HNB je KRIV ZA AGRESIJU Agrokora na RH kroz milijarde kuna MJENICA BEZ POKRIĆA HNB je KRIV ZA AGRESIJU Agrokora na RH kroz milijarde kuna MJENICA BEZ POKRIĆA
LOVRINOVIĆ: OVO JE UDAR NA MONETARNI SUSTAV RAVAN AGRESIJI:

HNB je KRIV ZA AGRESIJU Agrokora na RH kroz milijarde kuna MJENICA BEZ POKRIĆA

Izbor urednikaPoveznica 9. travnja 2017. D.K.

Hrvatska narodna banka je žarište problema, veći problem od Agrokora. Pevec je 2007. nastradao zbog 181 milijuna kuna mjenica bez pokrića, a ovdje se... HNB je KRIV ZA AGRESIJU Agrokora na RH kroz milijarde kuna MJENICA BEZ POKRIĆA

Hrvatska narodna banka je žarište problema, veći problem od Agrokora. Pevec je 2007. nastradao zbog 181 milijuna kuna mjenica bez pokrića, a ovdje se radi o milijardama. To za HNB nije opasno i ne predstavlja upad u monetarni sustav što u svim zemljama ima težinu agresije. Emisija mjenica bez pokrića je siva zona, paralelna emisija novca, upozorava Lovrinović

Zanimljivo zapažanje imao je profesor Ivan Lovrinović u Saboru, govoreći o krivcima za monetarni udar na Hrvatsku. Poznatu ekonomist podsjetio je da je Zdravko Pevec išao u zatvor zbog sto puta manjeg grijeha od Todorićevog, a da se Ivici Todoriću, kao ni onima koji su mu dozvolili izdavanje mjenica bez pokrića te udar na monetarni sustav države ravan agresiji na Hrvatsku, najvjerojatnije neće dogoditi ništa!

”Nevjerojatno je kako HNB ponovno odgovornost prebacuje na sve druge institucije, a oni se uopće ne osjećaju krivi, kao da nisu zaduženi za nadzor banaka, a to su i u slučaju franka već učinili.

Gdje je kraj neodgovornosti i nesposobnosti HNB-a? Činjenice su sljedeće:

HNB je znao koliki je vanjski i unutrašnji dug Agrokora. Znali su koliki je obujam emisije mjenica Agrokora i da zbog prezaduženosti dobar dio nema pokrića. Pevec je 2007. Godine  nastradao zbog 181 milijuna kuna mjenica bez pokrića, a ovdje se radi, kako se priča , o milijardama.

To za HNB nije opasno i ne predstavlja upad u monetarni sustav što u svim zemljama ima težinu agresije!

Emisija mjenica bez pokrića je siva zona, paralelna emisija novca, jer je riječ o emisiji novčanih supstituta koji igraju najvažniju funkciju novca – funkciju prometa.

HNB i sada priznaje da su pojedine banke u opasnosti zbog izloženosti prema Agrokoru, da se izbjegavalo poštivati ograničenja izloženosti prema jednoj kompaniji i povezanim društvima i to na kreativne načine, te da opet nisu učinili ništa u regulaciji banaka, kao da oni nisu institucija koja ih kontrolira.

Sustav recikliranja mjenica na relaciji Agrokor – dobavljač – faktoring društvo – banka, tako je funkcionirao i mjenice su se izdavale jer svoje obveze nije mogao isplaćivati u novcu. No, sada su dobavljači te mjenice bili prisiljeni, uz značajan diskont, prodavati faktoring društvima koja se bave otkupom mjenica, a njihovi su vlasnici prvenstveno banke. Tako su banke i dodatno zarađivale, a ograničenja kreditiranja povezanih društava u sustavu Agrokora kreativno izbjegavana. U svemu tome veliku odgovornost ima i regulator faktoring društava Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (HANFA).

Također, HNB nije učinio ništa da svim poduzećima, ali i građanima osigura niske kamatne stope na kredite od 2008. godine do danas, kao sto su to središnje banke učinile u ostalom zemljama Europske unije. Štoviše, dopustili su kamatarenje svih subjekata, kako tvrtki, tako i građana, čime se najprije uništavalo male, srednje a sada i najveće tvrtke, poput Agrokora. Time je stotine tisuća građana i desetke tisuća poduzetnika gurnuo u bezizlazno dužničko ropstvo. Dakle, pogubna kamatna politika HNB-a i banaka bila je važan uzrok sloma i samoga Agrokora.

Dok su druge središnje banke od 2008. godine obarale kamatne stope na nulu ili blizu, HNB je svoju eskontnu stopu s 4,5 podigao na 9%. Zašto? Na tih 9% po zakonu se dodavalo još 5% za građane i 8% za poduzeća i tako se formirala zatezna kamatna stopa. Dakle, ako je građanin uzeo kredit uz 6% pa ga nije mogao vratiti jer je izgubio posao, na obračunati dug određivala mu se zatezna kaznena kamatna stopa od 14%, a za poduzeća čak 17%.

Treba li se onda čuditi da imamo 330 tisuća blokiranih? Zašto Vladi ne zvoni na uzbunu kada blokirane račune ima 8 posto građana Hrvatske ili čak 11 i pol posto radno sposobnog stanovništva!!! HNB je stvorio preduvjete za kamatarenje građana i poduzeća. Milijarde kuna su na temelju toga isisavane, povećavala se nelikvidnost u gospodarstvu a ovrhe su postale masovna pojava.

Eto, jasno je gdje je jedan od ključnih izvora naše destabilizacije.

Do kada ćemo tolerirati takav odnos ključne monetarne institucije koja svojom lošom politikom i nečinjenjem, izravno ugrožava hrvatsko gospodarstvo i društvo?

Da su kamate bile kao u ostatku EU, tisuće poduzeća i građana, a i Agrokor ne bi nikad ni došli u trenutačne probleme. Hoćemo li dopustiti da sve propadne pa da tek tada shvatimo gdje je epicentar problema.

Nećemo i ne smijemo! A mi i za to imamo rješenja.

Hrvatska narodna banka je institucija koju su svi do sada zaobilazili. Ona je žarište problema, veći problem od Agrokora.

Promijenimo konačno poziciju i funkcioniranje HNB-a, a za sve do sada PH traži da za te propuste odgovaraju oni koji su ih i učinili.

Ako Vladajući ne žele promijeniti način rada i odgovornost HNB-a, onda joj moramo barem promijeniti naziv. Ona nije niti hrvatska, niti narodna, niti banka. Neka stoga piše: „Mjenjačnica – društvo bez ikakve odgovornosti“!, istaknuo je dr. Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku.

Komentari