‘Vratilo se 17.000 Hrvata iz Irske, no o tome se ne govori. Što više rastemo, više će ih se vraćati’
Iseljeništvo i svijetIzdvojeno 28. studenoga 2024. Damir Kramarić
Premijer Plenković je, obraćajući se članovima Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, naglasio da Hrvatska danas ima čak 1,7 milijuna zaposlenih, odnosno – nikada više od ostvarenja samostalnosti, te stopu nezaposlenosti od svega 4 do 5 posto. ”Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, više sredstava ćemo izdvajati za Hrvate izvan Hrvatske. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 posto”, istaknuo je Plenković
”Moramo učiniti sve da se naši Hrvati vrate. Zato i imamo ovu sjednicu. Molim sve vas da ovo iskoristimo, da vidimo kako se što bolje povezati, da vratimo naše ljude”, istaknula je u uvodnom dijelu sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Naglasila je potom da se Hrvati sve više vraćaju, pogotovo iz europskih zemalja.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je da je proračun za projekte i programe usmjerene na Hrvate izvan Hrvatske za 2025. godinu povećan za 43 posto.
Rastu izdvajanja za projekte iseljeništva
”Zahvaljujem vam što dolazite iz svih dijelova svijeta i što vjerujete u svoj narod”, rekao je Milas.
Potom se članovima Savjeta obratio hrvatski premijer Andrej Plenković, naglasivši da vladajuća većina nastavlja povećavati iznos u proračunu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što znači, kako je rekao, da će i dalje činiti sve te izdvajati sve više za očuvanje identiteta i jačanje veza s Hrvatima koji ne žive u domovini.
”Ako za nešto stavite više novca, znači da vam je važno, a našoj Vladi su Hrvati izvan Hrvatske itekako važni”, poručio je.
Plenković: ‘Gotovo sve ciljeve smo ostvarili’
Plenković je potom članovima Savjeta govorio o situaciji u Hrvatskoj, naglasivši da se strateški ciljevi Republike Hrvatske za vrijeme mandata ‘njegove vlade’ (ulazak u euro-zonu, Schengen, OECD…) ostvaruju u kratkom roku i u nemirnim vremenima, u čemu je, kako je naglasio, puno pridonijela politička stabilnost u posljednjih devet godina.
Osvnuo se pritom na situaciju u Bugarskoj, naglasivši da su u toj zemlji imali sedam parlamentarnih izbora u osam godina, uslijed čega Bugarska ne može ostvarivati strateške ciljeve, a zbog čega je, prema njegovim riječima, Bugarska sada zaostala za Hrvatskom.
Uspjeli sačuvati socijalnu koheziju
”Ne događa se ovo slučajno i bez reformi. U 36 godina od stvaranja samostalne Hrvatske ostvarit ćemo sve zacrtana strateške ciljeve (zaključno sa ulaskom u OECD 2026). Sve to činimo uz velike poteškoće koje smo imali i koje imamo, poput pandemije, zagrebačkog te petrinjskog potresa, potom velike energetske krize nakon agresije Rusije na Ukrajinu… Unatoč svemu, uspjeli smo očuvati socijalnu koheziju i radna mjesta. Država je nakon izbijanja pandemije isplaćivala plaće za 800.000 ljudi koji rade u privatnom sektoru”, istaknuo je Plenković.
Naglasio je da Hrvatska, zahvaljujući svemu tome, danas ima čak 1,7 milijuna zaposlenih, odnosno nikad više zaposlenih od samostalnosti, te stopu nezaposlenosti od svega 4 do 5 posto.
‘Hrvatska raste 3 do 4 puta brže od prosjeka EU’
”Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, više sredstava ćemo izdvajati za Hrvate izvan Hrvatske. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 posto. Taj podatak sam po sebi ne govori mnogo, ali kada ga stavimo u kontekst Eurostatovih izvješća o širem stanju u EU, onda vidimo da će prosjek rasta na razini Europske unije ove godine biti oko 1 posto. To znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković, naglasivši da Hrvatska i po smanjenju javnog duga u odnosu na BDP gotovo nikada nije bila tako dobra.
Kreditni rejting porastao za pet stepenica
”Tri agencije za kreditni rejting ocijenile su da smo narasli za pet stepenica. Bili smo na takozvanoj ‘junk’ razini (razini ‘smeća’), a sada smo na investicijskoj razini kategorija A”, istaknuo je predsjednik Hrvatske vlade, koji je potom govorio o najvećem izazovu Hrvatske – demografskom problemu.
”Da bi održala trenutni broj stanovnika, Hrvatska bi trebala imati stopu fertiliteta od najmanje 2,1 posto, a mi imamo 1,46 posto. Zbog toga se ‘stišće’ hrvatsko društvo, no taj trend nije od jučer, on postoji u posljednjih 70 godina, a postoji i u drugim zemljama EU. Zato smo pripremili određene mjere. Jednokratnu naknadu za novorođenu djecu podižemo 100 posto, sa 309 na 618 eura. Osim toga, znatno smo povećali limit za primanja u drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. Raniji iznos bio je 335 eura, a sada limit povećavamo na 3000 eura. To je zbilja poticajna mjera, jer ljudi koji se odluče imati djecu, neće imati osjećaj da su financijski zbog toga izgubili. Priznajemo, osim toga i staž majkama. Za svako dijete dobivaju dodatnu godinu staža”, istaknuo je hrvatski premijer.
Više ljudi dolazi, nego odlazi
Naglasio je zatim da je jedan od načina demografske revitalizacije Hrvatske i povratak iseljenika.
”Vratilo se 17.000 Hrvata iz Irske, jer su cijene stanovanja tamo postale nesnosne i za Irce, pogotovo u Dublinu. No, o tom povratku gotovo da nitku u Hrvatskoj i ne zna. Naglašava se samo kada Hrvati odlaze, dok je tišina kada treba izvijestiti o povratku u domovinu”, primijetio je Plenković te naglasio da sada više ljudi u Hrvatsku useljava, nego iseljava.
”Što se mi više dižemo, što više raste životni standard, to manje ljudi odlazi i to je ono što smo i očekivali”, rekao je Plenković.
Zatim je govorio o kontinuiranom povećanju iznosa za programe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
”Potičem vas da predložite nešto veliko, odnosno projekte koji će ostati, koji donose rezliku. Vidi se da ste nešto napravili, ako ostane nešto veliko iza vas. Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, mi ćemo desetljećima govoriti da se identitetsko, kulturno pitanje hrvatskog naroda u BiH realiziralo uz potporu hrvatske vlade. Ako pomognemo Sveučilištu u Mostaru, onda ulažemo u obrazovanje. Ako kontinuirano s 10 milijuna eura pomažemo da se financijski zaokruže potrebe KBC-a Mostar, pomažemo zdravlju. Ali sugerirajte nam velike projekte. I tu moram čestitati Tomislavu i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje matice Hrvatskog doma, To je tip projekta koji pravi razliku. Postavite kuću, instituciju s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, sa srcem dolaziti, okupljati se i držati se skupa. Takve projekte mi kao vlada hoćemo podržati”, rekao je Plenković, zaključivši da uvijek, kada planiraju proračun, on nastoji Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH dati što više sredstava za takve programe i projekte.
Problemi na Kosovu, a dobar status Hrvata u Mađarskoj
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u naknadnoj je izjavi pred novinarima naglasio da je Savjet “najbolji način dvosmjernog dijaloga, da jedni drugima možemo reći što planiramo, gdje smo, kakve su nam želje i koji su problemi s kojima Hrvati izvan Hrvatske žive”.
Istaknuo je da nije isto biti pripadnik hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, pripadnik hrvatskog naroda u BiH ili pripadnik hrvatske dijaspore po cijelom svijetu, naglasivši da postoje veliki problemi u nekim krajevima poput Kosova dok u zemljama poput Mađarske Hrvati imaju dobar status.
Dodao je da će u naredna dva dana na panelima raspraviti upravo o tim problemima te naglasio da će i dalje tražiti rješenja kako bi se unaprijedio status Hrvata izvan domovine.
– Projekti kojima će se na neki pokazati da Hrvati, odnosno Republika Hrvatska stoji iza svega onoga što oni jesu u cijelom svijetu, u kontekstu toga da budemo ono što pokušavamo biti: jedna globalna, hrvatska obitelj”, zaključio je Milas..
Bušić medijima: ‘Izještavajte o pozitivnim primjerima’
Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić je u pauzi sjednice rekla da će jedan od prioriteta Savjeta biti i povratak onih Hrvata koji su otišli, apeliravši na medije da više izvještavaju o “pozitivnim primjerima Hrvata koji se žele vratiti”.
– Ja bih našla jako puno onih koji su sretni da su se vratili. Kad smo mi ušli u EU, mi smo bili na 61 posto razvoja u Europskoj uniji. Sad smo na skoro 77, a za sve države EU-a se pokazalo da kad dođu na razinu do 80 i iznad, ljudi nemaju razloga ostajati u državama gdje su. Jer je uvijek bolje živjeti u vlastitoj državi jer imate jako puno prednosti. Imate stan, kuću, a osim toga, okruženje, kazala je Bušić.
Što je Savjet Vlade za Hrvate izvan RH?
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Republike Hrvatske, imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unapređenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
FOTO: Snimio Damir Kramarić
Vratili se iz Njemačke pa naišli na probleme, sada su sretni te pomažu drugim povratnicima
Ministar Šipić traži drastičnu promjenu od Vlade: ‘Ako je društvo nepravedno i korumpirano, mladi će otići’
”Čak 175 obitelji iz Toronta zbog Trudeauovih zabrana preselilo je u Zagreb i na more. Odlično im je”
