U Britaniji sve više sirotinje: umiru od gladi i smrzavaju se; u Hrvatskoj – zabrinjavajuće slično

”Povećanje osnovice zajamčene minimalne naknade od samo 10 eura uistinu nije dovoljno, jer su stvarni troškovi života u Hrvatskoj daleko veći. Najsiromašniji se u Hrvatskoj moraju odazvati pozivu na rad za opće dobro bez naknade (baš kao i u Britaniji) jer inače ostaju bez socijalne naknade. Pitanje je kako najsiromašniji građani uspijevaju iz mjeseca u mjesec zadovoljiti sve osnovne životne potrebe”, upozorava Ured pučke pravobraniteljice – Tene Šimonović Einwalter

U dokumentarnom filmu ”Siromaštvo u Ujedinjenom Kraljevstvu – zaboravljeni od krune”, prikazanom prošli tjedan na 3. programu HTV-a (13. veljače 2025.) ispričana je vrlo zanimljiva i paradoksalna priča o zemlji s rekordno niskom nezaposlenošću (svega 3,6 posto)- koja, unatoč tome, grca u siromaštvu. Priča jako podsjeća na stanje u Hrvatskoj.

U dokumentarcu se navodi da se danas više od 15 milijuna Britanaca, gotovo četvrtina njih, smatra siromašnima. Galopirajuća inflacija i nagli rast cijena energenata gurnuli su milijune u siromaštvo. Pri tom je malobrojna elita sve bogatija, ali istovremeno nestaje srednji sloj društva – koji postupno kizi među siromašne. Sve više ljudi ne može si priuštiti plaćanje stanarine, struje i ostalih režija, pa je sve više beskućnika.

Ili se hrane, ili se griju

Slično kao i u Hrvatskoj, i tamo se korisnike socijalne pomoći prisiljava na rad za opće dobro, što posebno pogađa osobe sa zdravstvenim teškoćama koje ne mogu raditi, a zbog čega im se oduzima socijalna pomoć te zbog čega neki umiru od gladi. Baš kao i u Hrvatskoj – i tamo su mnogi potrebiti građani prisiljeni birati: hraniti se ili se grijati (‘eat or heat‘) – jer za oboje nemaju dovoljno novca.

Ispričana je priča o čovjeku koji boluje od shizofrenije, koji se zbog svoje bolesti nije mogao pojaviti na radu za opće dobro, te kojemu su zato oduzeli socijalnu pomoć. Umro je od gladi, na kraju je imao svega 29 kilograma!

A hvale se niskom stopom nezaposlenosti!

Ovaj turobni dokumentarac o rastućem siromaštvu u Velikoj Britaniji po mnogočemu je, nažalost, preslika stanja u našoj zemlji. I naš se premijer i ministri (baš kao i bivši britanski premijer Cameron – koji je drastičnim rezanjem socijale kumovao eksploziji siromaštva u UK) često hvale ‘nikada nižom stopom nezaposlenosti’ i rastom plaća, a prešućuju zabrinjavajući porast broja siromašnih osoba.

Ni britanski, ni naši vladajući političari ne govore, pri tom, o činjenici da su primatelji socijalne pomoći prisiljeni na rad za opće dobro – što mnogima u Britaniji, baš kao i u Hrvatskoj, stvara velike probleme, jer zbog ugroženog zdravlja ne mogu raditi.

Sebi enormno digli plaće, sirotinji dali 10 eura!

Hrvatski mediji su prošli tjedan objavili, naime, da je 91 osoba u Hrvatskoj ostala bez socijalne pomoći. Riječ je o siromašnima koji su prisiljavani na rad za opće dobro, a koji se zbog svog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu na rad.

U vezi s navedenim zabrinjavajućim činjenicama, poslali smo upit pučkoj pravobraniteljici RH, koja već nekoliko godina upozorava na rast broja osoba u riziku od siromaštva u Republici Hrvatskoj te koja je još prošle godine upozorila da je, u uvjetima visoke inflacije i stalnog rasta troškova života, iznos zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj zabrinjavajuće prenizak.

‘Kako su došli do svega 10 eura povećanja naknade?!’

Evo što su odgovorili iz Ureda pučke pravobraniteljice:

Kako Ured pučke pravobraniteljice komentira povećanje osnovice zajamčene minimalne naknade za svega 10 eura?

Svako povećanje zajamčene minimalne naknade je dobrodošlo, ali povećanje osnovice od samo 10 eura uistinu nije dovoljno jer su stvarni troškovi života daleko veći. Na to je pučka pravobraniteljica i upozorila u javnom savjetovanju o Prijedlogu odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade za 2025., kad je povećanje tek bilo predloženo, kao i na to da nije jasno po kojim kriterijima je predloženo povećanje od upravo 10 eura.

‘Nisu nas poslušali’

Nažalost, nakon javnog savjetovanja nije došlo do promjene i osnovica je uistinu povećana za samo 10 eura. Isto tako, pučka pravobraniteljica je prošlog tjedna u komentarima na prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se dijelu korisnika taj iznos uvećava, upozorila kako su kod povećanja „preskočeni“ samci, što je posebno problematično kad su u pitanju starije osobe koje žive same, jer je čak 60 posto njih u riziku od siromaštva.

Tako bi prema prijedlogu izmjena ovog Zakona, starija osoba koja živi sama nastavila primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, što je više nego dvostruko manje od praga rizika od siromaštva (493 eura).

Imate li informacije s terena: uspijevaju li najpotrebitiji preživjeti s ovako niskim naknadama u uvjetima vrlo hladne zime? Kako?

Zajamčena minimalna naknada nije jedino pravo iz sustava socijalne skrbi koji građani u najtežim situacijama mogu ostvariti, ali nikako nije moguće reći da im sustav omogućuje dostojanstven život i izlazak iz siromaštva, čak ni kada se u obzir uzmu napori humanitarnih i vjerskih organizacija i organizacija civilnog društva koje rade ogroman posao. Tako da je uistinu pitanje kako najsiromašniji građani uspijevaju iz mjeseca u mjesec zadovoljiti sve osnovne životne potrebe. A prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je svaka peta osoba u riziku od siromaštva.

Rade besplatno, sami si plaćaju prijevoz

Kakva saznanja ima pučka pravobraniteljica o prisilnom radu korisnika socijalne pomoći? Je li točno da nisu plaćeni za rad za opće dobro?

Rad za opće dobro bez naknade osmišljen je kao uvjet za ostvarivanje (iznimno niske) zajamčene minimalne naknade, dakle nije dodatno plaćen. Od osobe se može tražiti da radi do 90 sati mjesečno i pri tom, kada grad ili općina još ne pokrivaju troškove prijevoza i prehrane, onda znači da je građanima taj rad i dodatni trošak.

Pučka pravobraniteljica je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kod izmjena Zakona o socijalnoj skrbi predložila da ukine institut rada za opće dobro bez naknade, iz više razloga.

Nejednakost korisnika

Prvo, najsiromašniji građani se moraju odazvati pozivu na rad za opće dobro bez naknade jer inače ostaju bez socijalne naknade, čime se zapravo socijalna pomoć uvjetuje odazivom na rad. Drugo, iako se ne smatra radom, već dijelom socijalne naknade, to je de facto rad, ali praktički besplatan jer su se najsiromašniji građani obavezni odazvati kako bi nastavili primati (iznimno nisku) zajamčenu minimalnu naknadu.

I treće, rad za opće dobro bez naknade se različito – dakle neujednačeno – koristi u praksi. Tako neke jedinice lokalne samouprave neke korisnike zovu više puta, a neke uopće ne; neke je ni ne organiziraju što dovodi do nejednakosti korisnika zajamčene minimalne naknade na razini cijele Hrvatske; i kao što smo već rekli, neke općine i gradovi ne podmiruju trošak prijevoza i toplog obroka što onda ide na trošak korisnika zajamčene minimalne naknade.

Ukinuli im naknadu jer se nisu odazvali

 Ima li slučajeva da se korisnici socijalne pomoći zbog zdravstvenih tegoba ne odazovu na rad za opće dobro? Kakve su posljedice?

Imali smo pritužbi korisnika zajamčene minimalne naknade koji su ostajali bez te naknade jer se zbog trenutnog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu na rad za opće dobro što je dovodilo do njihove diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja, na što je pučka pravobraniteljica upozorila i u godišnjem izvješću za 2023. godinu. I prema posljednjem prijedlogu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi se uvodi iznimka, odnosno predloženo je da se zdravstveno stanje uzima u obzir prilikom ocjene mogućnosti odaziva pozivu na rad za opće dobro bez naknade.

Je li nekome zbog neodazivanja na rad ukinut zajamčeni minimalni iznos naknade? Ima li u Hrvatskoj smrtnih slučajeva kao posljedica siromaštva?

Nažalost, imali smo takvih pritužbi gdje je korisnicima bila ukinuta zajamčena minimalna naknada jer se nisu odazvali pozivu na rad, iz zdravstvenih razloga, ali u njima nije – srećom – bilo riječi o smrtnim posljedicama.

 Što pučka pravobraniteljica može ili planira učiniti u vezi prisilnog rada i niskih iznosa zajamčene minimalne naknade?

Pučka pravobraniteljica nastavit će zagovarati povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade i ukidanje instituta rada za opće dobro bez naknade, u svakom slučaju kad izmjene Zakona o socijalnoj skrbi dođu na raspravu u Hrvatski sabor. Isto tako će o potrebi da se poduzmu ti koraci izvijestiti Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu”, odgovorili su iz Ureda pučke pravobraniteljice.

FOTO: Ilustracija Pexels, preslika s HRT-a; arhiva Promise.hr

‘Hvale se rastom plaća, uspoređuju sa Slovenijom, a sirotinji daju mrvice uz prisilan rad!’

Sve je više gladnih umirovljenika, a vlast smanjuje obim pomoći

”Umirovljenici među beskućnicima; u ‘Dom nade’ dođu po zagrljaj i da se ugriju”