ZAGORSKI IZVOZNI ”BUM”: Prve indijanske banane u EU već 9 godina rastu ispod Sljemena i donose profit

Zbog vrlo velikog interesa oko podizanja plantaža indijanske banane, Hrvatska bi mogla postati jedan od glavnih izvoznika tog zdravog voća na zahtjevno tržište EU-a, ali i Japana koji izrazito cijeni takve inovativne vrste. ”Još kao student, sredinom 90-tih godina, razmišljao sam kako raditi nešto što nitko drugi ne radi, odnosno proizvoditi  nešto čega nama na domaćem tržištu. Nije onda bilo lako doći do takve ideje. No, ona je bila na dohvat ruke, u dnevnim novinama, gdje sam našao veliki naslov; ‘Kiwano: Egzotično voće koje se može uzgajati kod nas’. To je bila ljubav na prvi pogled, koja traje i danas, a razvija se i dalje”, kaže Ivan Šulog, koji se već 25 godina bavi uzgojem egzotičnog voća

Piše i snima: Marinko Petković

Ivan Šulog iz Donje Bistre već se 25 godina bavi uzgojem egzotičnog voća, a krenuo je sa kiwanom, da bi prije devet godina, posadio prve nasade indijanske banane (Asimina triloba, latinski naziv) ispod Sljemena, koju još zovu i sirotinjska banana, a u njihovoj pradomovini SAD-u, paw paw.

Na I. Festivalu indijanske banane, koji je Šulog nedavno oganizirao u Donjoj Bistri, okupilo se 100-ak sudionika iz Hrvatske, a bilo je govora o jedinstvenom načinu uzgoja indijanske banane kod nas, nutritivnim potencijalima njihova super ploda, odnosno pripremi smoothija na njezinoj bazi, ali i  zdravih kremšnita. Ispod Sljemena se nalazi jedan od tri veća nasada banana, drugi je u Stubici, što je sve skupa 20 ha pod indijanskom bananom. Zanimljivo da ona po okusu, ali i izgledu, ima najmanje veze s pravom bananom, a više ima okus po tropskom voću, kao miks manga, papaje ili ananasa.

Naime, još kao student, 90-tih godina, Šulog je razmišljao kako raditi nešto što nitko drugi ne radi, odnosno proizvoditi nešto čega nema na domaćem tržištu. Kaže da nije onda bilo lako doći do takve ideje. No, ona je bila na dohvat ruke, u dnevnim novinama, gdje je našao veliki naslov; “Kiwano: egzotično voće koje se može uzgajati kod nas”.

”To je bila ljubav na prvi pogled, koja traje i danas, a razvija se i dalje”, kaže  Šulog, koji je prve plodove indijanske banane počeo ubirati prije šest godina, jer cijepljenoj sadnici  treba samo jedna godina, a tri, ako je necijepljena, da naraste. Sadnica, inače, stoji 250 kuna.

Krenuo sa kiwanom i došao do 50 egzotičnih proizvoda

Dok je u SAD-u najveći neprijatelj indijanske banane lastin rep, na sreću toj vrsti leptira ona nije zanimljiva kod nas, te trenutačno nema štetnika, osim kasnog jakog mraza u proljeće, koji je ove godine desetkovao urod, pa je neće biti više od 300 kilograma, dok je prošle godine bilo 2000 tona indijanske banane, kaže Šulog. Ogradu nasada, nismo vidjeli ispod Sljemena, gdje ima i divljih svinja i srna, ali i brojnih gljivara, koji ne diraju, odnosno ne beru banane, jer najčešće i ne znaju o čemu se zapravo radi u ovećem voćnjaku.

Indijanska banana je listopadno drvo, piramidalnog oblika, ravnog debla s bujnim tamno zelenim visećim lišćem, čiji specifični miris odbija divlje životinje.

– Vrlo brzo smo počeli izvoziti egzotično voće, a nakon toga su nas ino partneri počeli  tražili nove i nove proizvode, tako da je uz njih 50 na red došla i indijanska banana, koja bi sad mogla doći u prvi plan, jer se pokazalo da njezin jednostavan uzgoj, uz obvezno navodnjavanje, nema dodatnih troškova kao nasadi drugog voća, bilo to jabuke ili šljive, ističe Šulog.

Ipak, kaže, nije bilo lako u borbi protiv brojnih predrasuda, jer čim spomenete egzotično voće ili povrće, naši ljudi, odmah pomisle da kod nas za to nema klimatskih uvjeta, tržišta ili nečeg trećeg, a pokazalo se da ima. Njegova tvrtka se kontinuirano razvija, s mogućnošću povećanja proizvodnje, odnosno širenja, putem kooperacije.

Novi projekti: širi nasade u Afriku

Ivan ističe da je imao u planu da nakon naše regije, nasade indijanske banane proširi i u nekoliko afričkih zemalja, jer je u Maroku, Nigeriji i Obali Bjelokosti već kupljeno zemljište za tu namjenu. No to će morati pričekati iduće proljeće, jer je pandemija korona virusa uzela maha.

Kako tvrdi Šulog, domaće tržište je relativno upoznato s indijanskom bananom. To potvrđuje i većina ljudi, što ga je imalo priliku probati, kaže uzgajivač te poziva sve zainteresirane da dođu u Donju Bistru i probaju ovu malu, neobičnu voćku.

Šulog otkriva da trenutno najviše izvoze u Veliku Britaniju, Belgiju, Austriju i Njemačku. Istu otkupnu cijenu imaju sirovi ili smrznuti plodovi. Kod nas se indijanska banana na tržištu može naći u jednom velikom trgovačkom lancu, a cijena u maloprodaji je 20 kn/kg.  Jedan plod može težiti i 800 grama. Ona se najviše koristi u spravljanju sladoleda, koktela, frapea, kolača…

Zbog vrlo velikog interesa oko podizanja plantaža indijanske banane, Lijepa naša bi mogla postati jedan od glavnih izvoznika tog zdravog voća na zahtjevno tržište EU-a, ali i Japana koji izrazito cijeni takve inovativne vrste.