„Vi koji ste to radili, obične ste hulje i IZDAJICE SVOGA NARODA!“
PolitikaHrvatska 5. rujna 2026. Promise.hr
„Tko je birao taj sustav? Tko ga je postavio i tko za njega odgovara? Šutjeli ste dvije i pol godine kad ste saznali što je zakopano u našem tlu!“ – grmio je Vjekoslav Bušić pred okupljenim građanima. Nakon riječi „hulje i izdajice svoga naroda“ Trgom se prolomilo: „Izdaja! Izdaja!“
Čak oko stotinu tisuća ljudi (vidi fotografiju snimljenu iz zraka) okupilo se danas, po velikoj vrućini u centru Zagreba, na veličanstvenom prosvjedu protiv sustavnog trovanja vlastite zemlje, prirode, životinja i ljudi – kroz uvoz i zakapanje opasnog otpada na mnogim mjestima širom Hrvatske.
Jedva suzdržavali suze
Na Trg bana Jelačića došli su mnogi mladi ljudi, mnogi roditelji s djecom, ali i brojni stariji građani, i to iz doslovce svih dijelova Hrvatske, kao i mnogi Zagrepčani. Ozračje je bilo nabijeno emocijama, ali vrlo pozitivno: nije zabilježen niti jedan incident, a mnogi su – zbog pokazanog zajedništva, empatije i ljudskosti – tijekom prosvjeda jedva suzdržavali suze.
‘Šutjeli ste, izdajice!’
„Tko je birao taj sustav? Tko ga je postavio i tko za njega odgovara? Šutjeli ste dvije i pol godine kad ste saznali što je zakopano u našem tlu! Vi koji ste to radili, vi ste obične hulje i izdajice svoga naroda. Sram vas bilo!“ – poručio je Vjekoslav Bušić pred oko stotinu tisuća ljudi na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Okupljeni su odgovorili skandiranjem: „Izdaja! Izdaja!“
Prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ prerastao je temu ilegalno zakopanog otpada u Gospiću. Na Trgu bana Jelačića redali su se predstavnici građanskih inicijativa iz različitih dijelova Hrvatske, upozoravajući da Gospić nije izolirani slučaj i da se iza problema s otpadom krije puno širi problem odgovornosti institucija.
Prosvjed je organizirala građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, a među glavnim zahtjevima su hitna sanacija i uklanjanje otpada, utvrđivanje odgovornosti, dugoročni monitoring te promjena načina upravljanja otpadom.
„Mi nismo ovdje zato što smo htjeli“
Jedan od najsnažnijih govora održao je Vjekoslav Bušić iz inicijative „Gospić je naš dom“.
„Ovo je narod za narod, ovo su ljudi za ljude, pogledajte ovo! Jedna zaboravljena Lika skupila je sve vas“, rekao je Bušić, poručujući okupljenima da prosvjed pokazuje kako Ličani nisu zaboravljeni.
‘Nismo nesložni, zato smo jači’
„Nismo izbrisani, nismo nesložni, ovdje smo svi zajedno, a kad smo zajedno, jači smo!“
Govorio je o mjesecima tijekom kojih su građani pokušavali doći do informacija o tome što se nalazi u njihovom tlu, vodi i okolišu.
„Mi nismo ovdje zato što smo htjeli, nego zato što smo morali. Mi nismo ovdje zato što nemamo zakone, nego zato što postoje oni koji te zakone nisu provodili“, rekao je.
Dodao je da je tijekom posljednjih 18 mjeseci petnaestak ljudi iz inicijative bilo uporno u traženju odgovora.
„Tražili smo informacije, kucali smo na sva vrata, molili smo. Rekli smo: recite nam u čemu živimo, što udišemo i kakvu vodu pijemo. Nitko nas nije doživljavao.“
A onda je uslijedila poruka koja je izazvala najglasniju reakciju okupljenih.
„Govorili su nam da Gospić nije bitan. E pa, bitan je! Dosta je bilo!“
„Tko je birao taj sustav?“
Bušić je posebno prozvao odgovorne u institucijama i upitao tko je omogućio da problem toliko dugo ostane neriješen.
„Što to nije bitno? Otrov i teški metali zakopani u našem tlu? Što to nije bitno? Vječne kemikalije u podzemnim vodama?“
Potom je okupljene pitao tko je odgovoran za sustav koji je, prema njegovim riječima, zakazao.
„Odgovorni će biti kažnjeni u kaznenom postupku. To je posao pravosuđa. Ja vas pitam: gdje je vaša politička odgovornost? Tko je stvorio institucije? Tko je birao ljude koji su nas trebali zaštititi, a nisu zaštitili? Tko je birao taj sustav? Tko ga je postavio i tko za njega odgovara?“
Trgom je tada odjekivalo:
„Istražite! Istražite! Istražite!“
Bušić je govorio i o analizama koje su, prema njegovim riječima, još 2024. godine ukazale na opasni otpad na području Gospića te postavio pitanje zašto građani do tih informacija nisu došli ranije.
„Šutjeli ste dvije i pol godine kad ste saznali što je zakopano u našem tlu“, poručio je.
A potom je izgovorio riječi koje su postale najjači trenutak prosvjeda:
„Sustav se mora mijenjati iz korijena! Vi koji ste to radili, vi ste obične hulje i izdajice svoga naroda. Sram vas bilo!“
I tada se Trgom prolomilo:
„Izdaja! Izdaja!“
Željka Šikić: „Majka sam koja umire od straha za svoju djecu“
Posebno emotivno okupljenima se obratila Gospićanka Željka Šikić, koja živi samo pedesetak metara od silosa u kojem je bio zakopavan otpad.
„Dragi ljudi, hvala vam što ste danas ovdje, što se ne osjećam napušteno, usamljeno, glupo, a ni kao dežurni luđak. Hvala vam od srca“, rekla je Šikić.
Ispričala je potom osobnu priču o strahu koji, kako je rekla, živi svakoga dana zbog svoje djece.
„Vraćate mi vjeru u ljude, vraćate mi vjeru u nas. Majka sam koja umire od straha da ću gledati svoju djecu kako pate, da će se uskoro razboljeti i ostaviti djecu u domovini koju ste vi stvorili. Ja sam ona koju ste osudili na pakleni život pored tona otpada.“, naglasila je Željka Šikić u jednom od najemotivnijih obraćanja na prosvjedu.
„Grad hrvatskog , a sada i europskog otpada“
Na zagrebačkom Trgu govorila je i Snježana Sužnjević Vago iz građanske inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“.
Predstavila se kao jedna od žena koje se već godinama bore protiv problema s otpadom u Sisku.
„Krenuli smo prije nekih sedam godina. Nas pet žena“, rekla je.
Upozorila je da se problem ne može promatrati samo kroz Gospić.
„Danas je Sisak grad hrvatskih pobjeda, ali zadnjih 30 godina postao je grad hrvatskog otpada, a sad ponovo i grad europskog otpada.“
„Za to nitko nije glasao, to nitko normalan nije želio. Razočarani smo i bijesni“, poručila je.
Upozorila je na, kako tvrdi, praksu dovoženja velikih količina otpada u Sisak pod nazivom obrade, nakon čega građani strahuju da otpad zapravo ostaje trajno zbrinut u njihovu gradu.
„Dosta nam je razgradnje Hrvatske bez ikakve vizije, dosta nam je rasprodavanja naše imovine“, rekla je.
Sužnjević Vago posebno je upozorila i na nove projekte koje građanske inicijative smatraju prijetnjom okolišu te poručila investitorima:
„Ne želimo vas!“
Spomenula je i protivljenje uvozu otpada te pozvala na nastavak građanskog pritiska.
„Čista posla u čistoj državi!“
Na kraju je najavila i novi prosvjed u Legradu 19. rujna, protiv projekta koji protivnici nazivaju „eko-pilićarskom megabombom“. I drugi mediji danas su njezin govor izdvojili kao jednu od ključnih poruka prosvjeda.
„Ne dajte se ušutkati!“
U jednom od obraćanja okupljeni su pozvani da ne dopuste da problem nestane iz javnosti nakon završetka prosvjeda.
Poruka građanima bila je da prate što će se događati na terenu, da prijavljuju sumnjive aktivnosti, bilježe kretanje kamiona i, kada je to sigurno i zakonito, dokumentiraju ono što vide te obavijeste nadležne službe.
Jer, kako je više puta ponovljeno tijekom skupa, prosvjed ne smije biti kraj, nego početak pritiska na institucije.
„Ovaj prosvjed se zove ‘Hodaj za cijelu Hrvatsku’“
Bušić je na kraju svog govora pokušao jasno proširiti temu izvan Like.
„Ovaj prosvjed se ne zove samo ‘Hodaj za Liku’. Ovaj prosvjed se zove ‘Hodaj za cijelu Hrvatsku’.“
Poručio je da se odgovornost mora tražiti ne samo za Gospić nego i za druge hrvatske „crne točke“.
„Tražimo da poštujete svoje i naše zakone. Tražimo da preuzmete odgovornost.“
Ako je, rekao je, sustav zarobljen političkim imenovanjima i interesima, tada za takav sustav odgovornost moraju preuzeti oni koji su ga stvarali.
„Odgovornost se mora tražiti za sve crne točke u Hrvatskoj. Ako to ne provedemo, mi nismo ništa napravili.“
Na kraju se Trgom ponovno prolomilo:
„Hrvatska! Hrvatska! Hrvatska!“
A nakon govora i zahtjeva organizatora ostala je glavna poruka prosvjeda: problem ilegalno odloženog otpada u Gospiću, smatraju prosvjednici, više nije samo problem Like. Postao je simbol pitanja kako država upravlja otpadom, koliko učinkovito nadzire institucije i tko će odgovarati kada sustav zakaže.
Organizatori su Vladi postavili rokove i zahtjeve koji uključuju plan sanacije, uklanjanje otpada, dugoročni nadzor te odgovornost za propuste. Među zahtjevima je i hitno rješavanje pitanja desetaka tisuća tona otpada zakopanog na području Gospića.












