‘Zagreb postaje pećnica’, a Tomašević želi betonirati Jarun. Građani pitaju gdje su studije, u Gradu šute
ZagrebIzdvojeno 17. kolovoza 2026. Damir Kramarić
Dok stručnjaci upozoravaju da Zagreb zbog nestanka velikih stabala i sve intenzivnije betonizacije postaje sve topliji, Grad planira Zapadni jarunski most i pristupne ceste uz sam rub Velikog jezera. Trasa bi zadirala u vrijedan zeleni pojas u kojem su zabilježene 323 biljne svojte i 130 vrsta ptica, među kojima i brojne strogo zaštićene vrste. Grad ni nakon požurnice još nije odgovorio na novinarski upit o utjecaju projekta na okoliš
Zbog velike vrućine noćas se u Zagrebu, baš kao i tijekom većeg dijela kolovoza, nije moglo spavati. Loša vijest je da će svako sljedeće ljeto donijeti još pakleniju klimu: zbog sve intenzivnije betonizacije, uništavanja stabala i zelenih površina, Zagreb se pretvara u pećnicu koja se sve jače zagrijava, upozoravaju stručnjaci.
Sve brže gubimo velika stabla
„Sve brže gubimo velika zelena stabla koja nam hlade grad, a mlada stabla koja sada sadimo, ako prežive, neće nikada dostići visinu onih čije nas sjene sad čuvaju. Toplinske karte već nam sad pokazuju dramatične razlike i zagrijavanje u posljednjih deset godina, do kojeg je došlo jer u neznanju, nemaru i pohlepi ignoriramo stvarnost“, piše Jutarnji list od nedjelje, 16. kolovoza 2026., u tekstu pod naslovom „Zagreb se pretvara u pećnicu, a ovo je tek početak“.
Zagreb se već opasno zaigrao
Novinarka Marija Crnjak razgovarala je s krajobraznim dizajnerom Brunom Jelinićem, koji je posebno upozorio da su uništavanje zelenila te spajanje toplinskih otoka najveća opasnost za svaki grad. Naglasio je da se Zagreb u tom smislu već opasno „zaigrao“.
Unatoč svemu navedenom, gradonačelnik Tomašević, čini se, čvrsto je odlučio graditi Zapadni jarunski most i pristupne ceste na Jarunu, iako bi tako, upozoravaju protivnici projekta, mogao ozbiljno narušiti te praktički uništiti jednu od posljednjih velikih zelenih oaza u tom dijelu grada.
Slijedi sječa stabala uz jezero
Trasa mosta, odnosno pristupnih cesta, ucrtana je, naime, uz sam rub Velikog jezera, što znači da bi zbog gradnje i betonizacije trebalo posjeći brojna velika stabla, a nestao bi i dio zelenila u kojem su posjetitelji Jaruna posljednjih godina nerijetko viđali srne, divlje zečeve i fazane.
Nehumano novo naselje u Prečkom
Kada se taj novi toplinski otok na zapadnom rubu Jaruna spoji s vrlo neuglednim i posve nehumanim novim naseljem koje posljednjih godina strelovito niče uz rijeku Savu, južno od Jarnovićeve ulice u Prečkom (fotografija dolje) – visoke i dugačke zgradurine nabijene su jedna na drugu, između njih nema uopće zelenila! – jasno je da su žitelji Prečkog, Jaruna i okolnih kvartova osuđeni na sve nepodnošljivije vrućine.
Ogorčeni stanovnici

Najava betonizacije i zagađenja neposredne okolice jarunskih jezera ogorčila je, podsjetimo, mnoge stanovnike zapadnog dijela grada. Nije im jasno, pišu na društvenim mrežama, kako su čelni ljudi stranke Možemo! imali obraza prevariti ih: prvo tvrditi da se Zapadni jarunski most na toj lokaciji za njihova mandata neće graditi, a kasnije gradnju mosta proglasiti svojim strateškim projektom?!
Zabrinuti posjetitelji Jaruna i ogorčeni protivnici izgradnje Zapadnog jarunskog mosta i pristupnih cesta okupili su se, stoga, oko građanske inicijative i Facebook grupe „RSC Jarun je naš!“.
Peticije protiv izgradnje mosta
Prikupljali su potpise na peticiji protiv izgradnje Zapadnog jarunskog mosta na planiranom mjestu, a odgovornima su predlagali i alternativna rješenja – izgradnju tunela ispod Save ili mosta na zapadnijoj lokaciji, u Savskoj Opatovini, gdje je ionako predviđen novi most preko Save. No, sve je bilo uzalud.
U Gradu, zasad, neće ni da čuju za njihove prijedloge.
Što je sa zagađenjem i bukom?
Zbog svega navedenog još smo 7. kolovoza Uredu gradonačelnika Tomaševića poslali novinarski upit sa sljedećim pitanjima:
„Posjeduje li Grad Zagreb Studiju utjecaja na okoliš, odnosno elaborat zaštite okoliša ili druge stručne podloge za navedeni projekt izgradnje Zapadnog jarunskog mosta i pristupnih cesta, čiju je realizaciju najavio gradonačelnik Tomašević? Postoje li relevantne procjene i analize utjecaja izgradnje mosta i pristupnih cesta na jezera Jarun, vodni režim, zelenilo, drvorede i ostale sastavnice okoliša?
Zašto taje rezultate elaborata?
Posjeduje li Grad Zagreb stručne procjene i analize utjecaja korištenja mosta i pristupnih cesta nakon izgradnje (promet, buka, emisije, utjecaj na rekreacijsku zonu Jaruna i okolno zelenilo)?
Ako postoje svi navedeni dokumenti i ako su učinjene stručne procjene, zbog čega Grad Zagreb sve te dokumente i procjene ne predstavi zainteresiranoj javnosti?“, navodi se, između ostaloga, u našem novinarskom upitu.
Sječa zelenila s mnogim zaštićenim vrstama
Iz Grada nam do danas nisu odgovorili, iako smo im u međuvremenu poslali i požurnicu sa zamolbom da nam, zbog velikog javnog interesa, što prije odgovore na ranije postavljena pitanja.
Valja naglasiti da trasa mosta i pristupnih cesta siječe predragocjeni zeleni pojas Jaruna u kojem su stručnjaci zabilježili čak 323 biljne svojte te 130 vrsta ptica, među kojima su brojne strogo zaštićene vrste.
Vrijedan zeleni prostor usred grada
Dakle, riječ je o prostoru koji nije samo mjesto za rekreaciju Zagrepčana, nego i vrijedan zeleni i biološki prostor usred grada.
Je li to isti Tomašević s barikada na Cvjetnom?
Prisjetimo li se Tomislava Tomaševića iz 2010. godine, kada je kao zeleni aktivist predvodio prosvjede protiv izgradnje podzemne garaže te devastacije Cvjetnog trga, nameće se pitanje: je li riječ o istom čovjeku?
Na Cvjetnom trgu, podsjetimo, tada su se aktivisti borili protiv projekta koji je značio zadiranje u jedan od najpoznatijih zagrebačkih javnih prostora. Danas se, međutim, predviđa infrastrukturni zahvat koji bi mogao izravno zadirati u jedan od najvrjednijih preostalih zelenih i rekreacijskih prostora zapadnog dijela Zagreba.
Građani najavili prosvjede
Zbog svega navedenog nezadovoljni građani najavljuju da će, bude li potrebno, organizirati prosvjede protiv izgradnje mosta i uništenja Jaruna.
Hoće li slati policiju na prosvjednike?
Bit će zanimljivo vidjeti kako će zagrebački gradonačelnik reagirati ako Zagrepčani stanu ispred bagera i motornih pila u nastojanju da sačuvaju stoljetne topole i javore na Jarunu, baš kao što je on u svibnju 2010. stao ispred strojeva koji su u Varšavskoj krenuli graditi prilaznu rampu podzemnoj garaži na Cvjetnom trgu.
Hoće li tada razumjeti prosvjednike koji se bore za svoj grad – ili će na njih poslati policiju?












