Borković: Institucije RH su suspendirane, a sve ovlasti predane u ruke banci koja pere novac!

”Ponašanje ZABA-e prema meni kao građaninu izlazi iz okvira Ustava i zakona RH pa stoga od vas tražim odgovor: Kada i pod kojim uvjetima ste suspendirali institucije RH i predali ovlasti u ruke privatnoj pravnoj osobi (ZABA) upitnog vlasništva kapitala, koja uzgred provodi sumnjive transakcije pranja novca? Tko vas je ovlastio za suspenziju Ustava?”, upitao je Borković Vladu RH, Ministarstvo financija, DORH, HNB…, no odgovore nije dobio. ”Ako ne može osigurati ažurnost procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz razloga koji su na strani stranke, banka može ograničiti poslovanje sa strankom na način da ograniči vrstu i opseg usluga koje se stranci nude i/ili kanale dostave ”, stoji, pak, u odgovorima HNB-a našoj redakciji

”Do svojeg novca moći ćete doći isključivo u poslovnici, ako ne učinite sljedeće: Ako podatke ne obnovite do 14. veljače, više nećete moći plaćati sa svojih računa ni podizati novac karticama na bankomatu. Sredstva na računu moći ćete podizati isključivo u poslovnici..”, stoji u jednoj od prijetećih(?) poruka (prvi dio je napisan vrišteće tiskanim slovima) koje je od djelatnica Zagrebačke banke prije više od dva mjeseca dobio Branko Borković, Mladi Jastreb, posljednji zapovjednik obrane Vukovara.

Djelatnice Zagrebačke banke prijetnju su potom i ostvarile pa Borković već gotovo dva mjeseca ne može do vlastitog novca (osim ako ne stane u red te riskira da se u poslovnici banke zarazi koronavirusom).

Nakon što s odgovornima u ZABA-i nije uspio riješiti problem, Borković se u dopisu kojega je 22. veljače poslao odgovornima u HNB-u, DORH-u, Ministarstvu financija, Uredu predsjednika RH, Predsjedniku Sabora, Vladi RH, Ministarstvu branitelja, Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Ustavnom sudu – požalio na ”prijetnje, ucjene te diskriminaciju” kojima je, kako tvrdi, bio izložen od strane djelatnica Zagrebačke banke.

”U privitku dopisa dostavljam vam prijeteća pisma od ZABA dd kao i prepisku s djelatnicima banke vezano za odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

”Zahtijevam da mi se omogući biti građanin RH i EU”

Službenici ZABA dd su prijetnje i ostvarili na način kako su prijetećim pismima i najavili. Naime, odbio sam i odbijam svima pružiti informacije i bilo kakve podatke koji izlaze iz okvira koji su definirani zakonima. Zahtijevam da mi se omogući biti građaninom RH i EU, uostalom za to sam se i borio.

Ponašanjem i odnosom ZABA-e prema meni kao građaninu izlazi iz okvira Ustava i zakona RH, pa stoga od vas tražim odgovor:

Kada i pod kojim uvjetima ste suspendirali institucije RH i predali ovlasti u ruke privatnoj pravnoj osobi (ZABA) upitnog vlasništva kapitala, koja uzgred provodi sumnjive transakcije pranja novca (javna objava HNB)?

Tko vas je ovlastio za suspenziju Ustava? Ovo pišem temeljem javnih dopisa i prijetnji ZABA koje sam primio i koje su ostvarili gdje se pozivaju na svoja zakonska prava.

Ukoliko je to samovolja ZABA-e, što i u kom roku mislite poduzeti da me zaštitite kao građanina od terora koji provodi ZABA?”, napisao je u dopisu Branko Borković – Mladi Jastreb.

Ništa mu, još uvijek, nisu odgovorili iz DORH-a, HNB-a, a ni riječi nije stiglo ni iz Vlade, od predsjednika Sabora, iz Ureda predsjednika…, dakle iz institucija kojima se požalio.

‘Država je građane prisilila da idu u banke, zašto banke ne kontroliraju?’

Do danas mu, osim toga, nisu deblokirani ni računi u banci.

Sve je, stoga, Borković odlučio ispričati novinaru Promise.hr-a.

”Što mogu zaključiti, nakon doživljenih prijetnji i ucjena te nakon nedjelovanja institucija koje sam upozorio na nezakonite postupke? Da je država u rasulu i da nitko ne kontrolira što bankari i banke rade? Da su građani u Hrvatskoj prepušteni na milost i nemilost bankarima? Da su banke država u državi? Ovo što u Zagrebačkoj banci čine isto je kao da nekog građanina bez razloga istjeraju iz dućana”, objašnjava Borković.

Podsjeća potom da bi država, koja je građane prisilila da otvore račune u banci (jer drugačije ne mogu primati plaću i obavljati platni promet), trebala nadzirati banke i štititi građane od nezakonitih i nekorektnih postupaka bankara.

”Prepustili su nas na milost i nemilost bankama i bankarima. Ne mogu vjerovati gdje živim”, ogorčen je legendarni ratni zapovjednik.

Dodaje potom da on, sve ako i jest ‘politički izložena osoba‘, kako tvrde u Zagrebačkoj banci, ne smije biti diskriminiran i izložen prijetnjama te podvrgnut zahtjevima koji, kako tvrdi, nemaju nikakvog uporišta u zakonima koji vrijede ne području Republike Hrvatske i Europske unije.

Valja napomenuti da nam je Borković poslao i dopis kojega mu je direktorica poslovnice banke u Dugom Selu poslala, kao odgovor na njegov prethodni mail (zajedno s obavijestima ZABA-e – da se neće moći koristiti karticama i bankomatima). U njemu djelatnica ZABA-e piše Borkoviću zašto bi on, prema njezinom tumačenju, trebao ispuniti sve njihove zahtjeve.

‘Zakon definira obveze Banke u odnosu na politički izložene osobe’

”Budući da ste član nadzornog odbora Zrakoplovno tehničkog centra d.d. Zakon definira obveze Banke u odnosu na politički izložene osobe. Banka i UniCredit Grupa čija je Banka članica pridaje iznimnu važnost ispunjenju zakonskih i regulatornih obveza.

Banka je u svrhu provedbe dubinske analize svojih klijenata u obvezi prikupiti podatke te redovito provoditi analizu poslovnog odnosa s klijentima i to prikupljanjem novih podataka te ažuriranjem već ranije pribavljenih podataka

Sukladno Zakonu o sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma na snazi od 1. siječnja 2020., navedeno je tko sve spada u politički izložene osobe…”, stoji, između ostaloga, u dopisu direktorice poslovnice Zagrebačke banke Dugo Selo, kojega je poslala Borkoviću 27. siječnja ove godine.

U istom mailu priložena je i ‘Izjava klijenta o izvorima imovine i izvorima novčanih sredstava‘ u koju bi Borković, trebao, navodno, napisati sve izvore svoje imovine te uz to banci dostaviti i popis dokumenata koji potkrjepljuju navedene izvore imovine. Povrh toga, trebao bi im, ako je suditi po dopisu iz ZABA-e, napisati i podatke o svim izvorima sredstava koji se uplaćuju na račune u banci. Potom i tu mora navesti i dokumente koji potkrjepljuju navedene izvore.

Prijetnje i preko telefona

Osim toga, trebao bi im dati i podatke o procijenjenoj vrijednosti sve svoje imovine. Svako malo te bi podatke, sudeći prema informacijama koje su mu poslali iz banke, trebao ažurirati, odnosno formulare nanovo popunjavati?!

”Sve navedene podatke imate i nigdje u zakonu nije definirano što bih ja to trebao vama dostaviti a da već nemate evidentirano. Svaki oblik prikupljanja podataka koji izlazi iz okvira zakona sigurno nećete dobiti a isto ću proslijediti nadležnim tijelima na postupanje. Niste mi ništa odgovorili oko prijetnji koje mi je uputila vaša djelatnica preko telefona pa ću očito morati podnijeti prijavu zbog pokušaje uzurpacije mojih novčanih sredstava”, odgovorio je Borković na sličan raniji dopis iz Zagrebačke banke.

Nakon toga požalio se nadležnim institucijama RH (još 22. veljače 2021.), no odgovore još nije dobio.

U nastojanju da istražimo postoji li doista zakonsko uporište da privatna banka u Hrvatskoj blokira platni promet hrvatskim građanima i prijeti blokadom onima koji im nisu dužnici i koji nisu osumnjičeni ni za kakvo kazneno djelo, poslali smo upite odgovornima u DORH-u, Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija, Hrvatskom saboru te Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ali i odgovornima u Zagrebačkoj banci.

”Kako je moguće da odgovorni u Zagrebačkoj banci prvo prijete, a potom i ostvare prijetnju te blokiraju raspolaganje novcem Branku Borkoviću, posljednjem zapovjedniku obrane Vukovara, iako on banci nije ostao dužan (ima račun u Zagrebačkoj banci koji mu je sada blokiran)?

Na osnovu čega u banci traže od Branka Borkovića cijelu hrpu njegovih osobnih informacija, među ostalim i sve potvrde izvora prihoda, pa i procjenu njegove imovine (nekretnina) te ga ucjenjuju blokadom raspolaganja njegovog novca – ako im te podatke  pod hitno ne dostavi?

Zar u banci misle da je Branko Borković, ugledni hrvatski branitelj i borac protiv korupcije, sumnjiv zbog mogućeg pranja novca?

ZABA: Zbog bankovne tajne ne komentiramo odnose s klijentima

Po kojem kriteriju je on sumnjiv, a oni koji su podizali milijune kuna i koji su preko Zagrebačke banke oprali velike količine novca, a nisu imali prijavljeno boravište u Hrvatskoj, nisu bili sumnjivi….?”, upitali smo odgovorne u Zagrebačkoj banci.

”Poštujući bankovnu tajnu, Zagrebačka banka nikad ne komentira individualne odnose s bivšim, sadašnjim ili budućim klijentima”, odgovorili su (bez da su išta odgovorili) iz ZABA-e.

Slična pitanja postavili smo i DORH-u, navodeći da se naš upit temelji na prijavi (upitu) koju je Borković poslao mailom i na adresu Državnog odvjetništva (učinio je to 22. veljače 2021.).

”Jesu li djelatnici DORH-a postupali po prijavi (upitu), Branka Borkovića, Mladog Jastreba, kojemu su djelatnici Zagrebačke banke najprije prijetili blokadom raspolaganja vlastitim novcem, a potom su mu i blokirali raspolaganje njegovim novcem na računima Zagrebačke banke, iako on banci nije dužan i nema razloga za zabranu raspolaganja novcem?

U DORH-u ne znaju o čemu se radi?! Traže novi upit

Što je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poduzelo kako bi zaštitilo hrvatske građane (konkretno Branka Borkovića) od mogućeg nezakonitog prikupljanja osobnih podataka te prijetnji blokadom računa – ako im podatke  ne dostavi?

Jesu li u DORH-u provjerili jesu li zahtjevi djelatnika Zagrebačke banke upućeni Branku Borkoviću utemeljeni na zakonima koji vrijede u Republici Hrvatskoj te u Europskoj Uniji? Kontrolira li DORH kako se Zagrebačka banka koristi osobnim podacima hrvatskih građana, do kojih dolaze i uz pomoć prijetnji blokadom svih računa?

Je li moguće, prema procjeni djelatnika DORH-a, da se ti osobni podaci koriste za neke ilegalne radnje i postupke?”, stoji u našem upitu.

No, iz DORH-a nam ništa konkretno nisu odgovorili:

”Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Vas poziva da konkretizirate svoj upit s podacima kojem državnom odvjetništvu i kada je navedena prijava dostavljena te protiv kojih konkretno osoba kako bi Vam se odgovorilo s točnom i potpunom informacijom”, stoji u mailu kojega je potpisala Martina Mihordin, Glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Upit smo potom poslali Ministarstvu financija (u okviru kojeg djeluje i Ured za sprječavanje pranja novca).

”Što su odgovorne službe i institucije, pa i djelatnici Ministarstva financija, poduzeli kako bi zaštitili hrvatske građane (konkretno Branka Borkovića) od mogućeg nezakonitog prikupljanja osobnih podataka te prijetnji blokadom računa – ako im podatke ne dostavi? Jesu li dužnosnici Ministarstva financija i nadležne službe provjerili jesu li zahtjevi djelatnika Zagrebačke banke upućeni Branku Borkoviću utemeljeni na zakonima koji vrijede u Republici Hrvatskoj te u Europskoj Uniji?

Znaju li u Ministarstvu kako ZABA koristi osobne podatke građana?

Kontrolira li Ministarstvo financija i njezin Ured za sprječavanja pranja novca kako se Zagrebačka banka koristi osobnim podacima hrvatskih građana, do kojih dolaze i uz pomoć prijetnji blokadom svih računa? Je li moguće, prema procjeni djelatnika Ministarstva financija i Ureda za sprječavanje pranja novca, da se ti osobni podaci koriste za neke ilegalne radnje i postupke?”.

Znaju li u Ministarstvu financija i Uredu za sprječavanje pranja novca zbog čega odgovorni u Zagrebačkoj banci nisu ranije kontrolirali osobe koje su gotovinskim isplatama podigle, sudeći prema medijskim objavama, gotovo dvije milijarde kuna i tako oprali novac kroz Zagrebačku banku?

Koje su to konkretno osobe koje su ‘oprale novac’ kroz Zagrebačku banku, zbog čega je ZABA na koncu i kažnjena?

Kontroliraju li institucije Republike Hrvatske uopće postupke djelatnika Zagrebačke i drugih banaka, ili je Zagrebačka banka iznad institucija Republike Hrvatske?

Jesu li nadležni u Ministarstvu financija provjerili je li moguće da djelatnici Zagrebačke banke, pod izlikom da sada više paze na moguće pranje novca i financiranje terorističkih aktivnosti, prikupljaju osobne i povjerljive informacije o imovini običnih građana (a ne samo onih koje bi valjalo strože kontrolirati) nelegalno te se tim podacima koriste u protuzakonite svrhe?, upitali smo Ministarstvo financija.

Njihove odgovore ovdje prenosimo:

Ministarstvo financija: HNB provodi nadzor

”Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje mjere, radnje i postupke koje banke i drugi obveznici poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

Hrvatska narodna banka propisana je Zakonom kao nadležno tijelo koje provodi nadzor nad provođenjem mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka u pogledu primjene Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

Slijedom navedenog, molimo da se za odgovore na Vaša pitanja koja se odnose na nadzor nad zakonitošću postupanja Zagrebačke banke obratite Hrvatskoj narodnoj banci koja je nadležna za nadzor nad bankama u vezi s primjenom Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao i Zakona o kreditnim institucijama.

Vezano za ostala Vaša pitanja napominjemo kako je Ured za sprječavanje pranja novca (dalje u tekstu: Ured), sukladno odredbama Zakona te međunarodnim standardima, hrvatska financijsko-obavještajna jedinica, čija je primarna funkcija preventivno djelovanje u cilju sprječavanja korištenja financijskog sustava RH za pranje novca i financiranje terorizma, odnosno zaprimanje i analiza informacija, podataka i dokumentacije koje Uredu banke i drugi obveznici, nadležna državna tijela i inozemne financijsko-obavještajne jedinice dostave u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma.

Ured izdavao brojne naloge bankama za blokadu sumnjivih transakcija

Napominjemo kako je Ured poduzeo sve aktivnosti iz svoje nadležnosti, kako slijedi:

Ured je analitičko-obavještajno obradio sve sumnjive transakcije kojemu je banka prijavila, te je nakon toga dostavljao individualne slučajeve sa sumnjom na pranje novca nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj (DORH, MUP) i inozemnim financijsko obavještajnim jedinicama (Italija i dr.) na daljnje postupanje i procesuiranje (u okviru navedenih slučajeva. Ured je dostavio 369 operativnih analiza sumnjivih transakcija u okviru kojih operativnih analiza su analitički obrađene transakcije 331 pravne i 587 fizičkih osoba ). Ured je izdavao bankama naloge za stalno praćenje financijskog poslovanja sumnjivih osoba s ciljem blokada sumnjivih transakcija.

Ured je izdavao naloge bankama za blokadu sumnjivih transakcijama (136 naloga zakonskim obveznicima – bankama za blokadu sumnjivih transakcija u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od cca 190 milijuna kuna).

Slijedom navedenih naloga Ureda za blokadu sumnjivih transakcija, Ured je o takvim slučajevima i blokadama sukladno zakonskim odredbama obavještavao nadležna državna odvjetništva, nakon čega su na prijedlog nadležnih državnih odvjetništava nadležni županijski sudovi izdavali sudska rješenja kojima se određuje privremena obustava izvršenja financijskih transakcija.
Napominjemo kako transakcije koje su kao sumnjive Uredu prijavile banke i drugi obveznici, ne znači uvijek da su u te transakcije uključena nezakonita sredstva, već se radi o transakcijama sumnjivog karaktera za koja tek treba dokazati da ta sredstva proizlaze iz nezakonitih aktivnosti. Tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za kazneno djelo pranja novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ista se trajno oduzimaju.

Napominjemo kako u svom postupanju Ured pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva te se isti označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen i odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona i međunarodnih standarda su tajni.
Ured stoga nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u svezi s konkretnim slučajevima na kojima radi ili na kojima je radio ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u RH ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama (čl. 143. Zakona)”, stoji u odgovoru Služba za informiranje Ministarstva financija.

HNB ne rješava pojedinačne prigovore potrošača

Sličan upit, u kojem tražimo da nam konkretno odgovore na konkretna pitanja o prijetnjama blokadom platnoga prometa te blokadom svih bankovnih transakcija Branku Borkoviću (osim ako dođe u poslovnicu Zagrebačke banke), poslali smo i Hrvatskoj narodnoj banci.

Ovdje prenosimo njihove odgovore:

”Nastavno na Vaš upit koji se odnosi na aktivnosti koje je Hrvatska narodna banka poduzela vezano uz prigovor gospodina Branka Borkovića koji se odnosi na postupanje Zagrebačke banke d.d. možemo Vas ovim putem izvijestiti kako slijedi.

Prije svega smatramo potrebnim pojasniti ovlaštenja i nadležnosti Hrvatske narodne banke vezano uz postupanje po prigovorima potrošača – klijenata kreditnih institucija. Naime, Zakonom o kreditnim institucijama propisano je da Hrvatska narodna banka, u okviru svojih nadležnosti nad kreditnim institucijama, prati pridržava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se reguliraju poslovni odnosi kreditne institucije i klijenta, ugovora koje je sklopila sa svojim klijentima, odredbi Zakona o kreditnim institucijama koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju tog Zakona i odredbi posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača. U izvršavanju poslova iz svoje nadležnosti, Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore potrošača niti može naložiti kreditnim institucijama ili drugim subjektima način postupanja koji bi doveo do rješavanja nekog spora između potrošača i kreditne institucije.

Što propisuje Zakon o sprječavanju pranja novca?

Nadalje, a u kontekstu Vašeg konkretnog upita, naglašavamo kako je, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, Hrvatska narodna banka dužna koristiti se povjerljivim podacima do kojih je došla u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti isključivo u svrhu u koju su ti podaci dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama niti im omogućiti da iste doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom. U skladu s navedenim, informacije o konkretnim prigovorima, radnjama koje su poduzete u kontekstu provjere navoda iz istih, kao i o aktivnostima Hrvatske narodne banke poduzetim u pojedinim slučajevima temeljem zaprimljenih prigovora potrošača, Hrvatska narodna banka nije ovlaštena priopćavati trećim osobama.

Nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti osobnih podataka nije u nadležnosti Hrvatske narodne banke već je isto u nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka. Također, ne raspolažemo podacima o tome da se osobni podaci klijenata u bankama koriste u svrhe koje navodite u svojem upitu.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisane su mjere, radnje i postupci koje obveznici (među kojima su i kreditne institucije) i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Osim ZSPNFT-a, na kreditne institucije primjenjuju se i odredbe Odluke o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke (“Narodne novine”, br. 57/2018.; dalje u tekstu: Odluka).

Hrvatska narodna banka nadzire primjenu zakona kod kreditnih institucija i ako utvrdi povrede odredbi ZSPNFT-a ovlaštena je, između ostalog, naložiti kreditnoj instituciji mjere za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti, a ako utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ZSPNFT-om podnosi optužni prijedlog radi provođenja prekršajnog postupka protiv kreditne institucije i odgovorne osobe.

Objavljeno Rješenje kojim je ZABA proglašena krivom

Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama objavljuje sažetke odluka nadležnih tijela u prekršajnom postupku te je tako objavljeno i Rješenje Financijskog inspektorata kojim je Zagrebačka banka d.d. proglašena krivom za prekršaje propisane ZSPNFT-om. Predmetno Rješenje dostupno je na sljedećoj poveznici https://www.hnb.hr/documents/20182/2953501/h-pravomocna-presuda_ZABA_Klasa-440-08-20-04-63.pdf/aaa1f91b-5819-adea-e207-805d720cb4ad?t=1604385595337.

Pravomoćne odluke (rješenja) Financijskog inspektorata u odnosu na odgovorne osobe Zagrebačke banke d.d. također će biti objavljene na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke kad budu donesene, odnosno kad postanu pravomoćne. Dakle, Hrvatska narodna banka u nadzoru nije utvrdila da je kroz Zagrebačku banku “oprano gotovo dvije milijarde kuna” niti je to predmet nadzora Hrvatske narodne banke, već je Hrvatska narodna banka u nadzoru utvrdila da Zagrebačka banka nije poduzela određene mjere i radnje propisane ZSPNFT-om koje je bila dužna poduzeti.

Hrvatska narodna banka nadzorom provjerava provodi li kreditna institucija mjere koje je obvezna provoditi na osnovi ZSPNFT-a, a s ciljem sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banaka koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona. Hrvatska narodna banka je o rezultatima nadzora, u skladu s odredbama ZSPNFT-a, obavijestila Ured za sprječavanje pranja novca.

Obaveza banke je i provođenje mjera dubinske analize stranke

Jedna od obveza banaka koja proizlazi iz ZSPNFT-a je i provođenje mjera dubinske analize stranke. Sukladno odredbama članka 15. stavka 1. točaka od 1. do 4. ZSPNFT-a, dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere:

utvrđivanje identiteta stranke i provjera njezina identiteta

utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika stranke

prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i stalno praćenje poslovnog odnosa.

Mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa detaljnije je propisana odredbama članka 37. ZSPNFT-a, na temelju kojih su banke obvezne, između ostalog, redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba. Opseg i učestalost provođenja mjera mora biti usklađen s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ZSPNFT-a i prilagođen riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je banka izložena pri poslovanju s pojedinom strankom.

‘Banka mora prekinuti poslovni odnos ako ne može provesti mjere’

Sukladno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona i članka 24. stavka 2. Odluke, banka mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako ne može provesti mjere navedene pod točkama 1., 2. i 3. gore ili ako postoji opravdana sumnja da svrha i priroda poslovnog odnosa nisu zakonite.

Sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona, banka može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka 15. stavka 1. točke 4. Zakona, odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku. Nadalje, u skladu s člankom 24. stavkom 3. Odluke ako banka nije u mogućnosti provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točke 4. ZSPNFT-a ili ne može osigurati ažurnost procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz razloga koji su na strani stranke, dužna je primijeniti odgovarajuće mjere dubinske analize kako bi upravljala rizikom od pranja novca i financiranja terorizma koji proizlazi iz tog poslovnog odnosa.

Banke same ocjenjuju izloženost stranaka rizicima od pranja novca

Rizik od pranja novca i financiranja terorizma je učinak i vjerojatnost pojave pranja novca i financiranja terorizma. Banke su dužne procijeniti spomenuti rizik te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje njime. Banke same ocjenjuju izloženost stranaka rizicima od pranja novca i financiranja terorizma na temelju pristupa utemeljenog na procjeni rizika, a cilj takvog pristupa je da mjere koje banke primjenjuju budu proporcionalne identificiranom riziku.

U skladu s odredbom članka 24. stavka 4. Odluke, mjere dubinske analize iz stavka 3. navedenog članka mogu uključivati primjerice neku od mjera iz članka 23. stavka 4. navedene Odluke i/ili ograničenje poslovanja sa strankom na način da ograniči vrstu i opseg usluga/proizvoda koje se stranci nude i/ili kanale dostave kojima se proizvod dostavlja stranci.

Iz naprijed navedenog proizlazi da banka mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos u slučajevima propisanim člankom 19. stavkom 1. Zakona i člankom 24. stavkom 2. Odluke, ali ga može prekinuti i u slučaju iz članka 19. stavka 2. Zakona, a na temelju procjene rizika pojedinog poslovnog odnosa u skladu sa svojim internim aktom kojim je propisala postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Također, ako ne može osigurati ažurnost procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz razloga koji su na strani stranke može ograničiti poslovanje sa strankom na način da ograniči vrstu i opseg usluga/proizvoda koje se stranci nude i/ili kanale dostave kojima se proizvod dostavlja stranci”, stoji u odgovorima Direkcije za eksternu, internu i digitalnu komunikaciju Hrvatske narodne banke.

FOTO: Preslika obavijesti poslanih Branku Borkoviću; screenshot videosnimke