Što čeka Hrvate koji se vraćaju? Šipić: „Nije dovoljno omogućiti povratak. Moramo omogućiti ostanak“

Hrvatska želi privući svoje iseljenike natrag, ali i iskoristiti njihovo znanje, iskustvo i međunarodne veze. U Šibeniku se zato razgovaralo o svemu što dolazi nakon povratka – od pronalaska posla i pokretanja poslovanja do jezika, obrazovanja, identiteta i uključivanja u hrvatsko društvo. Davor Ivo Stier je, govoreći i iz vlastitog iskustva povratnika, istaknuo da je danas situacija za povratnike bolja nego ranije

ŠIBENIK – „Hrvatskoj su potrebni ljudi, nisu nam potrebne samo brojke“, poručio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić otvarajući u Šibeniku konferenciju „Hrvatska povezuje – od hrvatskog iseljeništva do hrvatskog tržišta rada“, na kojoj se okupilo hrvatsko iseljeništvo iz različitih dijelova svijeta, ali i predstavnici države, gospodarstva, lokalne samouprave i akademske zajednice.

Stvoriti uvjete da ostanu

Šipić je pritom poslao poruku koja nadilazi samo pitanje povratka: nije dovoljno da se ljudi vrate u Hrvatsku – potrebno je stvoriti uvjete da ovdje ostanu.

„Nije dovoljno omogućiti povratak. Moramo omogućiti ostanak“, naglasio je ministar, dodajući da će se uspjeh Ministarstva mjeriti i prema tome koliko se ljudi vratilo, pronašlo posao ili pokrenulo vlastiti posao te odlučilo svoj život nastaviti u Hrvatskoj.

Povezivanje s tržištem rada

Upravo bi povezivanje povratka s hrvatskim tržištem rada trebalo biti jedan od ključnih koraka. Tijekom konferencije Ministarstvo demografije i useljeništva i Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisali su Sporazum o suradnji, usmjeren na promicanje mjera aktivne politike zapošljavanja povezanih s povratkom, useljavanjem i zapošljavanjem.

Ministar je naglasio kako se hrvatsko iseljeništvo ne smije promatrati samo kroz prizmu prošlosti. Ljudi koji su desetljećima živjeli izvan Hrvatske sa sobom donose znanje, iskustvo, poslovne kontakte i međunarodne veze – ono što Hrvatskoj može biti važno upravo u razvoju gospodarstva i društva.

„Hrvatska vas vidi. Hrvatska vas želi čuti. Hrvatska računa na vaše znanje, iskustvo i povezanost s Domovinom“, poručio je Šipić hrvatskim iseljenicima.

Povratak nije samo pitanje dolaska

Da povratak nije samo demografsko, nego i društveno, gospodarsko i identitetsko pitanje, pokazale su i poruke ostalih sudionika konferencije.

Zamjenik šibensko-kninskog župana Nenad Tisaj istaknuo je povijesnu i tradicijsku povezanost Šibensko-kninske županije s Hrvatskom, ocijenivši da je Šibenik primjereno mjesto za susret predstavnika iseljene Hrvatske i institucija u domovini.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas naglasio je važnost kulture u procesu povratka, najavivši još snažniju suradnju Hrvatske matice iseljenika i Ministarstva demografije i useljeništva.

Danas se lakše vratiti nego ranije

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, govoreći i iz vlastitog iskustva povratnika, istaknuo je da je danas situacija za one koji se žele vratiti u Hrvatsku bolja nego što je bila ranije. Kazao je da cijeli sustav koji radi na povratku obavlja dobar posao te da Hrvatska danas pruža brojne gospodarske prilike za povratnike.

O demografiji se, međutim, ne može govoriti samo kroz broj povratnika i broj novorođene djece, upozorio je zastupnik u Hrvatskom saboru i izaslanik predsjednika Sabora Hrvoje Zekanović. Demografske izazove opisao je kao civilizacijski problem, a uz poticanje nataliteta i povratak iseljenika Hrvatskoj je, rekao je, potrebna i promjena mentaliteta.

Video-porukom sudionicima se obratila i Dubravka Šuica, povjerenica Europske komisije za Mediteran. Istaknula je da je Europska komisija prepoznala demografske izazove, a među prioritetima aktualnog mandata Komisije nalazi se i privlačenje talenata iz trećih zemalja, uključujući zemlje u kojima postoje značajne hrvatske iseljeničke zajednice.

Povratnici govorili o vlastitim iskustvima

Nakon svečanog otvorenja konferencija je nastavila rad kroz tri panel-rasprave koje su pitanje povratka pokušale približiti stvarnim životnim iskustvima.

Na prvom panelu, „Kako Hrvatska danas otvara prilike za povratak i uključivanje“, govorilo se o javnim politikama i mjerama kojima Hrvatska nastoji potaknuti povratak iseljeništva i njegovo uključivanje u društvo i tržište rada.

Drugi panel, „Povratnici – ljudi koji svojim znanjem i iskustvom razvijaju Hrvatsku“, okupio je povratnike i poduzetnike koji su govorili o vlastitim iskustvima – od odluke o povratku do pokretanja poslovanja i života u Hrvatskoj.

Treća rasprava, „Identitet, jezik i kompetencije – put prema uključivanju“, otvorila je pitanje koliko su hrvatski jezik, obrazovanje i stečene kompetencije važni za uspješnu integraciju povratnika.

U programu su održane i dvije sesije „Hrvatska povezuje“, na kojima su svoja iskustva i poslovne priče predstavili Michael Murgić iz Victuspaka i John Gasparac iz Burai Softwarea.

Konferencija traje do 30. rujna

Konferencija „Hrvatska povezuje“, pod motom „Ljudi. Znanje. Prilike.“, traje u Šibeniku do 30. rujna, a okuplja predstavnike državnih institucija, lokalne i regionalne samouprave, gospodarstva i akademske zajednice te brojne povratnike i potomke hrvatskih iseljenika iz cijelog svijeta.

No, iza svih panela, mjera i institucionalnih sporazuma ostaje ključno pitanje: hoće li se čovjek koji se vrati u Hrvatsku ovdje doista moći skrasiti, pronaći posao, pokrenuti posao i izgraditi život?

Upravo će se po tome, a ne samo po broju povratnika, u konačnici moći vidjeti koliko je Hrvatska doista spremna povezati ljude koji joj se žele vratiti sa znanjem, iskustvom i prilikama koje im može ponuditi.

FOTO: Ministarstvo demografije i useljeništva