‘Siromaštvo starijih dramatično, a Ministarstvo se ni ne bavi njime. Oni neće, ne smiju ili ne znaju’
PolitikaHrvatskaIzdvojeno 29. travnja 2025. Damir Kramarić
”Mnogi su u Hrvatskoj bili prisiljeni, praktički, ranije otići u mirovinu, jer su tijekom privatizacije uništene firme u kojima su radili. Puno je onih koji su se vratili s ratišta, a nisu se mogli vratiti na stara radna mjesta. Neki od njih danas su beskućnici. To ne bi smjeli smetnuti s uma svi oni koji tvrde da su osobe koje su prijevremeno otišle u mirovinu – same krive što imaju niske mirovine i jedva preživljavaju”, ističe Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike
”Siromaštvo starijih u Hrvatskoj je dramatično, najveće u posljednjih 15 godina! Čak 37 posto starijih osoba živi ispod granice siromaštva”, upozorila je pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter, u velikom intervjuu Večernjem listu.
Komentirala je i uporno ignoriranje njezinih godišnjih izvješća od strane Vlade i Sabora, naglasivši da nijednom nije imala priliku izvješće iz razdoblja svog mandata raspravljati u godini u kojoj je predano (Sabor još nije raspravio ni zaključke Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu?!).
O velikom porastu siromaštva (pogotovo starijih osoba) u Hrvatskoj te o nezainteresiranosti odgovornih dužnosnika za ovu važnu temu, razgovarali smo sa Zvonkom Mlinarom, izvršnim predsjednikom Hrvatske mreže za beskućnike – krovne organizacije koja okuplja brojne udruge koje pomažu najranjivijim članovima društva, inače iskusnim borcem za ljudska prava – koji se posebno istaknuo pomaganjem beskućnicima te onima koji su na rubu beskućništva.
Umirovljenici u boravku za beskućnike
”Poznato je već dugo da su u Hrvatskoj egzistencijalno najugroženije starije osobe, a posebno samci. Razlog su niske mirovine i stalni rast cijena, pogotovo hrane. Jasno je da mirovine ne prate rast cijena, a pogotovo ne prate poskupljenja prehrambenih namirnica i režija. Točno je da u Hrvatskoj raste BDP, da su i plaće porasle, ali je činjenica da mirovine ne prate taj rast. Upravo zato u našem dnevnom boravku za beskućnike – u Šćitarjevskoj 11 na zagrebačkoj Peščenici – imamo sve više starijih osoba i umirovljenika”, naglašava naš sugovornik.
Isključeno im grijanje i struja
Kaže da većina starijih osoba koje dolaze u njihov dnevni boravak posjeduje neki smještaj, ali da ne mogu plaćati režije, uslijed čega je većini isključeno grijanje, a mnogima i struja.
”Stariji i umirovljenici, kojih je u našem prostoru sve više, obično dolaze da se ugriju i pojedu nešto. Gotovo da više nemamo radno sposobnih beskućnika, jer im vrlo brzo nađemo posao. Imamo dosta radno nesposobnih te djelomično radno sposobnih osoba. Većina ih je s poteškoćama mentalnog zdravlja i ako pronađu posao, najčešće ga ne uspijevaju duže zadržati”, objašnjava Mlinar.
Kaže da postoje brojni razlozi zbog kojih je osnovana pučka pravobraniteljice, napominje da je institucija pučke pravobraniteljice utvrđena i Ustavom Republike Hrvatske, zbog čega se, kako tvrdi, njezina izvješća i preporuke na bi smjeli ignorirati i zanemarivati.
Problem je u resornom ministarstvu
”Ne ignoriraju oni pri tom samo pučku pravobraniteljicu, već i institucije socijalne skrbi, kao i udruge civilnog društva poput Hrvatske mreže za beskućnike. Pučka pravobraniteljica od svih nas prikuplja informacije iz područja kojima se bavimo, na osnovu kojih onda sastavlja godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Na osnovu tako prikupljenih informacija, pučka pravobraniteljica daje i preporuke Vladi RH i Hrvatskom saboru. Želim naglasiti da te njezine preporuke – u vezi s najugroženijima i u vezi s kršenjima ljudskih prava – zaslužuju ocjenu odličan. Vlada bi na tome trebala zahvaliti pučkoj pravobraniteljici, a ne ju ignorirati. Trebali bi ažurno raspravljati o njezinim godišnjim izvješćima i usvajati navedene preporuke”, naglašava.
Na pitanje, zašto Vlada i Sabor ignoriraju dramatičan porast siromaštva starijih, odgovara da problem leži u resornom ministarstvu – koje se uopće ne bavi siromaštvom.
Nek’ se ugledaju na Sloveniju
”Pučka pravobraniteljica se, baš kao i Hrvatska mreža za beskućnike, već godinama zalaže za donošenje nacionalnog plana za borbu protiv beskućništva, no resorno ministarstvo tu preporuku zanemaruje. Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike odgovorili su pravobraniteljici da ne planiraju donositi takav nacionalni plan. Želim napomenuti da je, za razliku od Hrvatske, Republika Slovenija prepoznala beskućništvo kao problem. U Sloveniji mjesečni iznos socijalne pomoći za osobe u potrebi iznosi čak 500 eura, dok u Hrvatskoj osnovica zajamčene minimalne naknade iznosi tek 160 eura. Ipak, država Slovenija – u kojoj je problem beskućništva znatno manji nego kod nas, donosi svoju strategiju u borbi protiv beskućništva, dok kod nas nema pomaka u rješavanju tog rastućeg problema”, upozorava izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.
Tumači zbog čega je, prema njegovu mišljenju, važno donijeti strateški dokument o borbi protiv beskućništva.
Oni koji su plaćeni za to – ni ne vide siromaštvo
”Mi tražimo ‘nacionalni plan’ koji bi obuhvatio ne samo beskućnike u užem smislu, već i one koji žive u neodgovorajućim i nesigurnim uvjetima stanovanja. Takav bi dokument obuhvatio i starije osobe koje nemaju za režije i kojima su isključeni grijanje i struje. Resorno ministarstvo ne planira, nažalost, predložiti Vladi bilo kakav plan. Siromaštvo, prema svemu sudeći, ne vide upravo oni koji bi ga prvi morali prepoznati, a to su ljudi u ministarstvu koji su zaduženi za tu problematiku”, upozorava.
Kaže da je često riječ o ljudima koji nemaju potrebnog radnog iskustva.
Ne prema svima postupati jednako!
”Zaposleni u resornom ministarstvu ne konzultiraju ljude iz prakse, ljude iz podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i pružatelja usluga. Gluhi su na preporuke ne samo pučke pravobraniteljice, nego i Hrvatske udruge socijalnih radnika, Hrvatske komore socijalnih radnika, akademske zajednice, OCD-a… Ako ti ljudi ne ukazuju Vladi RH i ministru Piletiću na rastuće siromaštvo starijih, onda je tu glavni problem. Oni ili neće, ili ne smiju, ili ne znaju rješavati problem”, ističe Zvonko Mlinar. Dodaje da se nešto ipak mora poduzeti. Smatra, pak, da linearno povećanje mirovina svim umirovljenicima nije dobro rješenje.
”Neki koji su imali vlastiti obrt ili tvrku, a koji su si isplaćivali minimalac, kupili su od zarađenog novca nekretnine, a sada bi visoke mirovine. Njima ne treba dizati mirovine jednako kao istinski potrebitim umirovljenicima”, naglašava.
Bilo je teško ranije pronaći posao
Podsjeća potom i na činjenicu da su mnogi u Hrvatskoj bili, faktički, prisiljeni ranije otići u mirovinu – zato što su tijekom pretvorbe i privatizacije uništene i devastirane firme u kojima su radili.
”Ranije smo u Hrvatskoj imali čak oko 250 do 300 tisuća nezaposlenih. Ljudima koji su ostali bez posla bilo je teško pronaći novi posao. Logično je da su neki od njih išli u prijevremenu mirovinu. Brojni su i oni koji su se vratili s ratišta, a nisu se mogli vratiti na stara radna mjesta, jer su firme nestale. Neki od branitelja, čija je radno mjesto uništeno, danas su beskućnici i borave u prihvatilištu za beskućnike. Tu činjenicu ne bi nikada smjeli smetnuti s uma svi oni koji tvrde da su osobe koje su prijevremeno otišle u mirovinu – same krive što imaju (pre)niske mirovine”, zaključuje Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, u razgovoru za Promise.hr.
FOTO: Ilustracije Freepik; screenshot videosnimke
Tekst je dio ‘Projekta podrške za osobe u potrebi’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije
Zašto sve više starijih Hrvata živi u bijedi? Ministarstvo: Išli su u mirovinu s malo radnog staža
Ovo Vlada ne želi čuti: Mnogi su gladni, nemoćne iz bolnice bacaju na ulicu, otimaju im stanove!
