Za projekte za Hrvate izvan RH izdvaja se sve više; znatno više je i povratnika iz SAD-a, Kanade, Njemačke…
Iseljeništvo i svijet 21. listopada 2022. Damir Kramarić
”Sve veći broj potomaka hrvatskih iseljenika razmatra Hrvatsku – domovinu njihovih predaka, kao državu u kojoj bi mogli živjeti, raditi, studirati, zasnovati obitelj… Najveći skok u broju povratnika iz prekomorskih država u 2021. godini, odnosio se na hrvatske iseljenike, odnosno povratnike, iz Kanade. Sve je više povratnika, odnosno useljenika iz SAD-a, ali i iz europskih zemalja. U Hrvatsku se 2021. uselilo 4.225 hrvatskih državljana iz Njemačke. Veliki broj njih su povratnici iz iseljeništva”, ističe Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH
Snažni rast interesa potomaka Hrvata iz svih dijelova svijeta za učenjem hrvatskog jezika, ali i za povratkom u (pra)domovinu Hrvatsku, skrenuo je pozornost šire javnosti na aktivnosti i programe Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Jer, rijetko viđeni entuzijazam i ljubav prema zemlji o kojoj su im pričali djedovi i bake, a koje su nedavno ’emitirali’ polaznici tečaja hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, djelovao je okrepljujuće i na nas ‘domaće’, koji ponekad sve ono što došljake u Hrvatskoj oduševljava, kao da niti ne primjećujemo…
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH objavio je nedavno ‘Drugi javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu‘ i to je bio dodatni povod za kratki razgovor sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom tog Ureda te vukovarskim braniteljem.
Postoji li veliki interes među Hrvatima izvan Hrvatske za ”Javne pozive za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske” te za ostale Javne pozive Središnjeg državnog ureda? Koliko prijava prosječno dobijete tijekom jedne godine?
Za Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske postoji veliki interes. Zaprimamo izuzetno puno kvalitetno pripremljenih projekata koji kontinuirano odgovaraju na javne potrebe Hrvata izvan Republike Hrvatske, ali i njihovom boljem povezivanju s domovinom. Posebno mogu istaknuti projekte iz područja kulture putem kojih se redovito podržava izdavačka aktivnost, održavanje različitih kulturnih i tradicionalnih manifestacija, održavanje znanstvenih skupova, festivala, obljetnica i učenja hrvatskog jezika te se tim putem pridonosi jačanju kulturnog nasljeđa i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske. Također, podupiru se i projekti iz obrazovanja, sporta, humanitarnih, turističkih i drugih područja. Koordiniranim aktivnostima hrvatskih zajednica diljem svijeta i Ureda puno toga je ostvareno u svim navedenim područjima. Prosječan broj prijava tijekom jedne godine na Javni poziv je nešto manje od 1100, odnosno 547 prijava po pojedinom Javnom pozivu.
Bilo je najava da će se za financiranje potreba Hrvata izvan RH povećati predviđeni iznosi: koliki iznos je predviđen za prijavitelje kroz ‘drugi Javni poziv’, odnosno koliki je iznos ove godine predviđen ukupno – za ‘Prvi’ i ‘Drugi javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu’?
U 2022. godini za 1. Javni poziv ukupno je osigurano 5.000.000,00 kuna za (su)financiranje 195 programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske, a isto tako i za 2. Javni poziv osiguran je isti iznos, odnsno 5.000.000,00 kuna. Dakle, sveukupno je u 2022. godini za oba Javna poziva osigurano 10.000.000,00 kuna, što čini gotovo trostruko povećanje iznosa (preko 286%) u odnosu na 2021. godinu, kada je za navedeno bilo osigurano ukupno 3.500.000,00 kuna.
Ima li novosti u ovom Javnom pozivu u odnosu na prethodne?
Dobro ste primjetili, novosti ima i to konkretno baš na Javnom pozivu 2022. godine gdje je uvedena nova kategorija prihvatljivih prijavitelja. Radi se o tzv. D – kategoriji, tj. povratnicima i useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore, koji žive u otežanim socijalnim, materijalnim ili zdravstvenim okolnostima koje onemogućuju, odnosno otežavaju njihovu integraciju u hrvatsko društvo. Također u 2022. godini, na 2. Javnom pozivu povećani su i maksimalni iznosi koji se mogu dodijeliti pa je tako u kategorijama za neprofitne organizacije i za fizičke osobe koje prijavljuju programa/projekte moguće ostvariti maksimalno 150.000,00 kuna potpore, dok je do sada bilo moguće ostvariti 80.000,00 kuna. S druge strane u kategorijama koje obuhvaćaju ugrožene pojedince, moguće je ostvariti do 25.000,00 kuna potpore, a u dosadašnjim Javnim pozivima taj iznos bio 15.000,00 kuna.
Ima li, prema vašim informacijama, mnogo ugroženih pojedinaca – povratnika/useljenika iz hrvatskog iseljeništva?
Na ovo je pitanje nespretno odgovarati, no kada se primjeice analiziraju prijave na 1. Javni poziv, zabilježene su dvije prijave u kategoriji vezanoj za ugrožene pojedince – povratnike/useljenike iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore koji žive u otežanim socijalnim, materijalnim ili zdravstvenim okolnostima koje onemogućuju integraciju u hrvatsko društvo.
Postoji li i dalje trend povećanja broja povratnika i useljenika iz hrvatske dijaspore? Odakle ti ljudi najčešće dolaze?
U posljednje tri godine zabilježeno je povećanje broja korisnika programa i projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te povećanje interesa za sve mjere našeg Ureda. Stoga slobodno možemo zaključiti da sve veći broj potomaka hrvatskih iseljenika razmatra Hrvatsku – domovinu njihovih predaka, kao državu koju žele upoznati i u kojoj bi mogli živjeti, raditi, studirati, zasnovati obitelj, povezati se sa svojim korijenima, što se posebno veže uz potomke naših iseljenika koji dolaze iz prekomorskih država.
Usprkos pandemiji COVID-19 već u 2021. godini zamjetno je bio zabilježen trend useljavanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka s hrvatskim državljanstvom u Republiku Hrvatsku i to iz SAD-a, Kanade, Australije i država Južne Amerike (Čile, Argentina, Peru, Bolivija). Primarno se radi o mlađoj generaciji hrvatskog iseljeništva druge do četvrte generacije.
Najveći skok u broju porasta povratnika iz prekomorskih država u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu odnosio se na hrvatske iseljenike odnosno povratnike iz Kanade. U 2020. godini 95 hrvatskih državljana povratnika iz Kanade prijavilo je prebivalište/boravište u RH, a u 2021. godini taj broj je bio 275 odnosno tri puta veći u odnosu na 2020. Također, kada govorimo o hrvatskim državljanima – povratnicima iz SAD-a, u 2021. godini njih je ukupno 351 prijavio prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj što je dvostruko veći broj u odnu na 2020. godinu. Moramo napomenuti kako ovim brojkama nisu pridodani hrvatski iseljenici i njihovi potomci iz prekomorskih država koji nemaju hrvatsko državljanstvo, kao ni članovi njihovih obitelji sa stranim državljanstvom, a koji su uselili u RH u 2021.
Kada govorimo o recentnim podacima, važno je istaknuti da je naš Ured u prvih devet mjeseci u 2022. godini proveo postupak i izdao već 148 potvrda za hrvatske iseljenike i potomke u svrhu podnošenja zahtjeva za reguliranje boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva. Primarno radi se o potomcima hrvatskih iseljenika bez hrvatskog državljanstva iz država Južne Amerike od kojih je većina stipendista našeg Ureda na programu učenja hrvatskoga jezika u RH, kao i povratnicima iz SAD-a i Kanade i članovima njihovih obitelji. Koristimo i ovu prigodu istaknuti našu iznimno dobru suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova te Policijskim upravama i postajama što rezultira bržim rješavanjem postupaka pri reguliranju boravka i kasnije stjecanja hrvatskog državljanstva.
Raste li i broj povratnika – hrvatskih iseljenika – i iz zemalja Europske Unije?
U odnosu na hrvatsko iseljeništvo u europskim državama, jednako tako je zabilježen veći broj doseljenih o čemu govore i podaci o vanjskim migracijama koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Primjera radi, u Republiku Hrvatsku se 2021. godine uselilo 4.225 hrvatskih državljana iz Savezne Republike Njemačke, od kojih su veliki broj njih povratnici iz hrvatskog iseljeništva – i to je najviši broj u odnosu na kontinuirano povećanje koje bilježimo zadnjih 5 godina.
Pratimo taj trend interesa za povratak ili useljenje i na način da smo osigurali i povećanje broja i iznosa stipendija za program učenja hrvatskoga jezika, studentske stipendije, kao i povećanje financijskih sredstava za brojne druge naše programske aktivnosti, svima zainteresiranima za povratak i useljenje iz hrvatskog iseljeništva i nadalje osiguravamo individualiziranu podršku u integraciji. Imajući u vidu da je administrativni sustav svake države složen i kompleksan, posebno kada se radi o potomcima hrvatskih iseljenika koji se po prvi puta nastanjuju u domovinu svojih predaka te da pri tome većina potomaka hrvatskih iseljenika i članova njihove obitelji koji dolaze iz prekomorskih država nemaju hrvatsko državljanstvo i ne govore dobro ili uopće ne govore hrvatski jezik, komunikacija i potpora u integraciji pruža se i na engleskom i španjolskom jeziku.
Dodatno, od prve polovice 2021. godine na redizajniranoj dvojezičnoj platformi e-Građani, koja je ujedno i noviji komuninakcijski kanal koji bilježi značajan broj posjeta, dostupna je i kategorija „Hrvati izvan RH“ koja obuhvaća područja rada našeg Ureda, odnosno područja od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U navedenoj platformi kreirane su podteme: Hrvatska nacionalna manjina u Europi, Hrvatski iseljenici i potomci, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Gospodarsko povezivanje i ulaganje te Povratak u Hrvatsku.
Kakve su povratne informacije od naših ljudi koji žive izvan domovine te od povratnika: pridonose li brojni programi učenja hrvatskog jezika, kao i javni pozivi Središnjeg državnog ureda, očuvanju nacionalnog identiteta i jačanja veza Hrvata izvan RH s Republikom Hrvatskom?
Nas u Uredu čini optimističnima što su dojmovi i iskustva o Hrvatskoj i našem društvu pozitivni. O tome govore i podaci iz provedenih anketa korisnika naših programa, prema kojima sigurnost, kvaliteta i način života u Hrvatskoj zauzimaju prva tri mjesta. Govorimo o mladim osobama u dobi od 20 do 45 godina, koji dolaze u Hrvatsku sami ili sa svojim mladim obiteljima. Većina njih su visokoobrazovane osobe ili s radnim iskustvom, ali i mladi koji su tek završili srednjoškolsko obrazovanje. Naravno, profesije su različite od mehaničara, građevinara i drugih obrtničkih zanimanja, pravnika, psihologa, informatičara, restauratora, umjetnika, doktora medicine, znanstvenika, kao i profesija koja su vezane za zaštitu prirode i okoliša. Razina poznavanja hrvatskog jezika je vrlo individualna, ali, u pravilu, im je zajednički interes za učenjem hrvatskog jezika. Stoga smo i povećali broj i iznos stipendija sa prethodnih 250 na 450 stipendija, a uz Filozofski fakultet u Zagrebu (Sveučilište u Zagrebu), Filozofski fakultet u Splitu (Sveučilište u Splitu), Filozofski fakultetu u Rijeci (Sveučilište u Rijeci), Filozofski fakultet u Osijeku (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) te po prvi puta od ove akademske godine nastava se odvija i na Sveučilištu u Zadru.
Pri tome treba istaknuti, budući da znamo važnost pripreme prije samog povratka odnosno useljenja da i Otvoreni E-tečaj hrvatskog jezika A1 i A2 koji je za naše korisnike besplatan, bilježi i nadalje veliki interes u svijetu. Tako je primjerice razinu A1 u rujnu 2022. na sučelju e-tečaja s engleskim jezikom koristilo 9282 polaznika, a španjolsko sučelje 2870 polaznika, dok je na razini A2 e-tečaj hrvatskog jezika na sučelju s engleskim jezikom koristilo 998 polaznika, a španjolsko sučelje 222 polaznika. Polaznici su bili iz 119 država sa 6 kontinenata, a najviše polaznika je bilo iz SAD-a, Brazila, Argentine, Kanade i Australije.
Što je cilj i svrha svih ovih programa Središnjeg državnog ureda?
I kroz iskustvene programe i kroz učenje hrvatskoga jezika i druge komplementarne aktivnosti nastojimo potomcima hrvatskih iseljenika približiti Hrvatsku. Jednako tako danas, u vrijeme globalnih procesa koji su iznimno dinamični u cijelom svijetu, raduje nas trend povratka i useljenja koji svjedoči o tome da Hrvatska danas jest i životni izbor našim iseljenicima i potomcima naših iseljenika, da je prepoznata kao dobar izbor za dobar život.
Zaključno, navedene aktivnosti Ureda, kao i mjere Nacionalnog plana razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana donesenih u srpnju ove godine, u bitnom će doprinijeti ne samo danjem poboljšanju i snažnijem povezivanju i umrežavanju s našim iseljenicima i njihovim potomcima, jačanju hrvatskog identiteta i zajedništva, već i stvaranju poticajnih uvjeta za njihov povratak i dolazak, kao i za kvalitetnu integraciju u hrvatsko društvo, kako danas, tako i u budućnosti.
FOTO: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Prevoditeljica i liječnik iz Perua, Poljakinja i Belgijanka zaljubljene u Hrvatsku… uče jezik jer žele ostati
