Piletića i Plenkovića upitali smo jesu li ikad posjetili pučku kuhinju i znaju li kako ljudi žive?

U vrijeme kada inflacija pojede svakome od nas više stotina kuna mjesečno, kada se najavljuje da će ulje skočiti na 40, a kruh na 18 kuna, mizerno povećanje mirovina premijer i ministar predstavili su kao spektakularno postignuće Vlade?!  Znaju li oni da mnogi umirovljenici, pa i oni s visokom stručnom spremom, doslovce gladuju jer im primanja ne pokrivaju ni troškove režije i hrane, da su ogorčeni na institucije jer bi, bez pučkih kuhinja, umirali od gladi? Hoće li Vlada RH pokrenuti napokon korjenite reforme kako bi zaustavila strašan pomor umirovljenika, masovno iseljavanje te nestajanje Hrvatske?”, upitali smo resorno ministarstvo i Vladu RH. ”Vlada RH u središte svojih politika uvijek stavlja ljude i podizanje životnog standarda…”, odgovorili su iz ministarstva socijale

Dok u Hrvatskoj bilježimo galopirajuću inflaciju i nekontrolirani rast cijena, a sve duži redovi ispred pučkih kuhinja nepogrešivo signaliziraju porast gladi i siromaštva, hrvatski ministar socijale i njegov šef, premijer Plenković, zadnjih se dana hvale nevjerojatnim postignućima i osiguranom socijalnom sigurnošću za sve hrvatske građane?!

Povod za takvu njihovu samohvalu bile su ponajprije izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno nove obiteljske mirovine koje će za više od 136.000 korisnika povećati mirovine za, pazite sad ovo – oko 250 kuna mjesečno, te za više od 155 tisuća korisnika u prosjeku za oko 510 kuna.

Mrvicu uvećane mirovine predstavili kao spektakularan uspjeh?

U vrijeme, dakle, kada inflacija svaki mjesec pojede svakome od nas od nekoliko stotina kuna pa naviše, kada u redovima ispred pučkih kuhinja imamo svakodnevno na tisuće umirovljenika, ali i brojne obitelji s djecom i kada se najavljuje da će cijena litre ulja uskoro skočiti na 40 kuna, a kilograma kruha na 18 kuna, mizerno povećanje sramotno niskih mirovina predstavili su kao veliko postignuće.

Zbog svega toga, posve je legitimno zapitati se znaju li uopće ministar socijalne politike te predsjednik Vlade RH kako na stotine tisuća potrebitih hrvatskih građana žive?

Da bismo to doznali, poslali smo novinarske upite ministru Marinu Piletiću i premijeru Plenkoviću, odnosno glasnogovornicima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Vlade Republike Hrvatske:

”Je li ministar Marin Piletić, s najbližim suradnicima iz Ministarstva , posjetio dosad (ikad) Pučku kuhinju na Svetom Duhu i razgovarao s nekim od korisnika te pučke kuhinje? Je li gospodin Piletić, posjetio neku drugu pučku kuhinju u Zagrebu, ili prostore Hrvatske mreže za beskućnike u Branimirovoj 53…, kako bi iz prve ruke saznao kako žive potrebiti hrvatski građani?

Zašto ne odu na Sveti Duh i vide stvarnost?

Znaju li ministar Piletić i njegovi najbliži suradnici, da mnogi umirovljenici s visokom ili višom stručnom spremom (pogotovo udovice i udovci) doslovce gladuju, jer im mirovina, odnosno sva njihova primanja, nikako ne mogu pokriti troškove za režije i hranu?

Je li resorni ministar upoznat s činjenicom da bi mnogi hrvatski umirovljenici mogli umrijeti od gladi, da ne odlaze hraniti se u pučke kuhinje (http://promise.hr/glad-u-zagrebu-izgradili-smo-drzavu-a-dobili-crkavicu-da-nije-pucke-kuhinje-bili-bi-gladni/)?

Zna li resorni ministar, primjerice, da i jedna umirovljenica u dobi od 88 godina svako jutro sa Žitnjaka odlazi (prvo pješice pa tramvajem) na drugi kraj grada, te se penje do Pučke kuhinje na Svetom Duhu, kako bi tu ručala i kako bi eventualno neke namirnice ponijela svom bolesnom sinu (boluje od osteogenesis imperfectu – ‘bolesti krhkih kostiju’)?ž

‘Ključan prioritet Vlade je socijalna stabilnost!’ Zar doista?

Ta starija gospođa – koja jedva hoda – svaki dan potroši više od četiri sata na put i na čekanje na obrok ispred pučke kuhinje, no ona je tek jedna od nekoliko stotina građana koji svakodnevno čekaju i po nekoliko sati u redu ispred Pučke kuhinje na Svetom Duhu. Slažu li se ministar i njegovi najbliži suradnici u Ministarstvu s tvrdnjom da i taj tužni slučaj ukazuje na to da je Republika Hrvatska zakazala u skrbi prema najpotrebitijima?

Je li ministru Marinu Piletiću poznato da su brojni umirovljenici, posebice udovice i udovci, izuzetno ogorčeni na institucije RH, te da mnogi tvrde da bi, da se oslanjaju na institucije Republike Hrvatske, umrli od gladi?

Ne misli li ministar, gospodin Piletić, da su apsurdne tvrdnje premijera Plenkovića, koji je tijekom prošlotjednog predstavljanja novog modela obiteljskih mirovina (koji će tek neznatno popraviti katastrofalno stanje), izjavio: ‘ovim šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza – energetske i prehrambene te inflatornih pritisaka, ključan prioritet Vlade RH osigurati socijalnu sigurnost svim sugrađanima, a osobito onima starije dobi’?

Zašto resorni ministar, gospodin Piletić, nije o svemu navedenom izvijestio predsjednika Vlade RH, gospodina Andreja Plenkovića te mu ukazao na činjenicu da nedavno predstavljeni ‘novi model obiteljskih mirovina’ uopće ne rješava problem rastućeg siromaštva i gladi u Hrvatskoj?

Zašto premijeru ne objasni da zvona za uzbunu odavno zvone?

Ne misli li ministar da bi njegova dužnost trebala biti rastumačiti predsjedniku Hrvatske vlade i drugima odgovornima da siromaštvo i glad opasno prijete desetinama tisuća hrvatskih građana (već mjesecima ionako bilježimo nezapamćeni pomor hrvatskih umirovljenika) te mu ukazati na činjenicu da su nužne korjenite i hitne reforme u socijalnom i mirovinskom sustavu, a ne tek kozmetičke promjene, kakve su predstavljene prošli tjedan?”, upitali smo odgovorne u resornom ministarstvu.

Nakon tri dana primili smo njihove odgovore (u kojima nisu konkretno odgovorili na većinu naših pitanja).

Ministarstvo: Pokrenuli smo niz mjera da smanjimo siromaštvo

”Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je svjesno širine problematike s kojom se suočava sustav socijalne skrbi, pokrenuo niz mjera i aktivnosti kako bi reformirala sustav u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući sredstva i usluge upravo najpotrebitijima.

Uz donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi koji je temeljan za ovaj sustav, Ministarstvo kontinuirano unapređuje sustav socijalne skrbi kroz povećanje socijalnih naknada za najosjetljivije skupine građana kao i kroz ulaganja u infrastrukturu te zapošljavanje.

Važno je istaknuti da svaka osoba u Republici Hrvatskoj koja se nađe u nepovoljnim životnim okolnostima može se s punim povjerenjem obratiti stručnim radnicima centra za socijalnu skrb na području na kojemu ima prebivalište gdje će dobiti sve informacije o naknadama i uslugama iz sustava socijalne skrbi kao i načinu ostvarivanja istih te pomoć u rješavanju problema s kojima je suočena.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi

Dana 28. siječnja 2022. godine Hrvatski sabor donio je novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 17. veljače 2022. godine te, između ostaloga, donosi određene novine vezane uz zajamčenu minimalnu naknadu (ekvivalent minimalnom dohotku za najugroženije kategorije stanovništva), iz kojeg izdvajamo:

Povećava se iznos cenzusa za zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) sa 800,00 kn na 1.000,00 kn , te se Zakonom propisuje da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos ZMN-a odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje.

Također se povećava postotak cenzusa za pojedine kategorije korisnika ZMN-a – Osobni faktor:

Za samca:

1. 100% osnovice za radno sposobnog samca
2. 130% osnovice za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad.

Za kućanstvo – utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:

1. 70% osnovice za odraslu radno sposobnu osobu
2. 95% osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu
3. 120% osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja
4. 135% osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad
5. 70% osnovice za dijete
6. 80% osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji
7. 90% osnovice za dijete samohranog roditelja
8. 120% osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda

Vlada Republike Hrvatske je 10. prosinca 2021. i 23. prosinca 2021. donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Odluku o donošenju Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

‘Plan je povećati minimalne naknade i mirovine’

Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za cilj ima smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti kroz mjere koje su usmjerene na ranjive skupine u društvu, na način da im se povećaju naknade u socijalnoj zaštiti (zajamčena minimalna naknada, mirovine), da im se omogući stambeno zbrinjavanje i zadovolje osnovne životne potrebe te kroz razvoj programa i projekata usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina, među kojima su osobe starije životne dobi skupina izložena povećanom riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U svrhu provedbe posebnih ciljeva definiranih Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti izrađen je prvi provedbeni program – Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024 godine.

Navedenim Akcijskim planom definiraju se mjere od utjecaja na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti koje jamče bolje uvjete života socijalno osjetljivim skupinama stanovništva. Mjere obuhvaćaju zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, mirovinski sustav, stambenu politiku, socijalni sustav, regionalni razvoj, organizacije civilnog društva te kulturu i informatizaciju s ciljem provedbe različitih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Sufinanciranje dopunskog zdravstvenog

U Akcijskom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u prvom Posebnom cilju: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina ističemo mjeru: Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem – kojom je predviđeno povećanje osnovice zajamčene minimalne naknade, ali i osobnih faktora unutar kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade koje uključuju i osobe starije životne dobi, također i osobe slabijeg socio-ekonomskog statusa svih dobnih skupina obuhvaćeni su i sufinanciranjem dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Mjerom Razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina će se osigurati hrana i/ili osnovna materijalna pomoć za najpotrebitije, uključujući popratne mjere kao na primjer osobama čiji prihodi su manji od linije relativnog siromaštva, ili su siromašni, ili u riziku od siromaštva zbog ne primanja osobnih dohodaka za vrijeme radnog odnosa, ili su u statusu beskućnika. U okviru programa će se provoditi aktivnosti nabave i podjele hrane, podjele hrane prikupljene donacijama, nabave i podjele osnovne materijalne pomoći, provedbe popratnih mjera kao i jačanja kapaciteta za osiguravanje administrativnih uvjeta za pružanje pomoći kao i uvjeta potrebne opreme putem tehničke pomoći.

Angažirana su i europska sredstva

U cilju ublažavanja siromaštva u RH angažirana su i sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), u razdoblju od 2014. godine do danas, u ukupnom iznosu od oko 320 milijuna kuna. Napominjemo da će se spomenute aktivnosti i dalje financirati, u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, kroz ESF plus, s tim da bi se iz osiguranih sredstava financirala podjela standardiziranih paketa pomoći za hranu/osnovnu materijalnu pomoć i paketa pomoći za osobnu njegu/potrošne proizvode za kućanstvo. Također, sredstvima ESI fondova financirat će se različite usluge i programi namijenjeni najranjivijim skupinama, a u svrhu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti.

Napominjemo da je Zakonom o socijalnoj skrbi definirana dužnost velikih gradova i gradova sjedišta županija da u svom proračunu osiguraju sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike na način propisan Zakonom.

U RH postoji 14 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike

Ujedno je određeno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb mogu osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego što je utvrđeno Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ako u svom proračunu imaju za to osigurana sredstva.

Ako veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za prehranu u pučkim kuhinjama, smještaj beskućnika u prihvatilište ili prenoćište ili zbrinjavanje osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu u socijalne stanove, u financiranju navedenih pomoći i usluga sudjelovat će i jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.

U Republici Hrvatskoj postoji 14 prihvatilišta i prenoćišta u kojima trenutno boravi 420 beskućnika. Zagreb, Varaždin, Rijeka, Šibenik, Pula, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Kaštela, Karlovac i Split dobri su primjeri brige za beskućnike jer razvijaju razne programe i projekte za pomoć i zbrinjavanje toj osjetljivoj kategoriji stanovništva.

Osnovna podrška najsiromašnijima

Također, valja istaknuti i mjeru Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini  kojom je predviđeno kroz ulaganje u infrastrukturu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te organizacija civilnog društva, osigurati rad i dostupnost pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga, skladišta za hranu i osnovna materijalna pomoć. Navedena infrastrukturna ulaganja doprinose smanjenju siromaštva kako na urbanim tako i na ruralnim područjima jer podupiranjem rada pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga i skladišta za hranu i osnovnu materijalnu pomoć pruža se osnovna podrška najsiromašnijim građanima.

Dodatno, u Akcijskom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti – posebni cilj: Povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina, iznesene su mjere i aktivnosti koje, između ostalih uključuju i osobe starije životne dobi. Naime, sustav uz produljenje prosječnog životnog vijeka dodatno opterećuju i relativno kratak mirovinski staž, nepovoljan omjer osiguranika i umirovljenika te indeksacija mirovina.

Povećanje razine adekvatnosti mirovina jedan je od ključnih prioriteta Vlade RH, između ostaloga i kroz najavljeni i nedavno predstavljeni redefinirani model obiteljskih mirovina. Upravo iz razloga što je značajan broj umirovljenika s nižim primanjima u kategoriji korisnika obiteljske mirovine, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju povećat će se obiteljska mirovina za 10 posto te po privi puta u hrvatskom mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti omogućiti korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu).

Usporedili hrvatske i slovenske mirovine?!

Korisnici starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine koji zbog smrti bračnog/izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda kućanstva, potencijalno su više izloženi riziku od siromaštva, stoga će se ovom mjerom ublažiti smanjenje prihoda i pada životnog standarda.

Svjesni činjenice da jedan dio umirovljeničke populacije neće biti zadovoljan predloženim postotkom dijela obiteljske mirovine od 27 posto, skrećemo pozornost na slovenski model obiteljske mirovine, a kojim je predviđeno korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu u visini od 15 posto. Stoga, smatramo kako je predloženo rješenje iskorak u našem mirovinskom sustavu te je odraz realnih gospodarskih mogućnosti, kojim se osigurava veća razina adekvatnosti mirovina, ne narušavajući pri tome fiskalnu održivost mirovinskog sustava.

Također, osim redefiniranog modela obiteljskih mirovina predviđeno je i postupno dodatno povećanje najnižih mirovina od ukupno 3 posto i to od 1. siječnja 2023. za 1,5 posto i od 1. siječnja 2025. za 1,5 posto.

Svjesni potrebe za daljnjim unapređenjima mirovinskog sustava

Usprkos značajnim iskoracima u mirovinskom sustavu, prije svega kroz mjere provedene u mirovinskoj reformi, svjesni smo potrebe za daljnjim unapređenjima mirovinskog sustava u cilju podizanja razine socijalne sigurnosti i pojačane skrbi za starije osobe. Pri tome podsjećamo kako je Vlada Republike Hrvatske prošle godine za ublažavanje posljedica pandemije omogućila isplatu tzv. COVID dodatka umirovljenicima s nižim mirovinskim, a u svibnju ove godine isplaćen je i tzv. energetski dodatak, kako bi se ublažile posljedice rasta cijena energenta, za što je ukupno osigurano oko 800 milijuna kuna.

Važno je naglasiti kako Ministarstvo kontinuirano prati stanje u sustavu mirovinskoga osiguranja i pravovremeno intervenira predlažući kratkoročne i dugoročne mjere s ciljem pronalaženja rješenja za poboljšanje materijalnih prilika umirovljenika u skladu s gospodarskim mogućnostima.

Izmjenama će se obuhvatiti oko 300 tisuća umirovljenika, za što će se samo u 2023. godini izdvojiti više od 1,1 milijarde kuna.

Omogućavanjem korištenja dijela obiteljske uz osobnu mirovinu, za više od 155 tisuća korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećat će se u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno, a ta će mjera ukupno koštati oko 750 milijuna kuna u 2023. godini.

Nacionalna naknada za starije osobe

Samo u 2023. povećat će se mirovina za 287 tisuća korisnika najniže mirovine, za što je osigurano 100 milijuna kuna.

Važno je istaknuti da su u razdoblju od listopada 2016. do danas prosječne mirovine povećane za 20,15 posto, dok je najniža mirovina povećana za 26,41 posto.

S ciljem smanjivanja siromaštva i segregacije starijih osoba koje ne ostvaruju mirovinu, donesen je Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe  koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021., a kojim se u bitnom osiguravaju novčana primanja za hrvatske državljane starije od 65 godina života.

Također, Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021.-2027. godine predviđeno je širenje mreže socijalnih usluga za starije osobe te ostale ranjive skupine, kroz njihovu regionalnu ravnomjernost, dostupnost i priuštivost. U razdoblju 2021.-2027. nastavlja se provedba programa Zaželi sredstvima ESF+. S obzirom na iskustvo iz prethodnog razdoblja, evaluacijske nalaze i usklađivanje sa sustavom socijalne skrbi, program Zaželi će se provoditi u modelu otvorenog poziva s ciljem socijalnog uključivanja starijih/nemoćnih osoba, kao odgovor na identificirane potrebe navedene populacije u dijelu dostupnosti usluga u zajednici. Cilj poziva je osigurati podršku svakodnevnom životu starijih osoba i/ili osoba s invaliditetom.

U bitnom, valja naglasiti da će osim mjera iz navedenih Nacionalnih planova, na smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti utjecati i niz mjera i aktivnosti postavljenih u drugim strateškim i zakonodavnim dokumentima iz područja zdravstvene skrbi, obrazovanja, rada i zapošljavanja, zaštite osoba s invaliditetom, zaštite djece i mladih, regionalnog razvoja, stanovanja i dr. jer se radi o nacionalnom cilju.

Ujedno, važno je istaknuti reformsku mjeru iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (2021.-2026.):

C4.2. Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina koja se odnosi na povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme. Nadalje, Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa i razvoj svih socijalnih usluga za starije osobe (izvaninstitucijskih i institucijskih) kroz izgradnju osam centara za starije osobe.

Krize s kojima se Hrvatska u posljednje vrijeme suočila dodatno su ukazale na potrebu jačanja sustava socijalne skrbi, ali i uloge države u očuvanju radnih mjesta, mirovina i socijalnih naknada te pružanja socijalnih usluga u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti kako bi se uspostavila socijalna sigurnosna mreža koja će osigurati da nitko ne ostane postrani.

‘Želimo jak sustav socijalne skrbi’

Vodeći se načelom solidarnosti prema svakom čovjeku, ali i s osobitom brigom za djecu, mlade, osobe s invaliditetom, starije osobe, i osobe u riziku od siromaštva, Vlada RH u središte svojih politika uvijek stavlja ljude i podizanje životnog standarda.

Republika Hrvatska, u svim svojim nastojanjima razvoja i unapređenja sustava socijalne politike želi jak sustav socijalne skrbi jer je on pretpostavka razvoja suvremenog društva, u kojemu svatko ima osigurane osnovne egzistencijalne potrebe, pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.

Ministarstvo će i nadalje unaprjeđivati sustav socijalne skrbi u cilju ostvarenja što višeg stupnja koristi za sve osobe u potrebi uključujući i osobe starije životne dobi, a time i smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti sukladno načelima socijalne skrbi te će zajedno s javnim službama i ostalim dionicima proaktivno djelovati u smjeru smanjenja siromaštva i osiguranja uvjeta za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba svih građana”, odgovorili su iz Kabineta ministra Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Iz Vlade RH još nisu odgovorili na slična pitanja

Sljedeća pitanja poslali smo Vladi Republike Hrvatske:

”Jesu li predsjednik Vlade, Andrej Plenković, resorni ministar, Marin Piletić sa suradnicima posjetili dosad (ikad) Pučku kuhinju na Svetom Duhu i razgovarali s nekim od korisnika te pučke kuhinje? Jesu li posjetili neku drugu pučku kuhinju u Zagrebu, ili prostore Hrvatske mreže za beskućnike u Branimirovoj 53…, kako bi iz prve ruke saznali kako žive potrebiti hrvatski građani?

Znaju li premijer Plenković, resorni ministar Piletić i drugi članovi Vlade RH da mnogi umirovljenici, pa i oni s visokom ili višom stručnom spremom (pogotovo udovice i udovci) doslovce gladuju, jer im mirovina, odnosno sva njihova primanja, nikako ne mogu pokriti troškove za režije i hranu?

Jesu li predsjednik Vlade RH te drugi članovi Vlade RH upoznati s činjenicom bi mnogi hrvatski umirovljenici mogli umrijeti od gladi, da ne odlaze hraniti se u pučke kuhinje (http://promise.hr/glad-u-zagrebu-izgradili-smo-drzavu-a-dobili-crkavicu-da-nije-pucke-kuhinje-bili-bi-gladni/)?

Je li predsjedniku Vlade RH, gospodinu Plenkoviću te njegovim suradnicima u Vladi, poznato da su brojni hrvatski umirovljenici, posebice udovice i udovci, ogorčeni na institucije RH te da mnogi tvrde da bi, da se ne hrane redovito u pučkim kuhinjama, umrli od gladi?

Hoće li (i kada) Vlada Republike Hrvatske potaknuti  nužno i hitno potrebne korjenite reforme ne samo u mirovinskom sustavu i u sustavu socijalne skrbi, već i druge nužno potrebne reforme (smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji, iskorjenjivanje korupcije, reforma pravosudnog i zdravstvenog sustava, poticanje i rasterećivanje poduzetništva. poticanje nataliteta…), kako bi zaustavila zabrinjavajuće negativne trendove (strašan pomor umirovljenika, izuzetno slab natalitet, masovno iseljavanje iz Hrvatske, naglo smanjivanje broja stanovnika Republike Hrvatske..), koji prijete nestajanjem Republike Hrvatske – ako se uskoro nešto korjenito ne promijeni?”, upitali smo odgovorne u Vladi RH u ponejeljak 13. lipnja.

Do objavljivanja ovog teksta odgovore iz Vlade nismo dobili.

FOTO: Screenshot videosnimke; arhivska snimka reda ispred Pučke kuhinje na Svetom Duhu

Tekst je dio projekta ‘Upozoravamo na probleme potrebitih i konkretno im pomažemo‘, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

GLAD U ZAGREBU: ‘Izgradili smo državu, a dobili crkavicu; da nije pučke kuhinje, bili bi gladni!’