Beskućnici oduševili predstavom o beskućnicima, nitko iz resornog ministarstva nije se pojavio Beskućnici oduševili predstavom o beskućnicima, nitko iz resornog ministarstva nije se pojavio
TweetEmailPrint ‘Beskućnici su bili izvrsni. U predstavi ‘Crna vuna’ su progovorili o problemima na koje nailaze kada pokušaju prijaviti prebivalište, o papirologiji koju trebaju... Beskućnici oduševili predstavom o beskućnicima, nitko iz resornog ministarstva nije se pojavio


‘Beskućnici su bili izvrsni. U predstavi ‘Crna vuna’ su progovorili o problemima na koje nailaze kada pokušaju prijaviti prebivalište, o papirologiji koju trebaju ishoditi za ostvarivanje socijalnih naknada i o mnogim drugim preprekama. Nažalost, nitko iz Ministarstva za socijalnu skrb nije došao na Nacionalni susret o beskućnicima niti na Konferenciju koja je u okviru njega održana. Njih to, izgleda, ne zanima”, nije krio nezadovoljstvo Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike

Vjerojatno najzanimljiviji dio ovogodišnjeg 16. nacionalnog susreta o beskućnicima, koji se povodom Svjetskog dana beskućnika održao od 5. do 7. listopada  u Osijeku, bila je predstava ‘Crna vuna‘, u kojoj su glavne uloge tumačili istinski beskućnici iz Rijeke.

Oni su u dojmljivoj predstavi ukazali na nejednakost te na nepravdu na koju svakodnevno nailaze u hrvatskim institucijama i u društvu. Predstava je oduševila sve koji su je pogledali. Ipak, među brojnom publikom, kao ni među sudionicima dvodnevnog Nacionalnog susreta o beskućnicima, nije bilo baš nikoga iz resornog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi, premda su ih organizatori uredno i na vrijeme pozvali na ovaj vrlo značajan skup.

Svakodnevne muke vjerno prikazali publici

O svemu smo razgovarali sa Zvonkom Mlinarom, izvršnim predsjednikom Hrvatske mreže za beskućnike – krovnom udrugom koja je i organizirala Nacionalni susret o beskućnicima.

”’Predstava ‘Crna vuna’, u kojoj glavne uloge imaju beskućnici iz Rijeke, bila je doista odlična. Beskućnici su bili izvrsni. U predstavi su progovorili o problemima na koje nailaze kada pokušaju prijaviti prebivalište, o papirologiji koju trebaju ishoditi za ostvarivanje socijalnih naknada i o mnogim drugim preprekama s kojim se susreću u institucijama i u društvu. Te svoje muke su vjerno prikazali pred brojnom publikom. Predstava je, dakako, tragikomična”, ističe Zvonko Mlinar.

Predstavu ‘Crna vuna’ izvodi, inače, Kolektiv Igralke zajedno s korisnicima Udruge za beskućnike i socijalno ugrožene građane Oaza iz Rijeke. ‘Crna vuna’ je dosad igrana u Rijeci, i u Osijeku, a budući da je prijem kod publike odličan,  ići će i u druge gradove, pa tako i u Zagreb.

Ministarstvo nezainteresirano za probleme i moguća rješenja!

Na konferenciji „Nova perspektiva za beskućništvo“  koja je također održana u Osijeku dana 6. listopada , prezentirani su glavni nalazi sedam znanstvenih istraživanja provedeni u okviru EU projekta istog naziva.  U  istraživanjima su sudjelovali socijalni radnici iz centara za socijalnu skrb; stručnjaci koji neposredno rade s beskućnicima u prihvatilištima, prenoćištima i CZSS; stručnjaci iz MUP-a, Zavoda za zapošljavanje te zdravstvenih institucija  koji se u svo radu  susreću s beskućnicima; korisnici prihvatilišta i prenoćišta; beskućnici koji borave na javnim mjestima i u napuštenim objektima; osobe koju su u nesigurnom i neadekvatnom stanovanju te građani. Istraživanja su proveli istraživački timovi sa Studijskog centra Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar.

Cilj je tog projekta unaprijediti suradnju i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem razvoja smjernica javnih politika utemeljenih na dokazima koje će doprinijeti povećanju socijalne uključenosti beskućnika u RH.

”Nažalost, nitko iz Ministarstva za socijalnu skrb nije došao na Nacionalni susret o beskućnicima niti na Konferenciju koja je u okviru njega održana.

Njih to, izgleda, ne zanima. No, na takvu nezainteresiranost smo već navikli na prethodnim nacionalnim suretima”, nije krio rezigniranost i nezadovoljstvo Zvonko Mlinar.

Zbog tolike nezainteresiranosti odgovornih za problematiku najpotrebitijih hrvatskih građana, Mlinar je u razgovoru – objavljenom ovih dana na službenim stranicama Pučke pravobraniteljice RH – istaknuo da bi trebalo propisati odgovornost za nepostupanje za one koje zakon obvezuje na pomoć beskućnicima, a koji se unatoč tome na te obaveze nimalo ne obaziru.

Zamolili smo ga da prokomentira taj svoj stav.

”Zakonom o socijalnoj skrbi je propisano da svi veliki gradovi i gradovi sjedišta županija moraju u svom proračunu osigurati sredstva  za financiranje prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike. Većina to ne čini niti išta po tom pitanju poduzimaju, iako su po zakonu to dužni napraviti još od 2011. godine – kada je ta odredba unesena u zakon. Samo Dubrovnik, Split, Kaštela, Rijeka, Šibenik, Pula, Zagreb, Zadar, Karlovac, Varaždin i Osijek izvršavaju svoju obvezu i projektno financiraju prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike.

Ne žele im omogućiti prijavu prebivališta

Nadalje, Zakonom o prebivalištu je predviđeno da beskućnici mogu prijaviti prebivalište na adresi ustanova socijalne skrbi, no unatoč tome neki centri za socijalnu skrb to beskućnicima ne omogućuju. Zbog svega navedenog trebalo bi propisati i odgovornost za nepostupanje, međutim  ne postoje nikakve sankcije za neprovedbu zakona. Mnogo je i drugih stvari – vezanih uz beskućnike i osobe u riziku od beskućništva – koje su formalno propisane, a u praksi se ne provode”, upozorava izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

Naš sugovornik, kao i drugi sudionici nedavne konferencije  u Osijeku, odgovorne su donositelje odluka na svim razinama htjeli upozoriti, ponajprije na sve veći broj beskućnika u Hrvatskoj, kao i na sve veći broj osoba iz siromašnih i socijalno isključenih skupina koje preko noći mogu završiti kao beskućnici.

Zvonko Mlinar ukratko je prokomentirao neke rezultate istraživanja:

”Građani beskućnike uglavnom percipiraju na pozitivan način (pozitivnije su procijenjeni oni za koje se smatra da je razlog njihovog beskućništva neki vanjski faktor), no iznadprosječno se slažu s tvrdnjama kako je kvaliteta života u zajednici narušena povećanim brojem beskućnika u istoj.

Zbog predrasuda ne mogu naći posao

Prihvaćanje beskućnika relativno je visoko za neke formalnije odnose, dok su izrazito intimni odnosi s beskućnicima hrvatskim građanima uglavnom neprihvatljivi (veće je osobnije prihvaćanje beskućnika za koje se smatra da je razlog njihovog beskućništva neki vanjski faktor).

Iz navedenih nalaza nedvojbeno proizlazi da su među građanima predrasude prisutne, posebno ako smatraju da je osoba sama kriva za svoje stanje.

Na žalost predrasude su prisutne i među zaposlenicima službi i ustanova koje bi im trebale pomoći i s njima se često susrećemo kada korisnicima pomažemo u pronalasku smještaja, prijavi prebivališta, ostvarivanju prava,  izboru liječnika itd.

Percepcija mnogih je da su beskućnici neradnici, ovisnici, kriminalci, zlostavljači itd. Iako među beskućnicima ima i navedenih, većina je u beskućništvu završila zbog raspada obitelji, dugotrajne nezaposlenosti, mentalnih i drugih bolesti, starije životne dobi, ovrha itd. Mnogi smatraju da je beskućništvo samo individualni problema, a ne i društveni. Mnogi, pa i oni koji im trebaju pružiti adekvatnu pomoć i podršku zanemaruju činjenicu da je kod većine beskućnika beskućništvo uzrok drugih problema kao što su alkoholizam, ovisnost o opojnim sredstvima, sitni kriminal, narušeno zdravlje itd. te da je mali broj onih kojima je ovisnost i kriminalitet uzrok beskućništva” naglasio je izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, u razgovoru povodom današnjeg Svjetskog dana beskućnika (10. listopada).

Zvonko Mlinar posebno je izdvojio izjavu jednog korisnika, koji je tijekom istraživanja kazao sljedeće: ”Sve moje šanse nestanu kada na razgovoru za posao spomenem da sam beskućnik. Postoje predrasude i ja tu ništa ne mogu.”

FOTO: Screenshot videosnimke; arhivska snimka Promise.hr: Zvonko Mlinar s korisnicima stambene zajednice za beskućnike

Tekst je dio projekta ‘Upozoravamo na probleme potrebitih i konkretno im pomažemo‘, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije