Povratnica iz Irske nije jedina: mnogim majkama oduzeli zdravstveno i rodiljne naknade! Povratnica iz Irske nije jedina: mnogim majkama oduzeli zdravstveno i rodiljne naknade!
EVO KAKO POTIČU ŽENE NA RAĐANJE, a ISELJENE NA POVRATAK:

Povratnica iz Irske nije jedina: mnogim majkama oduzeli zdravstveno i rodiljne naknade!

PolitikaHrvatska 28. listopada 2024. Damir Kramarić

TweetEmailPrint ”Dio ljudi koji su otišli iz Hrvatske nisu to činili samo zbog boljih plaća, nego i šire gledano – života u Hrvatskoj. Priča... Povratnica iz Irske nije jedina: mnogim majkama oduzeli zdravstveno i rodiljne naknade!


”Dio ljudi koji su otišli iz Hrvatske nisu to činili samo zbog boljih plaća, nego i šire gledano – života u Hrvatskoj. Priča mlade trudnice, povratnice iz Irske, trebala bi „razbuditi“ sve institucije. Nepovjerenje u institucije je problem i onima koji ovdje žive i onima koji bi se možda vratili. Ljudi žele živjeti u uređenoj državi, gdje bez puno komplikacija mogu ostvariti ono što im je životno potrebno”, upozorava pučka pravobraniteljica Tene Šimonović Einwalter

razočarana povratnica iz Irske Slučaj razočarane mlade Hrvatice, povratnice iz Irske, koja se nedavno vratila u Zadar kako bi tu zasnovala obitelj, no koja je zbog birokratskih prepreka i nevjerojatne bahatosti činovnika umalo odlučila vratiti se na Zeleni otok (o čemu su izvijestili gotovo svi hrvatski mediji)…, najbolje je, prema svemu sudeći, razgolitio sve apsurdnije odstupanje javno proklamiranih politika od otužne hrvatske realnosti.

A zovu iseljenike da se vrate?!

Vladajući političari, odnosno čelnici institucija, kunu se da su im demografska obnova i povratak iseljenika strateški prioriteti, dok u isto vrijeme hrvatska stvarnost govori upravo suprotno: administracija nerijetko zagorčava život upravo ljudima koji su se vratili, onima koji bi se u svoju (pra)domovinu željeli vratiti, kao i mladim majkama te ženama na porodiljnom koje (još uvijek) žive u Hrvatskoj!

Pitanja o ovom skandalu, prošli tjedan smo poslali odgovornima u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje:

Pitanja HZZO-u: Zašto im zagorčavate život?

”Kako komentirate informacije koje je za Dnevnik.hr iznijela mlada povratnica iz Irske: trudna je, ali nije zdravstveno osigurana, u HZZO su joj, kako tvrdi, rekli da oni tu ništa ne mogu, već da treba platiti 1300 eura osiguranje za prošlu godinu i još 98 eura za mjesece za koje joj osiguranje treba; rekli su joj da se negdje zaposli i da će na temelju toga možda moći dobiti osiguranje; no, nije ni to uspjela jer se bez prebivališta nije mogla javiti za posao…?

Zašto toj mladoj trudnici, kao i mnogim drugim mladim majkama koje su se žalile na postupke zbog gubitka obveznog zdravstvanog osiguranja uslijed izmijenjenog zakona te uvedene obveze periodičnog javljanja u urede HZZO-a…, djelatnici HZZO-a ne izađu u susret i ne omoguće im da se brzo i jednostavno zdravstveno osiguraju? Zašto mnogim mladim ženama i majkama HZZO zagorčava život, u situaciji kada zemlja izumire i kada bi poticanje rađanja i zaustavljanje iseljavanja te poticanje povratka morali biti prioriteti svih politika Republike Hrvatske?”, stoji u našim pitanjima HZZO-u.

HZZO: Zdravstveno osiguranje je obveza, a ne pravo!

povratnica iz Irske, trudna, želi se vratitiIz nimalo empatičnih odgovora djelatnika Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje (koje objavljujemo u nastavku) moglo bi se zaključiti da će sličnih slučajeva ‘protjerivanja’ povratnika i povratnica tamo odakle su došli i u budućnosti, nažalost, biti mnogo.

Prosudite sami:

”S obzirom da se pozivate na tekst objavljen na portalu Dnevnik.hr u kojemu se opisuje doživljaj anonimne osobe bez da se novinarka obratila Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s upitima o slučaju, isti ne možemo komentirati bez konkretnih podataka. Ovim putem želimo Vam pojasniti postupak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje svih povratnika u Republiku Hrvatsku.

Obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je obveza, a ne pravo te su se stoga prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju obvezne osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.

‘Sve u skladu sa zakonom’

Osobe s prebivalištem, odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, koje obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, obvezne su osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe te su obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.

Moraju platiti naknadu

Te osobe prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile novčani iznos u visini doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, i to od dana prestanka prijašnjeg statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ili od dana prestanka osiguranja u drugoj državi koje osiguranje se ubraja u staž osiguranja u skladu s propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom, a najdulje za razdoblje od 12 mjeseci.

Dakle, osnovni uvjet za stjecanje statusa po navedenoj osnovi je reguliran građansko-pravni status u Republici Hrvatskoj i jednokratna uplata novčane naknade za ono razdoblje koje osoba nije bila obvezno zdravstveno osigurana.

Trebaju se javiti HZZO-u u roko od 30 dana

Kada se radi o osobama koje su bile u radnom odnosu u drugoj državi članici EU, EEA, Švicarskoj ili UK, te osobe imaju mogućnost regulirati svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju uz uvjet da se jave HZZO-u u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa u navedenim državama, na isti način i pod istim uvjetima kao da im je radni odnos prestao u Hrvatskoj. Dodatni uvjet je da im je prestalo zdravstveno osiguranje u državi iz koje se vraćaju, s obzirom da je EU propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti propisano da svaki EU građanin može biti zdravstveno osiguran u samo jednoj državi članici.

U slučaju ako se ne jave HZZO-u u propisanom roku nakon prestanka radnog odnosa ili se radi o povratku osoba koje nisu bile u radnom odnosu u spomenutim državama, status u obveznom zdravstvenom osiguranju reguliraju po nekoj drugoj osnovi propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pravo na zdravstveno preko članova obitelji

Za osobe koje se vraćaju iz država koje nisu gore navedene ne postoji mogućnost reguliranja statusa uz uvjet javljanja HZZO-u u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa u drugoj državi, već te osobe status u obveznom zdravstvenom osiguranju reguliraju po nekoj drugoj osnovi propisanoj spomenutim Zakonom. Stoga se u svakom pojedinom slučaju utvrđuju se sve relevantne činjenice, da li osoba ima npr. članove obitelji u Hrvatskoj preko kojih može ostvariti pravo na obvezno zdravstveno osiguranje i sl., a ako ne postoji druga mogućnost, status u obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđuje im se uz obvezu osobne uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Sve ja objavljeno na našoj web stranici i poveznicama: Obvezno zdravstveno osiguranje povratnika | HZZO

Priopćenje – radi točnog informiranja javnosti oko primjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 1. travnja ove godine | HZZO

Redoviti studij u inozemstvu | HZZO”, stoji u odgovorima koje smo primili od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

‘Javna uprava nije usmjerena na građane zbog kojih postoji’

Valja napomenuti da smo slična pitanja poslali i pučkoj pravobraniteljici, Teni Šimonović Einwalter, koja u posljednje vrijeme često upozorava na brojne pritužbe građana na postupke HZZO-a.

Evo njezinih odgovora:

”Nimalo me ne čudi da se ovakve apsurdne situacije događaju jer je javna uprava u Hrvatskoj i dalje premalo usmjerena na građane zbog kojih postoji, na načela dobrog upravljanja – zato su građani i dalje prečesto suočeni s preprekama umjesto rješenjima. Ovaj slučaj pokazuje koliko propisi mogu biti životno nelogični, a sustav fragmentiran, bez dovoljno dobro uspostavljene međuresorne suradnje. Dodatno je apsurdno da u vrijeme kada se poziva one koji su otišli iz Hrvatske da se vrate i to se postavlja kao jedan od prioriteta imamo gospođu koja se želi vratiti, dapače vrati se i ovdje onda uđe u začarani krug zdravstvenog osiguranja i prebivališta.

Zato mislim da bi priča ove mlade trudnice trebala „razbuditi“ sve institucije koje su uključene jer je jasan primjer koliko sustav koji je uspostavljen u praksi može kočiti građane u najosnovnijim stvarima, u svakodnevnom životu.

Mnoge žene žale se na HZZO

Žale li se pučkoj pravobraniteljici i druge mlade žene (one koje čekaju bebu, ili su rodile) na postupke djelatnika HZZO-a, odnosno na probleme sa zdravstvenim osiguranjem?

Imali smo pritužbe drugih žena na HZZO vezano za zdravstveno osiguranje jer su neke od njih bile ili su trenutno obuhvaćene obvezom osobnog dolaska jednom u tri mjeseca u prostorije HZZO-a kako to osiguranje ne bi izgubile. Kako je status u obveznom zdravstvenom osiguranju uvjet za ostvarivanja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, njegov gubitak za sobom povlači i gubitak ovih prava te su mnoge pritužiteljice saznale da nemaju obvezno zdravstveno osiguranje tek kada su se išle raspitivati zašto im nije uplaćena novčana naknada. Javljaju nam da nisu znale da su imale tu obavezu te da su im čak i kada su prethodno provjeravale, u HZZO-u pogrešno govorili da se to na njih ne odnosi, da bi ih potom odjavili iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

I opet, govori se o različitim idejama za poticanje na imanje djece, a onda u praksi imamo ovakve situacije. Imali smo i primjer majke troje djece kojoj su nakon odjave iz zdravstvenog i ukidanja naknade, navodno savjetovali da se zaposli te potom odjavi kako bi se ponovno mogla prijaviti na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba, a sada je HZZO tuži zbog toga što je ugovor bio sklopljen samo u svrhu ostvarivanja zdravstvenog osiguranja. Istovremeno, niti ona kao niti mnogi drugi građani i građanke koji su nam se obratili, nije dobila informaciju da zatraži izdavanje rješenja o odjavi kako bi onda u upravnom postupku mogla osporavati odjavu iz zdravstvenog.

I dalje stižu pritužbe zbog gubitka zdravstvenog

Stižu li i dalje pritužbe građana zbog gubitka obveznog zdravstvenog osiguranja – uslijed izmijenjenog zakona te uvedene obveze periodičnog javljanja u urede HZZO-a za pojedine skupine građana? Koliko je bilo takvih pritužbi u posljednjih dvije godine?

Da, i dalje primamo pritužbe građana koji su izgubili zdravstveno osiguranje jer se nisu iz različitih razloga mogli javiti osobno u HZZO, ali i jer nisu znali da imaju tu obvezu. Do sada smo primili nešto više od 120 takvih pritužbi, što je najviše pojedinačnih pritužbi koje smo do sada dobili zbog primjene nekog zakona.

Još čekaju odluku Ustavnog suda?!

Je li Ustavni sud odgovorio napokon Uredu pučke pravobraniteljice na Zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – budući da je od podnošenja tog zahtjeva pučke pravobraniteljice prošlo već oko godinu i pol dana, a da su brojni građani, a među njima i mnoge mlade majke, kao i studenti koji studiraju u inozemstvu, nepravedno izgubili obvezno zdravstveno osiguranje zbog sporne odredbe zakona?

Još uvijek čekamo odluku Ustavnog suda, nadam se da će je donijeti tijekom ove jeseni.

Veliko nepovjerenje u institucije

Možemo li, nakon svega, zaključiti da je formalni poziv Vlade RH hrvatskim iseljenicima da se vrate u Hrvatsku, kao i proklamirana politika poticanja demografskog oporavka zemlje – u okolnostima gdje institucije RH svojim postupcima često zagorčavaju život upravo povratnicama iz inozemstva, studentima koji studiraju u inozemstvu, mladim majkama i trudnicama, najobičnija farsa?

Vjerujem da dio ljudi koji su otišli iz Hrvatske nisu to činili samo zbog boljih plaća i boljih radnih mjesta, nego i šire gledano života u Hrvatskoj i njih neće privući ni ne znam koliko velikodušne mjere koje su zapravo financijske. Jedan dio problema koji su prisutni su i nepovjerenje u institucije, povezano i s njihovom učinkovitošću, ali i s transparentnošću i otvorenošću prema građanima, odnosno s pravom na dobro upravljanje. To je problem i onima koji ovdje žive i onima koji bi se možda vratili i to su stvari koje treba poboljšati i za one koji ovdje žive i za one koji bi se možda vratili. Ljudi žele živjeti u uređenoj državi, gdje bez puno komplikacija mogu ostvariti ono što im je životno potrebno. Zato su itekako važne i potrebne mjere kojima će se jačati vladavina prava i pravna sigurnost te koje će javnu upravu učiniti kvalitetnijom i usmjerenom na građane i koje će život u Hrvatskoj činiti manje administrativno zahtjevnim”, stoji o odgovorima pučke pravobraniteljice, Tene Šimonović Einwalter, na naša pitanja.

FOTO: Ilustracija Pixabay; preslika s Dnevnik.hr, screenshot videosnimke

Tekst je dio projekta ‘Osvijetlimo nevidljive’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

Pomogli razočaranoj trudnoj povratnici iz Irske te ju nagovorili da ipak ostane

U Zagrebu vrtoglavo raste broj žena beskućnica: ‘Što se to događa?!’