

‘Nakon Prečkog sve su učinili krivo. U politici je više psihopata nego kod ljudi s mentalnim teškoćama’
PolitikaHrvatska 30. siječnja 2025. Damir Kramarić

”Počinjenje zločina – poput onog u Prečkom – u pravilu nije posljedica poteškoća mentalnog zdravlja – već psihopatije. Posve je stoga nepravedno kada političari javno prozivaju osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, kao što se to dogodilo nakon tragedije u Prečkom. Zaključavanje škola nije pravi odgovor na traumatičnu situaciju. Djeca vide da se nešto događa i to još povećava njihove traume”, ističe Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje
Na tisuće djece i njihovih roditelja još se privikavaju na nove mjere sigurnosti u školama i dječjim vrtićima – uvedene nakon krvoprolića u Osnovnoj školi Prečko. I premda će se većina složiti s tvrdnjom da se nešto po pitanju veće sigurnosti djece trebalo učiniti, zaključavanje vrata te stalne provjere na ulazu nekima još uvijek nisu u potpunosti ‘sjeli’. Pojedini roditelji upozoravaju, čak štoviše, da bi te mjere mogle prouzročiti nove traume kod ionako traumatizirane djece.
‘Vrlo štetne i stigmatizirajuće izjave’
O svemu tome, o neprimjerenim izjavama najviših dužnosnika – koji doprinose agresivnom ozračju u društvu, o novom valu stigmatiziranja osoba s teškoćama mentalnog zdravlja – kojemu su doprinijeli ponajviše političari (”za tragediju u Prečkom odgovorna je bolesna osoba”, izjavio je ministar Fuchs, a slične izjave dali su i premijer Plenković te ministar Božinović – op. a.), razgovarali smo s Tin Pongracom, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje te predsjednikom udruge ‘Životna linija‘.
”Grubo govorenje o ljudima koji imaju poteškoća s mentalnim zdravljem je izuzetno negativno i štetno. Valja naglasiti da počinjenje zločina u pravilu nije posljedica poteškoća mentalnog zdravlja, već je to posljedica psihopatije, odnosno poremećaja osobnosti obilježenog sebičnošću, nedostatkom empatije i osjećaja za druge, nedoživljavanjem krivnje i kajanja, manipulacijom drugima…
Psihopate često na položajima moći
Poznato je da i naizgled zdravi i funkcionirajući ljudi mogu biti psihopati, dok su osobe s teškoćama mentalog zdravlja u prosjeku manje opasne za druge ljude, od većine ostalih. S druge strane, upravo u politici i na položajima moći češće od prosjeka imamo – psihopate. Posve je, dakle, nepravedno i pogrešno kada političari javno prozivaju osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, kao što se to u nekoliko navrata dogodilo nakon tregedije u Pečkom”, ističe u uvodu istaknuti humanitarni aktivist.
Dodaje potom da je ubojstvo dječaka i ranjavanje više učenika i učiteljice u zagrebačkoj osnovnoj školi – velika trauma za cijelo društvo, zbog čega je štetno povezivati takvo nasilje s mentalnim zdravljem ljudi.
Umjesto solidarnosti, šire agresiju
”Briga o mentalnom zdravlju je zrela, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja su nadprosječno dobre i empatične i ne smije ih se stigmatizirati zbog postupaka pojedinaca koji imaju psihopatske karakteristike. Nakon ovakvih tragedija država bi trebala postupati što više pomagački i solidarno, a ne represivno. Nadležne osobe i institucije bi trebala osigurati psihoterapijsku pomoć svima kojima je potrebna”, podvlači Tin Pongrac.
Kaže da su uz ovako represivan pristup – kakvom smo svjedočili nakon krvoprolića u Prečkom – traumatizirani djeca, roditelji, ali i velik dio stanovništva.
Napadaju slabije, boje se sebi ravnih
”Ovoliko pojačane agresije, kojoj svjedočimo zadnjih mjeseci i godina, posljedica su brojnih trauma od pandemije i lockdowna. U to nema baš nikakve sumnje”, uvjeren je predsjednik krovne hrvatske udruge za mentalno zdravlje.
Protumačio je potom neke karakteristike psihopatskog ponašanja.
”Psihopati su obično agresivni prema najslabijima, dakle prema djeci i u konkretnom slučaju – učiteljici, dok se u pravilu boje jačih i sebi ravnih. Mislim da nije slučajno što je devetnaestogodišnjak s nožem u ruci krenuo najprije u osnovnu školu, u razred s malom djecom, a ne primjerice u obližnji kafić – gdje bi susreo, najvjerojatnije, mlađe muškarce ili muškarce srednje dobi”, tumači Pongrac te dodaje da zaključavanje škola nije pravi odgovor na nastalu traumatičnu situaciju.
Djeca kao da su u zatvoru
”Djeca vide da se nešto događa i to još povećava njihove traume. Osjećaju se kao da su u zatvoru. Nije pozitivna poruka ni to što gledaju kako se sada provjeravaju njihovi roditelji. Sve to su agresivne mjere koje su novi šok i za djecu i za roditelje. Umjesto takvih mjera, treba omogućiti psihoterapiju svima koji su bili uključeni u događaj. Treba uvesti što više pomagačkih metoda poput razgovora i psihoterapije te izbjegavati respresivne metode – kao što su zabrane i zaključavanje”, tvrdi predsjednik udruge Životna linija.
Kaže, zatim, da bi državni dužnosnici morali paziti na svoj govor te da bi morali biti primjer uljuđene i empatične komunikacije.
Ljudima treba zajedništvo, a ne širenje podjela
”Nakon ovakve tragedije trebali bi upućivati poruke ljubavi i zajedništva, prijateljstva i zbližavanja, a ne govoriti agresivno i konfliktno. Nakon tako užasnih događaja, društvu je potrebno jačanje zajedništva i solidarnosti, a nipošto poticanje konflikata i agresije, podjela i sebičnosti, dakle svega onoga što smo imali prilike slušati i gledati prije i nakon nedavnih predsjedničkih izbora, odnosno nakon tragedije u Prečkom”, naglašava Pongrac.
Nastavlja riječima da bi i Ministarstvo unutarnjih poslova i ministarstvo socijale trebalo zaposliti više psihologa i psihoterapeuta te da bi puno više pažnje trebali pridavati edukaciji o mentalnom zdravlju, dok bi represiju trebalo izbjegavati.
Potisnuta agresija može ponovno eksplodirati
”Represija proizvodi nove traume i loše utječe na mentalno zdravlje. Nakon represivnih metoda obično za posljedicu imamo efekt potiskivanje agresije, uslijed čega potisnuta agresija može u jednom trenutku ponovno eksplodirati. Baš zbog toga su izjave resornog ministra i drugih dužnosnika, koji su za tragediju u Prečkom okrivili ‘bolesnu osobu’, posve promašene i loš primjer”, objašnjava čelnik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.
Kaže da pojedini saborski zastupnici koji su ujedno i ‘ambasadori mentalnog zdravlja’ – s kojima uspješno surađuje Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje, daleko bolje razumiju važnost psihičkog zdravlja i pravih vrijednosti u društvu, od ministara koji su davali izjave nakon tragedije.
Kvalitetni su gurnuti u stranu
”Bolje bi bilo da su izjave za medije dali ‘ambasadori mentalnog zdravlja’ – odnosno pojedini saborski zastupnici svih političkih stranaka, nego ministri koji su nakon tragedije javno istupali. Drago mi je da u svim političkim strankama ima kvalitetnih ljudi. Takvi su, nažalost, često gurnuti u stranu od strane ratobornijih i glasnijih osoba u političkoj stranci”, primjećuje Pongrac.
Dodaje potom da saborski zastupnici – ambasadori mentalnog zdravlja – daleko bolje od ministara razumiju da zaključavanje škola i zaštitari mogu proizvesti još veći kolektivni strah, što može izazvati nove destruktivne posljedice.
Djeca i roditelji nisu dobili pravu pomoć
”Djeca i roditelji u Prečkom nisu, koliko mi je poznato, dobili odgovarajuću pomoć psihologa i psihoterapeuta. Nisu zato što Hrvatska nema dovoljno resursa, odnosno zato jer nedostaje tih stručnjaka. Sustav podrške mentalnom zdravlju treba dodatno jačati. Cijela Vlada i HZZO moraju raditi na tome. Kada bi država osigurala više psihoterapije za sve one kojima je potrebna, imali bi puno bolje zdravlje i znatno manje agresije u društvu”, zaključuje Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.