Sebi primanja digli za više od 1000 eura, sirotinji za 10 eura. Kako će jadni preživjeti? Iz Vlade ne odgovaraju

Vlada je potkraj 2024. – godine u kojoj su sebi rekordno podigli plaće – ‘velikodušno’ digla i naknade najpotrebitijima. Tako su osnovicu zajamčene minimalne naknade uvećali za ‘čak’ 10 eura, pa ona više ne iznosi bijednih 150, već 160 eura! ”Uspijevaju li uz tako niske naknade i visoku inflaciju preživjeti najpotrebitiji građani? Kako? Tko će biti odgovoran ako neka od tih osoba umre od gladi”, upitali smo resorno ministarstvo i Hrvatski zavod za socijalni rad. Prvi nisu odgovorili, a drugi su nam poslali birokratski šture i dosta bešćutne odgovore

Premijer Plenković i ministri ljetos su sebi podigli plaće za više od 60 posto; plaća je premijeru i predsjedniku rasla za gotovo 2500 eura, uslijed čega plaće najviših državnih dužnosnika sada iznose od oko 4000 do preko 6000 eura.

Usporedo s rekordno visokim podizanjem premijerske, predsjedničke, ministarskih i zastupničkih plaća, pučka pravobraniteljica i mnogi aktivisti upozorili su (ranije, ali i povodom nedavnog Svjetskog dana socijalne pravde), Sabor i Vladu da u Hrvatskoj i dalje raste broj osoba u riziku od siromaštva te da je zajamčena minimalna naknada, zbog stalnih poskupljenja i rekordno visoke inflacije, itekako preniska za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba sve brojnijih siromašnih hrvatskih građana.

Zgražanje hrvatske javnosti

Vladajući su, potkraj prošle godine – u kojoj su sebi rekordno podigli plaće – ‘velikodušno’ odlučili podići naknade i najpotrebitijima. Tako su osnovicu zajamčene minimalne naknade podigli za čak 10 eura, pa od početka ove godine ona više ne iznosi 150, već čak 160 eura! Ne treba, vjerojatno, ni govoriti da je sramotno nisko povećanje iznosa socijalne pomoći izazvalo zgražanje humanitarnih aktivista ali i šire hrvatske javnosti.

Hrvatski mediji su, osim svega navedenoga, nedavno objavili i da je 91 osoba u Hrvatskoj ostala nedavno bez socijalne pomoći. Riječ je o siromašnim građanima koji su prisiljavani na (besplatni) rad za opće dobro, a koji se (mnogi od njih) zbog svog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu na rad i koji su zbog toga izgubili zajamčenu minimalnu naknadu.

Traže ukidanje prisilnog rada

Zbog ovako nehumanog kažnjavanja siromaštva reagirale su nedavno humanitarne udruge te pučka pravobraniteljica, tražeći da se ukine prisilni, a besplatni rad za najsiromašnije.

Zbog svega navedenoga, obratili smo se resornom ministarstvu te Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Kako preživljavaju siromašni?

”Kako u Hrvatskom zavodu za socijalni rad komentirate činjenicu da je unatoč enormnoj inflaciji te velikim poskupljenjima hrane, stanarina i režija – te činjenici da i dalje snažno raste broj osoba u riziku od siromaštva, osnovica zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj podignuta nedavno za svega 10 eura (sa 150 na 160 eura)?

Imate li informacije s terena: uspijevaju li, uz tako niske naknade i u uvjetima vrlo hladne zime, preživjeti najpotrebitiji hrvatski građani? Kako?

Od gladi umiru

Kako komentirate činjenicu da je 91 osoba u Hrvatskoj ostala bez socijalne pomoći – zato jer se nisu mogli odazvati na prisilni rad za opće dobro?

Tko će biti odgovoran ako neka od tih osoba umre od gladi, kao što osobe kojima oduzimaju socijalnu pomoć (jer se ne odazivaju na rad za opće dobro) umiru u Velikoj Britaniji – a o čemu svjedoči dokumentarac ”Siromaštvo u Ujedinjenom Kraljevstvu…”, prikazan nedavno na HTV-u?

Hoće li odgovorni u  Hrvatskom zavodu za socijalni rad predložiti ukidanje prisilnog ‘rada za opće dobro’ najpotrebitijih građana – kao što to zahtjeva pučka pravobraniteljica te mnogi humanitarni aktivisti?”, upitali smo odgovorne u Zavodu.

Zavod: ‘Postupamo prema Zakonu’

Iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad poslali su nam birokratski šture i poprilično bezosjećajne odgovore, u kojima nisu odgovorili na većinu naših pitanja. Evo što su naveli:

”Hrvatski zavod za socijalni rad u obavljanju svoje djelatnosti postupa prema važećim zakonskim propisima.

Osobe koje ne mogu osigurati uzdržavanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, primitkom od imovine, iz drugih izvora, od osoba koje su ih dužne uzdržavati na temelju zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi ili na neki drugi način mogu ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi.

Postoje i druge naknade

Neke od naknada u sustavu socijalne skrbi, uz zajamčenu minimalnu naknadu su i naknada za ugroženog kupca energenata, naknada za troškove stanovanja i jednokratna naknada.

Osobe koje se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji imaju mogućnost javiti se u nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi procjene za ostvarivanje novčanih naknada ili usluga u sustavu socijalne skrbi.

Rad za opće dobro propisan je odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb dužne su organizirati rad za opće dobro bez naknade za radno sposobne i djelomično radno sposobne samce ili članove kućanstva koji su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu te snositi troškove za provedbu rada za opće dobro i zaštite na radu.

Moraju raditi bez plaće!

Radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje kućanstvu za pripadajući udio člana kućanstva – ako se radno sposoban ili djelomično radno sposoban samac ili član kućanstva ne odazove urednom pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, s danom na koji se bio dužan odazvati pozivu”, stoji u odgovorima koje smo dobili od Službe za odnose s javnošću Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Evo što smo upitali Ministarstvo:

Valja napomenuti da smo slična pitanja još 17. veljače poslali odgovornima u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no njihove odgovore još nismo dobili.

Poslali smo im, u ponedjeljak 24. veljače, i požurnicu s molbom da zbog velikog javnog interesa odgovore na naša pitanja, no odgovori i dalje ne stižu.

Evo pitanja na koje ministar Piletić i njegovi suradnici ne mogu ili ne žele (za sada) odgovoriti:

 ”Kako odgovorni u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike komentiraju činjenicu da je Hrvatska vlada, unatoč enormnoj inflaciji te velikim poskupljenjima hrane, stanarina i režija – te činjenici da i dalje snažno raste broj osoba u riziku od siromaštva, podigla osnovicu zajamčene minimalne naknade za svega 10 eura (sa 150 na 160 eura)?

Zar je to solidarnost s najpotrebitijima?

Zar ministri Vlade RH tako pokazuju solidarnost s najpotrebitijima: sebi su podigli plaće za više od 60 posto, odnosno za više od 1000 eura (ministarske plaće sada iznose i više od 4000 eura), a najpotrebitijima udjeljuju mrvice (osnovica zajamčene minimalne naknade podignuta je za bijednih 10 eura – pa sada iznosi tek 160 eura)?

Namjeravate li povećati iznose zajamčene minimalne naknade?

Imate li informacije s terena: uspijevaju li, uz tako niske naknade i u uvjetima vrlo hladne zime, preživjeti najpotrebitiji hrvatski građani? Kako?

Kako komentirate činjenicu da je 91 osoba u Hrvatskoj ostala bez socijalne pomoći – zato jer se nisu mogli odazvati na prisilni rad za opće dobro?

Hoće li dati ostavku?

Tko će biti odgovoran ako neka od tih osoba umre od gladi?

Hoće li odgovorni u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ukinuti prisilni ‘rad za opće dobro’ najpotrebitijih građana – kao što to predlaže pučka pravobraniteljica RH te mnogi humanitarni aktivisti?”, stoji u našem novinarskom upitu kojega smo 17. veljače ove godine poslali resornom ministarstvu. Još nam nisu odgovorili.

Ako odgovori stignu, naknadno ćemo ih objaviti.

FOTO: Vlada Republike Hrvatske; arhiva Promise.hr

U Britaniji sve više sirotinje: umiru od gladi i smrzavaju se; u Hrvatskoj – zabrinjavajuće slično!

Sve je više gladnih umirovljenika, a vlast smanjuje obim pomoći