U 20 godina nestalo 10 posto Hrvata: RH i EK pokreću projekt demografske obnove Hrvatske

”U Hrvatskoj će biti sve više starijih osoba, unatoč pojačanom useljavanju. Zato će zemlja imati sve manje radnika, a sve više umirovljenika. Sve je manje onih koji plaćaju porez, a sve više novca treba za skrb starijih i potrebitih. To stvara probleme za državni i lokalne proračune. Sve je dakle povezano s demografskim trendovima. Zato je demografska obnova toliko važna”, istaknuo je Stephan Visser, koordinator projekta

”Hrvatska je u posljednjih dvadesetak godina izgubila skoro 10 posto stanovništva, a neke županije čak svakog petog stanovnika, dok istovremeno zemlja i stari – više od 22 posto stanovništva starije je od 65 godina”, istaknula je Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske tijekom danas održane uvodne konferencije projekta ‘Uspostava strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira za demografsku revitalizaciju Hrvatske“

Projekt koji će oživjeti Hrvatsku

Ministarstvo demografije i useljeništva surađuje, naime, s Europskom komisijom (EK) i Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u projektu koji će pomoći Hrvatskoj da odgovori na dva desetljeća demografskih izazova i starenja populacije, istaknuto je na uvodnoj konferenciji.

Naglašeno je također da je demografija ključno pitanje u svim zemljama Europske Unije, a ne samo u Hrvatskoj, jer u cijeloj EU imamo depopulaciju te manjak stanovništva. To, zbog svega navedenog, nije samo političko pitanje, već i ulaganje u budućnost.

Jedno od najvažnijih pitanja u Europi

”Pitanje demografskog starenja jedno je od najvažnijih pitanja u Europi. Starenjem stanovništva smanjit će se i tržište rada, dok dio umirovljenika i dalje raste. Svaki peti stariji Europljanin izložen je riziku od siromaštva i nedostupnosti potrebnih usluga. Demografske promjene su zajednički europski izazov. Zato je od strane Europske komisije i ponuđeno nekoliko politika te program tehničke pomoći koji bi trebale doprinijeti demografskoj revitalizaciji. No, ne može europska politika sama puno učiniti. Zato su nužne i nacionalne, regionalne i lokalne politike”, istaknula je, putem videolinka iz Bruxellesa, Katarina Ivanković Knežević, ravnateljica za socijana prava i uključivanje u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije.

U EU čak 93 milijuna ljudi siromašno!

Dodala je da čak 93 milijuna osoba u Europskoj uniji živi u riziku od siromaštva. To je, kazala je, zbroj stanovnika cijele jedne Njemačke, Belgije i Hrvatske.

”Zaustavaljanje depopulacije i demografskog starenja važno je i u borbi protiv siromaštva, jer su depopulacija, nedostupnost usluga i starenje stanovništva glavni uzroci siromaštva i socijalne isključenosti. Hrvatska nije kao otok, već smo svi zajedno sa istim problemom unutar Europske unije”, zaključila je Ivanković Knežević, te je najavila skoru izradu europskog Plana za kvalitetna radna mjesta.

I Stephan Visser, koordinator projekta, govorio je o vrlo oštrom demografskom padu u Hrvatskoj, te o dramatičnom padu stanovništva u nekim hrvatskim regijama.

Sve manje radnika, sve više umirovljenika

”U Hrvatskoj će biti sve više starijih osoba, unatoč pojačanom useljavanju. Useljavanje ne može zamijeniti loše demografske trendove, zbog čega će Republika Hrvatska u idućim godinama imati sve manje radnika, a sve više umirovljenika. Sve to utječe na pad gospodarstva, na poskupljenje zdravstvene skrbi, obrazovanja i socijalnih programa. Sve je manje onih koji plaćaju porez, a sve više novca treba osigurati za skrb starijih i potrebitih osoba. To stvara problem za državni i lokalne proračune. Sve je dakle povezano s demografskim trendovima”, istaknuo je u izlaganju na engleskom jeziku Stephan Visser, koji je svoj govor ilustrirao brojnim grafičkim prikazima na kojima se najbolje vidi koliko Republika Hrvatska loše stoji s depopulacijom i starenjem stanovništva.

Visser je govorio potom i o nužnosti provođenja koordiniranih politika kako bi se postigla demografska revitalizacija.

Cilj: da ljudi žele ovdje živjeti i raditi

Državna tajnica Željka Josić u svom je izlaganju također naglasila da je Europska komisija omogućila Hrvatskoj da se kandidira i pokrene ovaj projekt demografske revitalizacije.

”Demografska obnova je prioritet svih naših politika. Kranji cilj ovog projekta i svih naših politika je stvaranje boljih uvjeta za život u svakom kutku Republike Hrvatske, te ostanak i povratak Hrvata u Hrvatsku. Cilj je da Hrvatska bude zemlja u kojoj ljudi žele živjeti, raditi i planirati budućnost. Uspjeh će se mjeriti prema tome osjete li ljudi bolju kvalitetu života u Hrvatskoj”, naglasila je Željka Josić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva .

Uskoro zakon o demografskoj obnovi

Dodala je da je cilj da iz ovog projekta proizađe zakonodavni okvir kojega u radnom nazivu zovu ‘zakon o demografskoj obnovi’.

„Taj zakonodavni okvir demografske politike bit će temelj svih budućih demokratskih i demografskih politika Republike Hrvatske. Demografska politika mora postati temelj održivog razvoja, društvene kohezije i konkurentnog gospodarstva. Partnerstvo sa OECD-om ima tri važna koraka, prvi je zakonodavni okvir, drugi je razvijanje institucionalnog okvira koji će povezati sve tri razine vlasti, treće raditi na poboljšanju podataka i analize da svaka odluka bude donesena na temelju pravog stanja na terenu“ – zaključila je državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva, dr. med. Željka Josić.

Pohvalila usvajanje Strategije

Judit Rosza, ravnateljica u Europskoj komisiji zahvalila se Ministarstvu i OECD-u na suradnji sa Europskom komisijom u provedbi ovog projekta. Istaknula je da je Europska komisija prepoznala demografske promjene kao bitan faktor te je upravo zato odabran ovaj projekt za potporu kroz Instrument tehničke pomoći. Posebno je pohvalila osnivanje zasebnog ministarstva za demografiju i usvajanje Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.

„Problem demografije je višeslojan i treba ga razmatrati kroz više različitih čimbenika koji utječu na demografiju. Mi imamo državni zavod za statistiku koji odgovara na pitanje što, a nemamo institut koji odgovara na pitanje zašto. Nije dovoljno imati hrpu brojeva, nego treba i razumjeti što stoji iza njih.“ -izjavio je predstojnik Vade Republike Hrvatske, Zvonimir Frka-Petešić.

 ‘U četiri mjeseca rođeno 656 djece više! To je 33 buduća razreda’

Nekoliko dana prije uvodne konferencije, Ministarstvo demografije i useljeništva objavilo je i jednu odličnu vijest: u posljednja četiri mjeseca, u razdoblju od lipnja do srpnja, broj živorođene djece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, veći je za 656 ili za 33 buduća razreda, pozvalo se Ministarstvo na privremene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Uzme li se u obzir da prosječno razredno odjeljenje ima 20 učenika, 656 živorođene djece čini 33 buduća razreda, naglasilo je Ministarstvo. Gledano u devet mjeseci ove godine, po prvi puta u nekoliko godina imamo simbolični, ali jako vrijedan jedan posto povećanja u rađanju u odnosu na prošlu godinu. Imamo plus, a nemamo minus, naglasio je resorni ministar Ivan Šipić obilazeći u ponedjeljak Karlovac.

Ministarstvo se pohvalilo se još nekim pozitivnim pokazateljima. Među njima je i onaj da 65 posto više očeva koristi dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta, što je oko 1.500 više nego prošle godine, te podatak da je u srpnju i kolovozu ove godine broj korisnika očinskog dopusta porastao za dodatnih 1.000 očeva. Naime, u srpnju prošle godine, očinski je dopust koristilo 1.676 očeva, a u srpnju ove godine njih 2.750 ili 1.074 više.

Mjesec kasnije, to je pravo koristilo 2. 895 očeva što je 1.086 više nego u kolovozu prošle godine kada se za to pravo odlučilo njih 1.089. Na očinski dopust od 20 radnih dana za jedno dijete, odnosno 30 dana za blizance, trojke ili više istovremeno rođene djece, pravo ima zaposleni ili samozaposleni otac koji to pravo može koristiti neovisno o radnopravnom statusu majke.

FOTO: Snimio Damir Kramarić; Ministarstvo demografije i useljeništva