Plenković želi vratiti stari model: Dijaspora bi ponovno mogla imati do 12 zastupnika
PolitikaHrvatskaIzdvojeno 29. svibnja 2026. Promise.hr
Vlada je spremna mijenjati Ustav zbog dijaspore i povećati broj njihovih zastupnika, poručuje Andrej Plenković, naglašavajući da se radi o ispravljanju nepravde iz 2010. godine. Istodobno ističe da postoje ozbiljne prepreke za Hrvate koji žele glasati izvan domovine jer moraju putovati na velike udaljenosti do biračkih mjesta u diplomatskim misijama
Vlada je spremna promijeniti ustavna ograničenja kojima je 2010. broj saborskih mandata za predstavnike dijaspore smanjen na tri, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu u petak, optužujući lijevu oporbu da to onemogućuje.
SDP ucijenio vladu Jadranke Kosor
Plenković je kazao da je SDP ucijenio tadašnju vladu Jadranke Kosor kako bi se uvele te ustavne izmjene i ograničio broj predstavnika dijaspore na tri.
– To se promijeni u sekundi. Mi smo za. Može sutra. Vratimo samo kako je bilo prije 2010. Tad su sveli kvotu političke zastupljenosti Hrvata izvan Hrvatske u Saboru na samo tri zastupnika izvan Hrvatske. Je li to baš okej po broju Hrvata?, poručio je Plenković u izjavi za medije.
Milijun državljana izvan Hrvatske
Tim izmjenama uveden je fiksni model u kojem birači u 11. izbornoj jedinici uvijek biraju točno tri zastupnika, za razliku od prijašnjeg sustava gdje je taj broj ovisio o izlaznosti i mogao je dosezati čak 12 zastupničkih mjesta Procjenjuje se da u oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske.
Plenković je da “sasvim u redu” što postoji osam predstavnika nacionalnih manjina u Saboru, ali “nije dobro” što su tamo tek tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske.
htjeli umanjiti utjecaj dijaspore
– Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo ustav? Možete misliti, rekao je Plenković.
Kazao je da je politička volja SDP-a bila ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj.
– Pitajte (hrvatskog predsjednika Zorana) Milanovića koji su 2010. kad se mijenjao ustav ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati van sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda”, dodao je. Tom je odlukom “ogromnom” broju Hrvata koji žive daleko od sjedišta diplomatskih mjesta onemogućeno glasanje na izborima, smatra premijer.
– U Francuskoj, tako velikoj europskoj zemlji, imamo Pariz i stalnu misiju pri Vijeću Europe u Strasbourgu i to je sve. Pa kad se to ukinulo, ljudi bi na primjer trebali iz Marseillea otići u Pariz na glasanje. Pa tko će to napraviti? Odakle mu novci za to?, rekao je.
820 milijuna eura u 10 godina
Plenković je odgovarao na pitanje novinare nakon što je prisustvovao prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
– Kada smo krenuli kao vlada prije 10 godina, ukupna izdvajanja svih državnih resora za Hrvate izvan Hrvatske su godišnje iznosila 16 milijuna eura, a u ovoj godini to je 203 milijuna eura, rekao je Plenković u svom uvodnom obraćanju na sjednici.
Ukupno je u 10 godina uloženo gotovo 820 milijuna eura u razne projekte, dodao je.
Hrvatska čuva svoju baštinu
Također, u ponedjeljak je započela manifestacija Tjedan Hrvata izvan domovine, koja će se održavati svake godine u posljednjem tjednu svibnja, a okuplja Hrvate iz BiH, pripadnike hrvatske manjine, iseljeništvo, njihove potomke, povratnike i useljenike u Hrvatsku. Kroz kulturne, znanstvene i javne programe istaknut će se njihov doprinos stvaranju, razvoju i identitetu Republike Hrvatske.
– Drago mi je da je također jučer potpisano pet ugovora od strateškog značaja u vrijednosti od tri i po milijuna eura koji se odnose na Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku biskupiju, obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, projekt Domus Dimitrianum u Srbiji, obnovu franjevačkog samostana u Jajcu i projekte Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, kazao je.
Projekte je opisao kao važnu poruku hrvatske države koja obnavlja i čuva baštinu koju desetljećima i stoljećima koriste Hrvati izvan domovine.
Kao druge projekte u Bosni i Hercegovini, premijer je istaknuo i izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, potporu sveučilištu u Mostaru, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i potporu “medijima koje koriste Hrvati u BIH”, za što je rekao da je posebno važno za vidljivost političkih poruka i aktivnosti Hrvata u BiH.
Poruka da se ne asimiliraju u Srbiji
Govoreći o Hrvatima koji su nacionalne manjine u 12 europskih država, Plenković je rekao da je poseban naglasak stavljen na Hrvate u Srbiji,
Činjenica da je Jasna Vojnić iz Srbije izabrana u Hrvatski sabor kao jedna od troje predstavnika Hrvata u inozemstvu predstavlja “strateški važnu poruku o brizi koju dajemo i stalno jačamo prema Hrvatima u Srbiji”, rekao je Plenković. Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je rekao da Vojnić ima njegovu potporu na ovogodišnjim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji dodajući su “zajednički ovih godina uspostavili povjerenje i napravili brojne projekte”.
– Hrvatski dom Matica u Subotici koji se dugo čekao … ogromne investicije u sedam drugih gradova i općina u Vojvodini, gdje ćemo napraviti nešto manje Matice pa investicije u dječje vrtiće, naveo je kao primjere Plenković.
“To su sve poruke Hrvatima u Srbiji da se ne asimiliraju, da budu Hrvati, da budu samosvjesni, da drže do svog identiteta, da je hrvatska država tu uz njih i financijski”, poručio je, piše Glas Hrvatske HRT-a.
Sjednica Vladina savjeta za Hrvate izvan Hrvatske
Do nedjelje se u Zagrebu održava prvi Tjedan Hrvata izvan RH. Okupio je Hrvate iz cijeloga svijeta, a danas je održana prva sjednica četvrtog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Razgovaralo se o kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa usmjerenih na Hrvate u inozemstvu.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da okupljanje velikog broja članova Savjeta potvrđuje snažnu povezanost Hrvata iz domovine i inozemstva.
Važno je očuvanje veza
Istaknuo je važnost zajedništva hrvatskog naroda i očuvanja veza s matičnom državom.
– Mi smo jedan hrvatski narod, matična nam je država Hrvatska, ali ima nas od Bosne i Hercegovine preko 12 zemalja u kojima su Hrvati nacionalna manjina pa onda do čitavog niza zemalja gdje su se kroz povijest Hrvati iseljavali iz različitih razloga i danas djeluju tamo kao uspješni ljudi, ali istovremeno osjećaju snažnu poveznicu i potrebu da budu u kontaktu s vlastitom domovinom, poručio je.
Predsjedateljica konstituirajuće sjednice Dubravka Sidonija Šuto, članica Savjeta, predstavnica Hrvata iz Brazila, pozdravila je sve nazočne uime svih imenovanih članova Savjeta.
Rekla je da ovaj susret potvrđuje trajnu povezanost RH s njezinim narodom izvan domovine.
Dijalog između Hrvata
Premijer Andrej Plenković naveo je kako je riječ o institucionalnom i zakonskom okviru za dijalog između Hrvata.
– Bilo kao konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, kao nacionalne manjine u nama širem susjedstvu i u iseljeništvu, koristimo ga za unaprjeđenje suradnje i jačanje hrvatskoga identiteta svih vas koji živite izvan Hrvatske, a pritom stalno osnažujući jedinstvo domovinske iseljene Hrvatske, što je bila jedna od ključnih, izvornih političkih poruka prvog predsjednika Tuđmana još prije 36 godina i koja je ostala konstanta u našoj politici i dobila sasvim nove i konkretne dimenzije, rekao je.
Čestitao je novoizabranim članovima Savjeta za Hrvate izvan RH, istaknuvši da je gotovo polovica sastava nova.
– Nedavno je potpisano pet ugovora strateškog značaja ukupne vrijednosti 3,5 milijuna eura. Ti projekti uključuju obnovu Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, Crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, projekta Domus Dimitrianum u Srbiji, franjevačkog samostana u Jajcu te projekte Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu. Ovi ugovori predstavljaju jasnu poruku Hrvatske države o važnosti obnove i očuvanja kulturne baštine koju koriste Hrvati izvan granica Hrvatske već desetljećima i stoljećima, poručio je.
FOTO: Vlada Republike Hrvatske
