Pretilost – patnja u tišini

Diskriminacija i stigmatizacija na temelju težine očituje se na svim vrstama radnih mjesta, ali osobito na mjestima gdje postoji direktni kontakt sa kupcima, gostima… To ne samo da koči ljude u njihovim karijerama, već može itekako utjecati i na mentalno i fizičko zdravlje

Piše Goranka Jelinčić

Tvrtke obično nemaju pisane politike protiv zapošljavanja pretilih ljudi. Ne samo da bi to bilo uvredljivo, već bi to bio i dokaz diskriminacije. Uz stroge kazne. Dakle, nespremnost da se angažiraju „teškaši“ prenosi se kao kulturna praksa, nešto što se komunicira suptilno, ali ne i otvoreno.

Dakle, manje je vjerojatno da će debeli ljudi dobiti ponude za posao.

Pristranost? Predrasuda? Nepošteno?

To svakako oblikuje nečiju osobnost. Mijenja putanju snova. Izgubiš iz vida svoje JA.

– Pa što za je činiti?

-Učlaniti se u teretanu?

-Ne.

-Plakati?

-Ne.

-Mršaviti?

-Apsolutno Ne. (samo radi zdravlja)

-Jesti? Da ste na mom mjestu? Da!

To je priča jedne Blaženke, predivne, drage, tolerantne žene, čiji je san bio raditi u trgovini ženskom odjećom iliti butiku.

Zanimljivo je, naime, da je Blaženka prošla prvi krug online. Međutim, kada je došao na red razgovor u živo, uslijedilo je za nju veliko razočarenje.

Svi se uglavnom izvlače nemuštim odgovorima.

Strpljen – spašen, imaj strpljenja. A vrijeme ide. Prošle su već dvije godine, a posla niotkuda.

Gdje je pravda?

Naime, osobe sa viškom kilograma doživljavaju se kao lijene, prljave i nesposobne za uspjeh, da im nedostaje motivacije i sposobnosti da „drže korak“.

Pa gdje je tu pravda? Svi zaslužuju jednaku priliku da dobiju posao!

Treba naglasiti da poslodavac ne poznaje nečiju borbu s težinom.

Neki ustaljeni obrazac je da mršavija osoba pokazuje „samodisciplinu“ ili „samopoštovanje“, što samo po sebi vara jer ta osoba može imati druge ozbiljne probleme maskirane iza svoje šminke ili sx odjeće.

Vlasnici tvrtki strahuju da netko s prekomjernom težinom ima ovisnost s kojom se ne mogu i ne žele nositi. Dakle, uz mnogo drugih kandidata na izbor, osoba s prekomjernom težinom ima manje šanse za dobivanje posla na konkurentnom tržištu rada.

Inteligencija i sposobnost padaju u drugi plan.

No, poslodavci tako mogu ozbiljno propustiti idealnu osobu.

Interesantna pojava se događala za vrijeme korone kada su uglavnom radili online.

Onda nije bio važan izgled, važna je bila sposobnost i znanje.

Diskriminacija povezana s tjelesnom težinom može utjecati na zapošljavanje, napredovanje i mentalno zdravlje zaposlenika. Zašto nema pravne zaštite?

Naravno, mnogi ljudi znaju da uključivanje težine kao čimbenika pri zapošljavanju ili napredovanju kandidata ili zaposlenika nije u redu. Ali ova vrsta diskriminacije se i dalje događa, bilo otvoreno ili iza scene, na temelju svjesnih i nesvjesnih predrasuda ljudi. Ono može uzeti značajan danak, i ekonomski i mentalno, onima koji ga dožive. I tako ovaj podmukli oblik diskriminacije ostaje teško za iskorijeniti.

Jedna njemačka studija je pokazala da su ljudi diskriminirani zbog svoje težine kada se prijavljuju za posao. Manje je vjerojatno da će ih zaposliti nego mršavije pojedince s istim kvalifikacijama.

Iako nema dokaza koji podupiru ideju da je težina povezana s određenim osobinama ličnosti, stereotipi utječu na ove odluke o zapošljavanju. Studija iz 2018. otkrila je da se na kandidate za posao s prekomjernom težinom gleda kao na manje savjesne, manje ugodne, manje emocionalno stabilne od njihovih kolega „normalne težine“.

Pedeset osam posto ispitanika reklo je da su iskusili stigmu težine od svojih kolega.

Istraživanje stručnjaka za ljudske resurse iz 2012. pokazalo je da pretili ljudi uglavnom neće biti nominirani za nadzorna mjesta.

Diskriminacija i stigmatizacija na temelju težine očituje se na svim vrstama radnih mjesta, ali osobito na mjestima gdje postoji direktni kontakt sa kupcima, gostima…

To ne samo da koči ljude u njihovim karijerama, već može utjecati i na mentalno i fizičko zdravlje.

Stigma nije alat za mršavljenje

Glasno i stalno treba ponavljati kako stigma prema debljini nije koristan „alat“ za smanjenje pretilosti. Upravo suprotno, stigmatizacija pretilih pojedinaca prijeti zdravlju, stvara zdravstvene razlike i ometa učinkovite intervencije u borbi protiv pretilosti. Tu se postavlja i pitanje socijalne pravde. Stoga se slobodno možemo zapitati gdje su dokazi da je usađivanje osjećaja lošeg identiteta dobar način da se ljudi navedu na zdravije ponašanje?

Stigma kao poticaj za mršavljenje, treba mjesta dati potpori.

Stgmatizacija ne smije postati, odnosno, ostati društveno prihvatljiva.

Kako se boriti protiv stigme pretilosti?

Promjena duboko ukorijenjenih kulturoloških stavova o pretilosti i donošenje zakona koji zabranjuju diskriminaciju temeljenu na težini zahtijevat će vremena i truda. Umjesto zadirkivanja, ruganja i mikroagresije, stavite se na njihovo mjesto. Međutim, mali, sitni koraci razumijevanja i podrške u svakodnevnom životu stigmatiziranim pojedincima mogu biti uže za spas. Neka se vaš glas čuje.

Blaženka s početka priče, dobila je posao u jednoj online tvrtki koja prodaje odjeću.

Nisu si sami krivi

Težina ne mora biti najvažniji dio poruke kako bismo motivirali i potaknuli ljude da se uključe u promjenu zdravstvenog ponašanja.

Umjesto da krivimo i posramljujemo osobe zbog njihove debljine,  trebamo ih podržati i navesti da je zdravlje na prvome mjestu.

Ne zaboravimo, pretilost je zdravstveno stanje koje može biti uzrokovano višestrukim čimbenicima. Međutim, ljudi često misle da su pojedinci koji žive s pretilošću osobno odgovorni za svoju težinu jer jednostavno jedu previše ili ne vježbaju dovoljno. Ovo uvjerenje temeljni je pokretač pristranosti prema težini, stigme i diskriminacije.

Stigmatizacija i diskriminacija na djelu:

 -Verbalna i emocionalna diskriminacija počinje kada se pojedinci zadirkuju, vrijeđaju, ismijavaju, odbacuju

-Fizička diskriminacija, kada su pojedinci napadnuti ili maltretirani zbog svoje težine

-Prepreke u svakodnevnom životu (npr. premali stolci na javnim mjestima ili nedostatak medicinske opreme odgovarajuće veličine kao što su narukvice za krvni tlak i ogrtači za pacijente)

-Uskraćivanje pristupa zdravstvenoj skrbi (npr. kada tretmani za pretilost nisu dostupni ili ih zdravstveni planovi ne nadoknađuju)

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti

Dozvoljeno je prenošenje uz objavu izvora i imena autora.

Foto Pixabay free