Predstavnici hrvatskog, škotskog, armenskog, pakistanskog iseljeništva…, na skupu u Zagrebu

”Kao osnivač i predsjednik Škotske poslovne mreže stekao sam jedinstven uvid u snagu dijaspore koja, jednom kada se oslobodi, može predstavljati snagu za pozitivne promjene u svijetu. Na konferenciji ću govoriti o tome kako je Škotska poslovna mreža uspješno povezala škotske poduzetnike s prilikama širom svijeta”, najavio je mr. Russell Dalgleish iz Škotske poslovne mreže

U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 8. i 9. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, održat će se Međunarodna konferencija „Globalne dijaspore EU-a – hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi“.

”Jednom se između dvije žene ispred berlinske crkve na Mahringdamu vodio ovakav razgovor: „Kad smo ono 68. došli za Njemačku, na birou rada je trebalo upisati i koliko dugo mislimo biti u Njemačkoj. Moj suprug napisao tri godine, a kum iza njega gurnu ga u leđa i veli: Piši dvi, dosta nam i dvi! A, eto, mi ostadosmo punih 40 godina!“, reče jedna.

E, da, to je ono razmišljanje koje je brojne držalo u zabludi i boravak iseljenicima činilo dugo privremenim. Vrijeme ih/nas prevarilo.

‘Pozvali radnike, došli ljudi’

A opet i druga strana, ona njemačka, kad razmišlja o učinjenom i propuštenom u integracijskoj politici koje dugo i nije bilo, priznaje kako se kod tih prvih iseljeničkih grupacija vodila (po)grešnim mislima, tipa: „Pozvali smo radnike, a došli nam ljudi.“ Dakle, jedna strana je zamislila brz povratak u domovinu, a druga kratak boravak gastarbajtera. I jedni i drugi bili su u zabludi.

Iz tih zabluda, pogrešnih koraka, duga hoda i kratka daha, valja nam učiti. Od tih prvih godina prošlo je dosta vremena, šutnja je prekrivala temu, no posljednjih petnaestak godina to se mijenja i zanimanje za teme radne migracije, gastarbajtera, iseljenika, useljenika, prognanika, tražitelja utočišta, na obje strane, hrvatskoj i njemačkoj, vidno raste”, primjećuje Sonja Breljak glavna urednica Hrvatskog glasa Berlin, koja će, između ostalih, kao predavač sudjelovati na međunarodnoj konferenciji.

Bijeg kršćanina od progona u Pakistanu

Vrlo je zanimljivo i svjedočanstvo koje će na istom skupu ispričati Saghar Manzoor, izbjeglica iz Pakistana, koji sada radi u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije.

”Pripadam dijelu čovječanstva koji se rađa u mnogo manje sretnim uvjetima nego što je to redovito slučaj s Hrvatima. U mom je slučaju temelj tih neizdrživih uvjeta bila činjenica da sam kršćanin u Pakistanu. Ta okolnost podrazumijeva konstantan progon i mogućnost smrti. Odlučio sam stoga da ljudsko dostojanstvo moram potražiti na drugome mjestu.

Pješačio preko Irana do Hrvatske!

No, zemlje u kojima se vjera može slobodno živjeti redovito ne omogućuju sigurne načine da se ljudi poput mene ondje dosele. Zato je moj put do Hrvatske bio iznimno mukotrpan. Na raspolaganju nisam imao nikakvo prijevozno sredstvo, propješačio sam oko 6000 kilometara preko Irana, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine do Hrvatske.

Isprva, moj je krajnji cilj bila Italija jer sam imao informacije da se ondje status migranata kršćana regulira relativno brzo, unutar pola godine.

Hrvatska redovnica ga zagrlila

Za Hrvatsku su me zainteresirale hrvatske redovnice klanjateljice Krvi Kristove koje djeluju u Bihaću i koje sam upoznao za vrijeme boravka u tamošnjem migrantskom kampu 2019. godine. Prečesto, iz meni nepoznatog razloga, mi migranti nismo poželjni. Ta me je redovnica zagrlila, a nismo se uopće poznavali. Ta me gesta toliko dirnula da sam zaplakao. Više sam puta u Bihaću bježao iz kampa pokušavajući prijeći hrvatsku granicu. Tako sam živio pola godine. Kada sam uspio ući u Hrvatsku, stupio sam u kontakt s Isusovačkom službom za izbjeglice (JRS), koja mi je pomogla u prijavi za međunarodnu zaštitu te sam bio smješten u Prihvatnom centru za strance »Porin« u zagrebačkim Dugavama. Hrvatske redovnice Družbe misionara Krvi Kristove u Prozorju, nedaleko od Dugoga Sela, primile su me na smještaj. Isprva sam bio zaposlen u ugostiteljstvu, a danas radim u Caritasovom Prihvatilištu za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu. U Hrvatskoj se osjećam dobro, jako mi se sviđa i ona je već moj dom. Volio bih da moj pozitivan pri-mjer integracije potakne ovu divnu zemlju da bude otvorenija spram ljudi poput mene”, naglasit će Saghar Manzoor.

Primjer povezivanja škotske dijaspore

Predavanje pod nazivom ‘Dijaspora kao pokretač stvaranja vrijednosti’ održati će Mr. Russell Dalgleish iz Škotske poslovne mreže.

”Kao osnivač i predsjednik Škotske poslovne mreže stekao sam jedinstven uvid u snagu dijaspore koja, jednom kada se oslobodi, može predstavljati snagu za pozitivne promjene u svijetu. Na konferenciji ću govoriti o tome kako je Škotska poslovna mreža uspješno povezala škotske poduzetnike s prilikama širom svijeta. Škotska poslovna mreža dobrovoljna je organizacija koja okuplja sve one širom svijeta sa simpatijama i ljubavlju prema Škotskoj”, najavio je uoči konferencije Russell Dalgleish iz Škotske.

Šterc: Vječni san o povratku…

Vartan Marashlyan, iz Zaklade za repatrijaciju Armenaca održat će predavanje pod nazivom ‘Dilema dijaspore: ulagači ili dobročinitelji?’.

Mirana Rajoharison iz Belgije govorit će o iskustvima organizacije koja okuplja pripadnike dijaspore, dok će dr. sc. Stjepan Šterc, pomoćnik ministra demografije i iseljeništva, održati predavanje na temu ‘Vječni iseljenički san o povratku – Jednog dana‘…

Ovdje prenosimo i najavu konferencije objavljenu na službenim stranicama Hrvatske matice iseljenike:

Zašto je važno govoriti o hrvatskoj dijaspori u globalnoj perspektivi?

U svijetu ima oko 281 milijun međunarodnih migranata, što je jednako 3,6 posto svjetske populacije, stoji u trenutnoj procjeni Ujedinjenih naroda. Sve veći broj ljudi biva raseljen, unutar i izvan zemlje podrijetla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti, kao i klimatskih promjena ili drugih katastrofa. U 2022. godini u svijetu je bilo 117 milijuna raseljenih osoba, a 71,2 milijuna interno raseljenih osoba. Broj tražitelja azila porastao je s 4,1 milijuna u 2020. na 5,4 milijuna u 2022., što pokazuje porast veći od 30 posto. Na početku 21. stoljeća, svjedoci smo intenzivnih migracija koje su donijele velike izazove zemljama koje prihvaćaju migrante.

Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim dijasporama, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom. Činjenica da 2/3 država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo, potvrđuje veliki značaj iseljenika – useljenika, ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom, kao i u mnogim drugim područjima društvenog djelovanja.

Dobar primjer Irske

Uloga brojnih dijaspora u svijetu drastično se promijenila u odnosu na položaj koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih dijaspora, odnosno njihove krovne organizacije, postale su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima. Najbrojnije dijaspore u svijetu, indijska koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođenja ili podrijetla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.

Dobar je ovdje primjer Irske, koja je zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz dijaspore, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika, već su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje.

Židovska i hrvatska dijaspora

Vrijedan primjer povezivanja dijaspore s domovinom nalazimo kod židovske i hrvatske dijaspore, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova. Na primjerima dijaspora koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito Zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihove dijaspore, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima svojih država i država u kojima su nastanjene.

Na osnovi izvješća EU-a Ocean State Report, 33% ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Zadnjih deset godina Republiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, dok je susjednu Srbiju napustilo više od 800.000 njezinih stanovnika.

Cilj: zaustaviti iseljevanje, potaknuti povratak

Međunarodna konferencija „Globalne dijaspore EU-a – hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi“ stoga ima cilj analizirati postojeće stanje i kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina.

Na konferenciji će izlagati najveći stručnjaci u ovom području, a bit će riječi o imigracijskim politikama unutar EU-a, globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi, o brain-drain efektu, o budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.

Znanstveni i neformalni dio konferencije

Na konferenciji će izlagati najveći stručnjaci u ovom području, a bit će riječi o imigracijskim politikama unutar EU-a, globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijaspora u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi, o brain-drain efektu, o budućem razvoju dijaspora i njihovim političkim pravima.

Suorganizatori konferencije su Institut za istraživanje migracija, Hrvatska matica iseljenika i Ekonomski fakultet u Osijeku, a osim znanstvenog dijela, program predviđa i neformalni dio konferencije kao sjajnu prigodu za umrežavanje s kolegama iz domovine i svijeta”, stoji u najavi konferencije na stranicama Hrvatske matice iseljenika.

FOTO: Hrvatska matica iseljenika, screenshot videosnimke

Povratnici iz Australije: Novi dom na Čiovu, a talentirani Kristijan želi igrati u zagrebačkom Dinamu