Pokrenuli smo niz radionica u BiH da ljudi nauče KAKO NAPISATI DOBAR EU PROJEKT i da za to dobiju novac
Iseljeništvo i svijet 28. kolovoza 2018. Promise.hr
”Puno je novca na raspolaganju BiH, posebice u okviru EU fondova. Napravili smo i brošuru s najbitnijim informacijama koji fondovi se mogu koristiti i za što. Jedan od važnijih ciljeva je očuvanje hrvatskog identiteta Hrvata koji žive izvan domovine. Upravo je hrvatski jezik čuvar identiteta, zbog čega smo povećali broj stipendija, što je povećalo interes za program učenja hrvatskog jezika”, naglašava Milas
Razgovarao: Anto PRANJKIĆ
Zvonko Milas, predstojnik je državnog Ureda za Hrvate izvan Domovine. U ovim ljetnim danima nakon što se vratio s godišnjeg odmora odmah je “zasukao rukave” i krenuo u rješavanje problema naših ljudi koji žive izvan Domovine. Bezbrojni su projekti koji su završeni, neki su još u tijeku, a neki se najavljuju. Sve je to pokazivalo potrebu za jednim širim i sveobuhvatnijim razgovorom. Gospodin Milas se, unatoč zauzetosti, rado odazvao na naš poziv.
Poštovani gospodine Milas, djelatnici Središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan Domovine nedavno su posjetili Bosnu i Hercegovinu. Koje su bile Vaše aktivnosti tom prigodom?
– Svaki posjet BiH i Hrvatima u BiH – uz posao je prije svega veliko zadovoljstvo. Oduševljava me duh naših ljudi koji se unatoč brojnim poteškoćama bore i ne odustaju od svog zavičaja, posebice Hrvati u Središnjoj Bosni i Posavini koji su tijekom posljednjeg rata preživjeli najveća stradanja.
U posljednje dvije godine posjetili smo gotovo sva mjesta gdje žive Hrvati, ostalo je još samo par mjesta koje planiramo posjetiti u što skorije vrijeme (Prijedor, Usora).
Cilj svakog posjeta je upoznati potrebe ali i probleme koji muče naše ljude, ali također i vidjeti gdje postoji mogućnost suradnje na zajedničkim projektima koji će biti na dobrobit hrvatskom narodu i BiH.
Prilikom posjeta mjestima gdje Hrvati nisu u većini, koristimo prigodu uspostaviti suradnju s načelnicima koji su predstavnici druga dva naroda (Jajce, Bugojno, Teslić, Novi Travnik, Busovača… ) kako bi ih potaknuli na značajniju potporu projektima koji su od značaja za Hrvate koji tamo žive. Istovremeno je to i poruka da Republika Hrvatska i Vlada Republike Hrvatske stoji iza svakog Hrvata ma gdje živio u BiH.
Tom ste prigodom posjetili Jajce i Vareš. Poznavajući situaciju života Hrvata ali i života uopće čini se da ste imali posebni cilj putovanja. O čemu se radi?
– Svaki posjet prilika je za upoznati svakodnevnicu naših ljudi koji žive u BiH. Konačni cilj je iznaći mogućnosti kako taj svakodnevni život i kvalitetu života unaprijediti. Što je to što je prioritet što će Hrvatima u BiH poboljšati kvalitetu života. Negdje je to infrastruktura. Primjerice rekonstrukcija ceste u naselju Zaruđe u općini Vareš koja će doprinijeti razvoju turizma te gospodarstva općenito, odnosno dugoročno doprinijeti otvaranju radnih mjesta. U nekim dijelovima BiH, na našu radost, to su škole koje bilježe porast učenika poput općine Posušje. U Jajcu je, zbog velike udaljenosti do kliničkih centara, prioritet zdravstvo, odnosno Opća bolnica Jajce.
Prvi i najvažniji prioritet hrvatske vlade i naše politike je upravo BiH i jačanje položaja hrvatskog naroda te u tom smislu imamo punu potporu predsjednika Vlade RH koji je i sam često u BiH (dosada bio 9 puta u BiH). Povećana su i financijska sredstva namijenjena Hrvatima u BiH, a više od polovice našeg ukupnog proračuna ide upravo u BiH (skoro 36 milijuna kuna u 2017.).
Već duži niz godina Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine financijski pomaže projekte Hrvata u BiH. Koliko su oni informirani o tomu i koliko su kvalitetni prijedlozi programa i projekata koje dobivate?
– Svake godine pristižu nam sve kvalitetniji projekti. Rezultat je to naše suradnje, stalnih kontakata i bolje komunikacije. Vidjeli ste i sami da smo često na terenu. Osim toga, Ured je pokrenuo i niz radionica koje radimo u BiH, a koje su usmjerene upravo na to. Cilj je osposobiti naše ljude vještinama i potrebnim znanjima kako napisati dobar projekt, bilo EU projekt ili projekt za neke druge institucije. Puno je novca na raspolaganju BiH, posebice u okviru EU fondova. Napravili smo i brošuru s najbitnijim informacijama koji fondovi se mogu koristiti i za što. Naravno i dalje ostajemo na raspolaganju za svu potrebnu daljnju potporu u razradi projekta. Puno je potencijala, puno mogućnosti za dobre odnosno korisne projekte.. na nama je da ih osmislimo, uokvirimo u potrebnu formu i apliciramo. Siguran sam da će rezultati naših zajedničkih napora biti vrlo konkretni i na dugoročnu dobrobit našem narodu i cijeloj BiH.
Na što, prema Vama, treba baciti posebni akcent kada su u pitanju Hrvati u BiH. Što je ono na čemu Vaš Ured može mnogo učiniti?
– Osiguravati uvjete za održivi ostanak i opstanak Hrvata u BiH za nas je prioritet. To činimo kroz niz programa – program stipendiranja (400 stipendija za studij u BiH – ostanak mladih); program financiranja programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH – škole, bolnice, domovi zdravlja, domovi kulture, vrtići, infrastruktura, projekti koji pružaju mogućnost otvaranja radnih mjesta. Tu je i poseban program koji provodimo i koji je namijenjen svim našim zajednicama u svijetu ali najveći dio opet ide projektima Hrvata u BiH – tu su različite kulturne manifestacije, festivali, časopisi, projekti koji se provode za djecu i mlade, potpora OPG ovima, do konkretne potpore za osobe koje su slabijeg imovinskog stanja.
Važno je naglasiti da sve što radimo, radimo partnerski i u suradnji s predstavnicima Hrvata, bilo sa zajednicom bilo s predstavnicima izvršne vlasti. Slušamo i osluškujemo stvarne potrebe te u skladu s tim planiramo naše aktivnosti. Ponosni smo na brojne zajedničke projekte – primjerice: centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Ljubuškom i Kiseljaku, most u općini Usora i Tesliću, svetištu Majke Kondžilske; vodovod i kanalizacija u općini Odžak; dom za starije i nemoćne u Kiseljak– Lugu, školska športska dvorana u Stolcu, Pologu, Jajcu, Kupresu, Čitluku, škola u Širokom Brijegu, Žepču, Novom Travniku, kulturni centar u Tuzli, studentski dom u Sarajevu i Mostaru …
Također, potrebe Hrvata u entitetu Republika Srpska, kojima treba potpora u povratku, različite su od potreba Hrvata u Zapadnoj Hercegovini ili Središnjoj Bosni. Putem financiranja različitih projekata odgovaramo i na te potrebe.
Koje su aktivnosti koje Vaš Ured provodi a vezane su za Hrvate izvan Domovine koji ne žive u BiH?
– Svaki razgovor, svaki susret s našim iseljenica predstavljaju veliku radost i ponos, ali i veliku odgovornost. Na nama je da prepoznamo današnje potrebe i potencijale našeg iseljeništva i da kroz zajedničke aktivnosti osnažimo hrvatske zajednice u svijetu, našu partnersku suradnju i zajedništvo. Jedan od važnijih ciljeva i aktivnosti koji se stavljaju pred Vladu Republike Hrvatske ali i pred hrvatske zajednice širom svijeta je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta Hrvata koji žive izvan domovine. Upravo je hrvatski jezik čuvar identiteta i stoga su naše brojne aktivnosti usmjerene prema učenju i poučavanju hrvatskog jezika. Intenzivirali smo komunikaciju, uložili više financijskih sredstava, povećali broj stipendija i interes za program učenja hrvatskog jezika je sve veći, što nas posebno veseli. Osnovali smo Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, koji predstavlja značajan iskorak i stručni pristup.
Potrebno je istaknuti da smo sa Sveučilištem u Zagrebu prošle godine potpisali Sporazum o suradnji u području obrazovanja i znanosti radi razvijanja studijskih programa te integracije i jačanja hrvatskoga zajedništva. Rezultat te suradnje je da smo već za ovu akademsku godinu osigurali smo 100 direktnih upisnih kvota za predstavnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva za upis na studij na Sveučilištu u Zagrebu. Pokrenuli smo pilot projekt „Korijeni“ u koji smo uključili mladi naraštaj, naše osnovnoškolce. Cilj tog projekta je jačanje povezanosti i suradnje osnovnih škola koje pohađaju Hrvati izvan Republike Hrvatske s osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, a pilot projekt se trenutno provodi između osnovnih škola Chicago, Dublin, Vukovar i Široki Brijeg. Taj projekt ima veliki potencijal.
Programi potpore programima i projektima hrvatskim zajednicama u iseljeništvu jedan su od načina naše suradnje. Aktivnosti i potrebe naših zajednica u svijetu su različite i specifične, tomu tako i pristupamo. Nastojimo ostvariti vidljivost naših aktivnosti u svim područjima od kulture, obrazovanja i znanosti, gospodarstva, sporta do tradicionalnih događanja koji su dio identiteta naših zajednica u svijetu.
Hrvatske manjine imaju svoju povijesnu i političku posebnost. Upravo međunarodnopravni instrumenti koji reguliraju prava i položaj manjina, a tu svakako treba navesti i međudržavne sporazume o zaštiti manjina, daju nam mogućnost da osiguramo zaštitu i promicanje prava pripadnika naših manjina. Intenziviran je rad međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu manjina s Republikom Srbijom, Mađarskom, Republikom Makedonijom a najesen nam predstoji održavanje sjednice s Crnom Gorom. Ove godine s radom je započelo je i međuresorno Povjerenstvo za status Hrvata u Republici Sloveniji u čiji rad su uključeni i predstavnici naše manjine. Ured je već u 2017. godini osigurano potporu za 295 programa i projekata manjinskih zajednica u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji i tu ćemo suradnju i nadalje poticati i intenzivirati.
U prethodnom periodu učinili ste mnogo i vjerujemo da ste se odmorili, no što Vas čeka po povratku u svakodnevni radni ritam?
– Prvi put potpisivanje ugovora za programe i projekte Hrvata u BiH, biti će u BiH u Vitezu 31.kolovoza 2018. Time se želi poslati poruka važnosti zajedništva našeg naroda u dvije domovine ali je to i jasan signal Vlade RH za još čvršćim i snažnijim povezivanjem s našim narodom u BiH. Nastavljamo i s projektom Korijeni gdje ćemo raditi na proširenju broja osnovnih škola iz BiH (uz Široki Brijeg, bit će tu škole iz Žepča, Tolise, Viteza, osnovne škole Buna u Mostaru) sa osnovnim školama u RH i iseljeništvu. Dakako, nastavljamo s našim radionicama za prekograničnu suradnju i programe Erasmus + , za predstavnike odgojno obrazovnih ustanova iz BiH. Tu je i skorašnje lansiranje pilot projekta Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske čiji je ključni cilj umrežavanja i povezivanje svih Hrvata diljem svijeta na posebno osmišljenoj e-platformi. Također, tijekom jeseni očekujemo i prvi Nacrt nove Strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a početkom studenog o.g. nas očekuje i sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH na kojoj će članovi Savjeta imati prigode raspraviti određena pitanja, i dakako, u skladu njihove savjetodavne uloge, davati konstruktivne prijedloge Vladi RH u kreiranju ili olakšavanju daljnjih mjera namijenjenih Hrvatima izvan RH.
