Švedsku spisateljicu silili na elektrošokove pa izgubila pamćenje. Pongrac: ‘Kod nas toga nema’
ObiteljZdravlje 3. prosinca 2024. Damir Kramarić
”Uključivanje peer radnika u sustav skrbi o mentalnom zdravlju je model budućnosti. I centri za socijalnu skrb sada traže pomoć ‘peer radnika’ udruge Ludruga. To su osobe koje su i same prošle patnje uzrokovane teškoćama mentalnog zdravlja i njima oboljeli najviše i vjeruju. Ovakav oblik pomoći je odličan jer se osobe s teškoćama ne osjećaju prozvano, jer im pomažu ljudi koji su to isto i sami prošli. Peer radnici zato imaju toliko empatije i njihovo pomaganje je destigmatizirajuće”, ističe Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje
”Voljela bih kad bih mogla ispričati sve o ‘tvornici’. Ali ne mogu. Uskoro se više neću sjećati ni dana ni noći, ni zašto sam rođena. Sve što mogu reći je da sam tamo provela nekoliko dužih razdoblja između 2013. i 2017. i da su mi mozak izložili tolikoj struji da mogu biti sigurni da ovo neću moći napisati”, ovim riječima je poznata švedska spisateljica Linda Bostrom Knausgård (bivša supruga slavnog norveškog pisca Karl Ove Knausgårda) započela svoju intimnu ispovijed o užasima koje je doživjela na prisilnom liječenju elektrošokovima u psihijatrijskoj bolnici u Švedskoj.
Svoje patnje i strahove opisala je u knjizi ”Oktobarsko dijete”, koju je u Hrvatskoj izdala naklada Ljevak u srpnju 2020. godine.
Švedski liječnik bez imalo empatije
Iznimno talentirana švedska spisateljica, kojoj je dijagnosticiran bipolarni poremećaj, u knjizi progovara o nevjerojatnoj surovosti zdravstvenog sustava kojeg nije briga što elektrošokovi dovode do gubitka pamćenja, a što Bostrom Knausgård užasava i baca u depresiju, jer se pita ”što je pisac bez sjećanja, što je osoba koja više ne zna imena vlastite djece”.
U knjizi opisuje i razgovor s psihijatrom kojem se požalila na posljedice elektrošokova. Švedski liječnik, empatičan otprilike kao ‘naš junak’ Vili Beroš, nonšalantno joj odgovara da pisci ionako puno izmišljaju, pa vjeruje da će se i ona nekako snaći?!
Zar napredna Švedska?!
Budući da su metode liječenja osoba s mentalnim teškoćama i danas dobrim dijelom nepoznate široj javnosti (tko bi rekao da je u jednoj Švedskoj ovakvo mučenje u bolnicama moguće?!) o ovoj temi, kao i o aktualnom povezivanju hrvatskih udruga za mentalno zdravlje sa zainteresiranim zastupnicima Hrvatskog sabora, razgovarali smo s Tin Pongracom, čelnikom Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje te predsjednikom ‘Životna linije‘, udruge koja pomaže depresivnim i suicidalnim osobama.
‘Odmah bi ga prijavili!’
”Kada bi netko u Hrvatskoj danas prisilno upotrebljavao elektrošokove nad osobama s teškoćama mentalnog zdravlja, odmah bi ga prijavili pravobranitelju za osobe s invaliditetom. U Hrvatskoj se takva praksa, na sreću, više ne provodi. Postoji, doduše, i danas mogućnost primjene elektrošokova, ali to se radi iznimno rijetko i to samo ako pacijent s teškom depresijom zatraži takvu vrstu terapije”, napominje odmah na početku razgovora Tin Pongrac.
Štrkalj Ivezić u borbi za prava oboljelih
Dodaje da je profesorica dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, ugledna psihijatrica Klinike za psihijatriju Vrapče, jako puno učinila na povećanju prava osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u Hrvatskoj pa tako i na ukidanju prisilnih mjera ‘liječenja’ u psihijatrijskim ustanovama (nedavno smo objavili veliki intervju s dr. Štrkalj Ivezić, možete ga pročitati OVDJE).
Muzej elektrošokova u Vrapču
”U bolnici Vrapče danas postoji muzej u kojem se može vidjeti kako su nekad elektrošokovima pokušavali liječiti osobe s teškoćama mentalnog zdravlja. U stvarnosti, međutim, ne postoji mučenje pacijenata. Puno humanija alternativa elektrošokovima je magnetska stimulacija mozga, koja je bezbolna i ne predstavlja traumu za oboljele. Ne znam koriste li se uopće elektrošokovi u psihijatrijskom liječenju u Hrvatskoj. Ako se koriste, onda se to čini iznimno rijetko, i to samo ako pacijent zaželi takav oblik terapije”, tumači predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
Surađuju s pojedinim zastupnicima
Opisao je zatim aktivnosti inicijavite ‘Ambasadori mentalnog zdravlja‘, odnosno način na koji predstavnici Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje surađuju sa zainteresiranim zastupnicima aktualnog saziva Sabora.
”Pozvali smo sve zastupnike da se priključe inicijativi kojoj je cilj unapređenje mentalnog zdravlja. Odazvalo se dvadesetak zastupnika – praktički svih političkih stranaka, što nas izuzetno raduje. Sada imamo snažnu i praktički nestranačku inicijativu. Mi predstavnici udruga koje se bave mentalnim zdravljem imali smo nedavno sastanak sa saborskim zastupnicima, na kojem smo ih upoznali s našim aktivnostima. Objasnili smo im važnost teme mentalno zdravlje te ih proglasili ‘ambasadorima mentalnog zdravlja’. Razgovor sa zastupnicima bio je vrlo uspješan, čak iznad naših očekivanja. Dobili smo podršku od liječnika, socijalnih radnika i školskih djelatnika, koji su sada saborski zastupnici. Vidjelo se da imaju dosta znanja o ovoj temi. Dogovorili smo konkretne akcije te nove sastanke koji će se održavati svaka tri mjeseca”, tumači Tin Pongrac.
Za veće prava osoba s teškoćama
Objašnjava da će zajednički raditi na daljnjoj doradi hrvatskog zakonodavstva, kako bi se povećala prava osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja – tamo gdje postoje neke prepreke. Naglasak će, veli, staviti i na očuvanje zdravlja djece i mladih – o kojima se u zadnje vrijeme dosta govori kada je riječ o ugrozama mentalnog zdravlja.
”Neke političke stranke su počele polako unositi ovu tematiku u svoje politike. Pokušat ćemo, kroz inicijativu ‘Ambasadori mentalnog zdravlja’ – zajedno s okupljenim saborskim zastupnicima podići što više svijest o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja – u vrijeme kada je ono sve više ugroženo”, naglašava istaknuti humanitarni aktivist. Dodaje potom kako vjeruje da se može promijeniti svijest o važnosti ovog pitanja te naglašava kako je dobro da se to ne poteže kao ideološko, odnosno stranačko pitanje, jer za to i nema razloga.
Puno učinjeno na destigmatizaciji
Na pitanje: ‘Vidi li rezultate u borbi protiv stigmatiziranja psihičkih oboljenja i oboljelih?’, odgovara da pomaka itekako ima.
”Aleksandar Stanković puno je učinio na destigmatizaciji objavom knjige ‘Depra’, odnosno progovaranjem o svojoj borbi s bolešću. Knjiga je vrlo čitana i mogući je putokaz kako se odnositi prema depresiji. Ne treba bolest skrivati, već treba govoriti o tome da se oboljeli može riješiti problema uz pomoć antidepresiva i psihoterapije. Nema, dakle, potrebe da čovjek pati u tišini”, naglašava predsjednik ‘Životne linije’.
Promjene spore, ali sigurne
Tin Pongrac primjećuje potom da se o mentalnom zdravlju te o poremećajima mentalnog zdravlja danas puno više govori nego ranije te naglašava da je dobro da je to postala tema koja je univerzalno prihvaćena.
”Promjene su spore, no to je čak i dobro jer tako nema opozicije i protureakcije, koje su česte u slučajevima kada se neka tema prenaglo počne nametati”, ističe Pongrac.
Kaže da se pomalo čine važni koraci, pa je, primjerice, u Klinici za psihijatriju Vrapče zaposlena jedna peer radnica (osoba koja je i sama imala poteškoće mentalnog zdravlja, a koja se je educirala za pomaganje drugim osobama sa sličnim problemima – op.a.).
‘Svaka čast Ludruzi!’
” I udruga Ludruga ima uspješan mobilni tim peer radnika koji na istom principu pomaže osobama s teškoćama mantalnog zdravlja. Oni nemaju stalno financiranje, no unatoč tome rade vrlo uspješno. Puno toga odrade i volonterski i svaka im čast! Čak i centri za socijalnu skrb sada traže njihovu pomoć. Uključivanje peer radnika u sustav skrbi o mentalnom zdravlju je definitivno model budućnosti. To su osobe koje su i same prošle patnje uzrokovane teškoćama mentalnog zdravlja i njima oboljeli najviše i vjeruju. Ovakav oblik pomoći je odličan jer se osobe s teškoćama mentalnog zdravlja ne osjećaju prozvano i napadnuto, jer im pomažu ljudi koji su to isto i sami prošli. Peer radnici zato imaju toliko empatije i njihovo pomaganje je, zbog svega navedenog, izrazito destigmatizirajuće”, zaključuje Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija te čelnik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje u razgovoru za Promise.hr.
FOTO: Screenshot videosnimki; ilustracija Pixabay
Tekst je dio projekta ‘Osvijetlimo nevidljive’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije
Bio sam u peer grupi osoba s teškoćama mentalnog zdravlja ‘Ludruge’; oduševila me njihova snaga
‘Iskustvo patnje koje smo prošli koristimo u procesu oporavka od psihičkih teškoća’
Treba raditi na prevenciji osamljenosti i suzbijati siromaštvo jer su to rizici za mentalne poremećaje’
‘Nasilje eskalira jer su poteškoće mentalnog zdravlja postale opći problem Hrvatske’
‘S manijom i depresijom lakše se nosimo otkako o tome pričamo u grupi, no stigma je pretežak teret’
