na pojedinačne upite i preporuke koje se odnose na konkretna područja iz njegove nadležnosti.

U postupcima javnog savjetovanja putem platforme e-Savjetovanja, Ured pučke pravobraniteljice redovito dostavlja komentare na nacrte propisa i strateških dokumenata iz djelokruga Ministarstva. Svi komentari se razmatraju, a Ministarstvo na njih daje obrazložene odgovore. Preporuke koje su provedive i u skladu s ciljevima propisa mogu biti prihvaćene i ugrađene u konačne prijedloge dokumenata. Što se tiče rasprave o godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru, Ministarstvo nema utjecaj na dinamiku uvrštavanja tih točaka u saborski dnevni red, jer je to u isključivoj nadležnosti zakonodavne vlasti.

Odgovorni u ministarstu moraju imati radno iskustvo

Odgovorne osobe u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje rade na poslovima u području socijalne skrbi i borbe protiv siromaštva moraju imati odgovarajuće radno iskustvo i stručne kvalifikacije. Prilikom zapošljavanja i imenovanja na takve pozicije primjenjuju se važeći zakonski propisi, pravilnici te uvjeti javnih natječaja, koji jasno definiraju potrebnu razinu obrazovanja, specifične kompetencije i relevantno radno iskustvo. Time se osigurava da djelatnici uključeni u kreiranje i provedbu politika imaju stručnost potrebnu za odgovorno i učinkovito obavljanje svojih zadaća”, stoji u odgovorima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

FOTO: Vlada RH, arhiva Promise.hr

Tekst je dio ‘Projekta podrške za osobe u potrebi’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

Ovo Vlada ne želi čuti: Mnogi su gladni, nemoćne iz bolnice bacaju na ulicu, otimaju im stanove!

‘Siromaštvo starijih dramatično, a Ministarstvo se ni ne bavi njime. Oni neće, ne smiju ili ne znaju’