Zašto beskućnici u Zagrebu umiru bez osnovnih prava? Evo što kažu u Ministarstvu
PolitikaHrvatska 7. travnja 2026. Damir Kramarić
„Osobe u beskućništvu predstavljaju jednu od najranjivijih skupina“, poručuje resorno Ministarstvo, no unatoč zakonima i milijunskim ulaganjima mnogi i dalje bez osobnih dokumenata ostaju izvan sustava, prepušteni ulici i pomoći udruga koje umjesto institucija spašavaju živote
Mnogi beskućnici, pogotovo oni koji nemaju osobne iskaznice, sve češće sami i zaboravljeni umiru na zagrebačkim ulicama. Na tu alarmantnu činjenicu upozoravaju već godinama humanitarni aktivisti koji pomažu beskućnicima – Zvonko Jambrešić, predsjednik Humanitarne udruge Savao, Mile Mrvalj, čelnik udruge Fajter i drugi.
Njihovim javnim apelima za pomoć redovito se pridružuje i Ured pučke pravobraniteljice, koji upozorava da su problemi beskućnika u Hrvatskoj vrlo često povezani s osobnom iskaznicom.
Problemi s prijavom prebivališta
„Osobe koje žive u beskućništvu imaju problema s prijavom prebivališta pa time i ishođenjem dokumenata. A kada nemate osobnu iskaznicu, ne možete ostvariti prava iz socijalne skrbi, zdravstvenu zaštitu, ne možete se ni prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje u potrazi za posao. U stvarnom životu, ako niste prijavljeni na HZZ, ne možete dobiti zajamčenu minimalnu naknadu, a bez nje ne možete podmiriti ni najosnovnije troškove, a kamoli trošak izrade nove osobne“, istaknula je nedavno pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Sustav puca, beskućnici umiru
Zbog svega navedenog, obratili smo se odgovornima u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Zamolili smo ih da nam komentiraju tužnu hrvatsku stvarnost, odnosno činjenicu da imamo manjak zaposlenih u sustavu socijalne skrbi te veliko nezadovoljstvo socijalnih radnika – dok su s druge strane najpotrebije osobe često prepuštene same sebi, uslijed čega mnogi sami umiru na ulicama Zagreba.
Socijalni radnici bez dovoljno empatije
Evo što još smo ih upitali:
”Koji je Vaš komentar na tvrdnje Zvonka Jambrešića, predsjednika Humanitarne udruge Savao, kao i na svjedočanstva brojnih beskućnika – prema kojima socijalni radnici i područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad često nemaju dovoljno razumijevanja za potrebite osobe bez prijavljenog boravišta i osobne iskaznice (ne dozvoljavaju im da se prijave na adresu područnih ureda Zavoda za socijalnu skrb premda bi po zakonu to trebali učiniti)?
Zar nije za Republiku Hrvatsku porazno da neprofitne udruge građana (poput Humanitarne udruge Savao), mnogim siromašnim i potrebitim građanima više pomažu te pokazuju puno više empatije nego državni sustav socijalne skrbi?
Volonteri zamjenjuju institucije
Kako komentirate činjenicu da Humanitarna udruga Savao, silom prilika, zamjenjuje institucije čiji je to posao te spašava mnoge beskućnike s ulica Zagreba i osigurava im podstanarstvo (plaća im najam stana i režije, često i hranu, omugućava prijavu boravišta te izradu osobnih iskaznica – sve to od donacija građana), kako se ti ljudi ne bi smrznuli te kako bi mogli ponovno ‘stati na svoje noge’, odnosno zaposliti se i nastaviti s normalnim životom?
Što bi trebalo učiniti da beskućnici ne umiru više bespomoćni i napušteni na ulicama Zagreba i drugih gradova, odnosno kako im omogućiti da dobiju osobne dokumente u trenutku kada se nemaju gdje prijaviti – kada ostanu bez posla pa nemaju za stanarinu, kada im istekne osobna, a novu ne mogu izvaditi, ili kada u Zagreb dođu iz drugih krajeva Hrvatske, pa nemaju gdje prijaviti boravište?
‘Kako se pripremate za rast siromaštva?’
Kako se odgovorni u Vladi Republike Hrvatske, odnosno u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pripremaju za sve prisutniji rast siromaštva u Hrvatskoj, uzrokovan negativnim prirodnim prirastom, odnosno starenjem stanovništva te povećavanjem broja umirovljenika i osoba koje trebaju socijalnu pomoć, a smanjenjem broja djece, mladih i radno sposobnih građana Hrvatske?”, stoji u našem novinarskom upitu poslanom Ministarstvu socijale.
Evo što su nam odgovorili:
Ministarstvo: ‘Oni mogu ostvariti novčane naknade’
„Osobe u beskućništvu predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih skupina koje trebaju sustavnu podršku te međuresornu suradnju na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini. Aktivnosti koje provode organizacije civilnog društva iznimno su vrijedne jer nadopunjuju sustav i predstavljaju njegovu važnu podršku na terenu.
Zakonom o prebivalištu propisano je da se osobama u beskućništvu, koje nemaju mjesto ni adresu stanovanja niti sredstva za stanovanje, može utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili drugog pružatelja smještaja, o čemu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Time im se omogućuje ishođenje osobnih dokumenata i pristup pravima iz sustava zdravstva, socijalne skrbi i drugih područja. U okviru sustava socijalne skrbi osobe u beskućništvu mogu ostvariti različite novčane naknade i socijalne usluge. Nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta donosi odluke o ostvarivanju tih prava, a za njihovo ostvarivanje potreban je pristanak korisnika ili zakonskog zastupnika.
‘Imamo normativnu ulogu’
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ima normativnu ulogu u unapređenju skrbi za osobe u beskućništvu te kroz propise i programe sustavno podiže kvalitetu njihove podrške. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine dodatno je ojačana njihova zaštita – omogućeno im je ostvarivanje zajamčene minimalne naknade u punom iznosu i tijekom smještaja u prihvatilištu ili prenoćištu, a Ministarstvo izrađuje i plan zbrinjavanja u ekstremnim zimskim uvjetima te određuje prioritetne aktivnosti za financiranje projekta i programa raznih organizacija civilnog društva kako bi se poboljšao život osoba u beskućništvu.
Dodatno, Ministarstvo kontinuirano financira projekte i programe usmjerene na poboljšanje uvjeta života, s naglaskom na širenje usluga u zajednici i psihosocijalnu podršku, uključujući i projekte organizacija civilnog društva usmjerene na jačanje samostalnosti, integraciju i zapošljavanje beskućnika. Od 2016. godine podržano je 128 projekata ukupne vrijednosti veće od 4,1 milijun eura, dok se kroz aktualni trogodišnji program financiraju programi koje provode 23 organizacije s više od 1,1 milijun eura godišnje, uz povećanje sredstava od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno, kroz ESF+ poziv ukupne vrijednosti 54 milijuna eura već je odobreno 125 projekata vrijednih 34,1 milijun eura, od čega njih osam, ukupne vrijednosti gotovo 2,3 milijuna eura uključuje pružanje socijalnih usluga beskućnicima. Pozivamo humanitarnu Udrugu Savao te sve organizacije civilnog društva da se prijave na natječaje Ministarstva kako bi osigurale financiranje te dodatno razvili svoje aktivnosti.
‘Smanjujemo socijalnu isljučenost’
Vlada Republike Hrvatske kontinuirano provodi mjere usmjerene na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, a u završnoj je fazi izrada Akcijskog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje do 2027. godine, koji obuhvaća mjere u području socijalne skrbi, stanovanja, zdravstva i obrazovanja, s posebnim naglaskom na podršku osobama u beskućništvu. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2025. godine odgovor je na demografske izazove te uvodi niz mjera za dulji ostanak na tržištu rada, uključujući bonuse za kasniji odlazak u mirovinu i veće mogućnosti zapošljavanja umirovljenika. Istodobno su povećane minimalne, invalidske i braniteljske mirovine i uveden godišnji dodatak, uz povoljniji model usklađivanja (85:15), a dugoročne projekcije potvrđuju održivost sustava. Daljnja reforma socijalne skrbi nastavlja se s ciljem povećanja socijalnih naknada, jačanja kapaciteta i osiguravanja ravnomjernog pristupa uslugama za najranjivije skupine”, stoji u odgovorima koje smo dobili od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.












