“Prestanimo govoriti o demografiji samo kao o brojkama, riječ je o budućnosti naroda!”
PolitikaHrvatska 30. studenoga 2025. Promise.hr
Djeca nam svoje obrazovanje poklanjaju drugim državama, a stranci zauzimaju radne pozicije u Hrvatskoj, upozoravaju sociolozi, dodajući kako rješenje nije odlazak, već borba za promjenama.
Piše Dražen Boroš
Posljednjih godina hrvatski demografi i društveni analitičari upozoravaju na alarmantne trendove u Hrvtskoj – odlazak mladih, pad nataliteta i ubrzano starenje stanovništva. Prema istraživanju Instituta za migracije, danas čak 72 posto mladih razmišlja o iseljavanju, a 44 posto ih je u posljednjih godinu dana aktivno pregledavalo natječaje za posao u inozemstvu.
U prethodnim tekstovima donijeli smo mnogo podataka i realnih brojki o pravom egzodusu mladih iz Hrvatske ne samo od ulaska u Europsku uniju 2013. nego i danas. Također donijeli smo i nekoliko konkretnih primjera i različitih sudbina koje su mlade odvele iz Hrvatske, a većinu i zauvijek.
Ako se samo okrenete oko sebe zasigurno će svatko pronaći neku mladu osobu – bilo u užem krugu obitelji, među prijateljima ili poznanicima – koja je otišla živjeti i raditi u inozemstvo.
Drastičan rez
Demograf Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu istiće da su mladi “zaboravljena generacija u današnjim izazovima” te da se problem ne može svesti samo na ekonomiju, već i na vrijednosni i kulturni aspekt.
Mnogi sociolozi upozoravaju kako odlazak više nije samo trend među mladima, već i cijelim obiteljima. “Djeca nam svoje obrazovanje poklanjaju drugim državama, a stranci zauzimaju radne pozicije u Hrvatskoj”, upozoravaju sociolozi, dodajući kako rješenje nije odlazak, već borba za promjenama, odnosno kako nikakve vatrogasne mjere neće donijeti učinak ukoliko se ne odlučimo za drastičan rez ne bi li sačuvali populaciju u godinama koje dolaze.
Ne žele da im o sudbini odlučuju gori od njih
Poznati teolog i kolumnist Ivica Šola pak smatra da “mnogi odlaze jer ne žele da im o sudbini odlučuju gori od njih”, posebice naglašavajući nepovjerenje mladih u institucije i političke elite.
Povjesničar i teatrolog Slobodan Prosperov Novak u svojim javnim nastupima tvrdi kako demografski slom nije samo statistički problem, nego i kulturni: “Nestajanje mladih generacija znači i nestajanje kulturnog pamćenja, jezika i identiteta.”
“Vrijeme je da se prestane govoriti o demografiji samo kao o brojkama. Riječ je o budućnosti naroda,” zaključuje Prosperov Novak.
Profesor na Filozofskom fakultetu i saborski zastupnik Nino Raspudić više je puta upozorio na političku odgovornost za egzodus mladih . “Za vrijeme Plenkovićeve Vlade dogodile su se dramatične stvari – više od 250.000 mladih je do sada otišlo samo u zemlje EU-a,”rekao je tražeći da konačno netko to javno i prizna i snosi odgovornost za tu tragediju.
Zašto se nikada neće vratiti?
Podaci nažalost potvrđuju njihove riječi. Hrvatska je u posljednjem desetljeću izgubila stotine tisuća stanovnika, a depopulacija je najizraženija u Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj zagori. Mladi odlaze zbog boljih plaća, sigurnijih radnih uvjeta i uređenijih sustava u Njemačkoj, Irskoj i Austriji.
Povratak neće biti masovan
Unatoč pojedinim mjerama Vlade – poput programa “Biram Hrvatsku” ili povećanja roditeljskih naknada o kojima smo nedavno pisali – stručnjaci upozoravaju da bez dugoročnih promjena u gospodarstvu, obrazovanju i društvenom povjerenju povratak neće biti masovan.
Stručnjaci i javne osobe slažu se da mladi se nikada masovno neće vratiti jer u inozemstvu pronalaze uređenije institucije, sigurnije radne uvjete i veće plaće, imaju jasne karijerne puteve i društvenu mobilnost, osjećaju povjerenje u sustav i pravnu sigurnost, dok u Hrvatskoj vide nepovjerenje u politiku, visoke troškove života i spor napredak.
Egzodus mladih, dakle, nije samo ekonomski, nego i vrijednosni i kulturni problem. Oni koji su otišli već su ukorijenjeni u novim društvima, a Hrvatsku doživljavaju tek kao mjesto godišnjeg odmora i nostalgije, ali ne i kao realnu opciju za budućnost.
FOTO: ilustracija (pixabay); screenshot videosnimke
(tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti)












