‘Novinari s fakultetima prisiljeni su raditi za svega 4000 kuna! Takvi ne mogu pisati slobodno’
HrvatskaIzdvojenoPolitika 19. lipnja 2023. Damir Kramarić
”Vrijeme je da strukovne udruge izađu iz političke zone i počnu se baviti egzistencijalnim pitanjima novinara. Novinar koji je egzistencijalno ugrožen ne može biti slobodan. Ako to ne shvatimo, bojim se da nema budućnosti. Ne možete imati slobodnog čovjeka kojega možete egzistencijalno ucjenjivati”, istaknula je Anita Malenica, voditeljica projekta. Dodala je da zbornik novinarskih radova ‘Poticanje novinarske izvrsnosti u 2022.’ svjedoči da kvalitetno novinarstvo u Hrvatskoj ipak nije izumrlo te da uz pravi pristup može biti itekako živo te za društvo dragocjeno
Zbornik izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2022. predstavljen je danas u zagrebačkom hotelu Westin. Zbornik su predstavili članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica, doc.dr.sc. Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti te Ivana Petrović, članica Povjerenstva za ocjenu radova, dok je kroz program vodila novinarka Dijana Tikvić.
”Osjećam ponos zbog činjenice da je struka prepoznala ovaj projekt. Voditi ovakav projekt, a da nemate ni jedan prigovor na dodijeljena sredstva, pa čak ni od onih koji nisu dobili novac, je veliki uspjeh. Transparentnost projekta je možda i najvažnija stvar, pored činjenice da smo se kao struka ‘vratili u korito’ i da čitajući ove tekstove vidite da su se kolege vratile novinarstvu. Ovdje se, osim mlađih novinara, javljaju i kolege koje su nekada radile u velikim hrvatskim redakcijama koje su polako nestajale i gasile se. Imamo i kolega koji su u mirovini i javljaju se također na natječaje da dobiju sredstva. I oni doprinose kvaliteti projekta”, naglasila je u uvodu Anita Malenica, te dodala kako misli da kroz ovaj projekt čine dobro ne samo novinarstvu nego cijelom našem društvu.
Pokazali da različiti mogu egzistirati zajedno
”Uvijek se držim onoga: radi dobro i kada ti se to čini uzaludnim. Ovaj zbornik pokazuje da različiti mogu koegzistirati zajedno, a da nisu u zavadi i da nisu u problemu. Moramo se naučiti u Hrvatskoj da ne mislimo svi isto i da svatko ima pravo na svoje mišljenje, koje ima pravo prezentirati javnosti. Kroz ovaj projekt smo to nastojali njegovati. Postoji život i izvan politike, a i to smo nastojali pokazati i kroz ovaj projekt”, istaknula je Anita Malenica.
Ivana Petrović, članica Povjerenstva za ocjenu novinarskih radova, kazala je da ostaje pri stavu da ovaj projekt demantira tezu da više nema ni pravoga novinarstva, ni pravih novinara.
”Ovaj projekt i ovaj zbornik je zapravo najpluralističniji sadržaj u Hrvatskoj. Kao članovi povjerenstva, i ja i drugi kolege ocjenjujemo prijavu, temu, razrađenu argumentaciju, a ne ulazimo u ničiji vrijednosni sud. Bitna je dobra tema i dobra argumentacija. Riječ je mahom o životnim temama, koje muče sve nas. Imamo među autorima jako puno iskusnih novinara, koji su prošli staru školu novinarstva i koji znaju što i kako treba napraviti”, naglasila je Ivana Petrović.
Novinari ne trebaju odustajati od sebe
Anita Malenica potom se dotaknula najvećeg problema hrvatskog novinarstva – egzistencijalne ugroženosti mnogih novinara. Naglasila je da egzistencijalno ugrožen novinar ne može pisati slobodno.
”Ako ne shvatimo da moramo redakcije podupirati da na bolji način postupaju s novinarima i ako ne počnemo osnaživati novinare da ustraju na činjenicama, teško možemo očekivati bolje dane za novinarstvo. Mislim da kolege čiji su tekstovi u zborniku o tome svjedoče. Kada imate vremena i kada vas nitko ne ograničava i nitko ne traži da odustajete od sebe da biste ispunili nešto što vam je zadano kao forma, onda znači da ste na dobrom putu. Ovi su tekstovi svjedočanstvo da novinarstvo još uvijek živi. Možda živi u katakombama, ali još je žilavo i otporno”, kazala je Malenica.
Dodala je da ne može Agencija za elektroničke medije urediti stvari u hrvatskom novinarstvu, te naglasila da je to velik izazov za strukovne udruge.
‘Ljudi su potplaćeni, to je žali Bože vremena i truda’
”Vrijeme je da strukovne udruge izađu iz političke zone i počnu se baviti egzistencijalnim pitanjima novinara. Novinar koji je egzistencijalno ugrožen ne može biti slobodan. To je temelj svega. Ako to ne shvatimo, bojim se da nema budućnosti. Jer, to koliko se novinara javlja na ovaj projekt, pokazuje da stanje u hrvatskom novinarstvu nije dobro: da su ljudi potplaćeni. Mi koji radimo u Vijeću za elektroničke medije znamo kolike su plaće naših kolega u medijima. To je žali Bože vremena i truda. Imate ljude koji imaju fakultete i rade na lokalnim medijima za 4000 kuna mjesečno. Znači da je tu problem. Ne možete imati slobodnog čovjeka kojega možete egzistencijalno ucjenjivati. To je jasno”, podvukla je kolegica Malenica.
Rekla je da da ju veseli činjenica da se sve veći broj kolega javljaju na projekt. Navela je da se ove godine javilo čak 200 novinara.
Ne treba ideološki braniti samo ‘svoje’ novinare
”Bojim se da bez zajedničke sinergije koju smo pokazali na ovom projektu – gdje su sve novinarske udruge neke svoje razmirice stavile po strani – projekt ne bi uspio. Mislim da je trenutak u novinarstvu takav da bi se oko nekih pitanja struke novinarske udruge trebala dogovoriti. Trebamo neku vrstu konsenzusa, da se vidi što je profesionalno, a što nije. Ne treba ideološki braniti novinare, kada su u problemu, po načelu – on je naš pa ćemo ga braniti, ili on nije naš i nećemo ga braniti. Treba se ponašati upravo obrnuto. Profesionalne norme trebaju biti jedino bitne. Trebali bi se upitati: radi li taj novinar profesionalno i hoćemo li ga zaštititi zato što je naš kolega? Trebale bi se stvari okrenuti u tom smjeru”, o srži problema je progovorila voditeljica projekta Poticanje novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Nadovezala se Ivana Petrović riječima da novinarski entuzijazam splasne u slučajevima kada novinari moraju voditi egzistencijalne bitke.
Mediji su prerano postali samo biznis
‘Nema više prirodnog ciklusa smjene ljudi u redakcijama. To je bio najbolji model. Imali ste mlade novinare početnike, mlađe reportere, komentatore i mentore. I taj se je ciklus stalno vrtio onako kako treba. Profesionalno samopouzdanje je vezano uz životno samopouzdanje. Drugo, mediji su kod nas prerano postali isključivo biznis. Svakom vlasniku je u interesu imati što jeftiniju radnu snagu, pa više nema tog prirodnog ciklusa. Prerano su mediji postali biznis. Sada imamo hrpu novinara koji nemaju nikakvo institucionalno sjećanje i koji nisu nikada ništa temeljito pratili. Imamo i među iskusnijim novinarima onih koji nisu nikada ništa temeljito pratili, ali rado podliježu nekim općeprihvaćenim dogmama, pa etiketiraju kroz medije. Mladi novinari, s grčem u želucu odlaze na zadatak, gdje stave premijeru ili predsjedniku ‘krušku pod njušku’. Njih dvojica im mogu reći što god hoće, a oni im, upravo zbog nedostatka institucionalnog sjećanja, ne znaju postaviti protupitanje”, slikovito je veliki problem današnjeg novinarstva opisala Ivana Petrović.
Mijenjati zakon koji omogućuje masovne tužbe!
Rekla je da joj je drago da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo ovaj projekt kao dio svoje strategije u borbi protiv korupcije, ali je dodala kako bi više voljela da izmjene zakone koji omogućavaju masovne tužbe protiv novinara.
”Sve više kolega ide na Sud za ljudska prava u Strasbourgu. I neka idu! Imali smo slučaj gdje je kolegica radila temu i pri tom nije osobu uopće spomenula. No, čovjek nas je tužio jer misli da je ona na njega mislila?! I mi smo taj spor izgubili, kao što gube sve redakcije! Gube novinari čak i sporove na autoriziranim intervjuima. Mislim da se to treba promijeniti”, podvukla je ugledna novinarka Ivana Petrović.
Opisala je zatim poznati slučaj zadarskog Narodnog lista te navela da su novinari snimili predsjednika Županijskog suda kako se druži sa Sinovčićem.
Tek sud u Strasbourgu presudio u korist zadarskog medija
”Profesionalno su objavili fotografiju, konstatirali tko je na fotografiji, naveli da taj ima nekoliko kaznenih postupaka pred tim istim sudom, pitali što je s tim i objavili informaciju. Sudac ih je tužio i izgubili su spor na svim instancama pa čak i nakon što su podnijeli Ustavnu tužbu Ustavnom sudu. Zadarski Narodni list je potom otišao na sud u Strasbourg. Sud je odlučio u korist zadarskog medija i proračun Republike Hrvatske im je trebao isplatiti velik iznos odštete. Čemu to?”, upitala se članica Povjerenstva za ocjenu novinarskih radova.
Naglasila je da je za istraživačko novinarstvo potrebno vrijeme i novac. Kao primjer je navela iskustvo britanskog ‘The Guardiana‘, koji je dobitnik Pulitzerove nagrade za otkriće korupcije u britanskom parlamentu.
Istraživačko novinarstvo guše tužbama
”Novinari The Guardiana na toj su priči radili tri godine, a plaćali su za to vrijeme i autorske honorare financijskim ekspertima. Toliko vremena i novca za rad na jednoj priči hrvatske redakcije nemaju”, rastumačila je članica Povjerenstva za ocjenu novinarskih radova.
Kazala je da se istraživačko novinarstvo kakvo imamo u Hrvatskoj, guši masovnim tužbama.
”Što god objave, hrvatski mediji redovito gube sporove. Iskoristila bih ovo predstavljanje da kažem Ministarstvu pravosuđu da mi je drago da je ministar najavio da će promijeniti zakon. Jer ovo stvarno nije normalno”, zaključila je Ivana Petrović.
I Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti pohvalio je tekstove objavljene u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti.
Beck: Novinarstvo u najpoštenijem smislu riječi
”Zbornik izabranih radova u sklopu projekta Poticanje novinarske izvrsnosti u 2022. donosi 107 reprezentativnih radova od isto toliko autora, i zapravo ih je suvišno nazivati izvrsnima, iako to i jesu. Riječ je jednostavno o novinarstvu, u onom najpoštenijem smislu riječi – o vrijednoj temi, zanimljivim sugovornicima, dobrom pisanju. Ono što bi nam, međutim, trebalo biti normalno, postalo je nažalost iznimka. Djelatnost mnogih portala sasvim se pogrešno identificira kao novinarstvo: lov na klikove, šareno pakiranje dezinformacija i bombastične besmislice nisu to. Pravo je olakšanje čitati ovdje predstavljene članke; mjesto celebrtyja zauzele su ranjive skupine, a novinari ne prepisuju s tuđih web stranica nego razgovaraju s pravim ljudima. A ti ljudi, užasnuti time u što se novinarstvo pretvorilo, s oprezom im otvaraju dušu, u nevjerici da i oni smiju biti medijska tema – a to su korisnici pučkih kuhinja, pripadnici nacionalnih manjina, umirovljenici, usamljeni, djeca s poteškoćama u razvoju i izbjeglice, da spomenemo samo neke o kojima se ovdje piše. Svjedočanstva novinara pokazuju da je i za njih ovo iskustvo ljekovito: sretni su da im je dana autorska sloboda, da se mogu posvetiti istraživačkom novinarstvu i da nisu spali na copy paste i štancanje. Vidljive su postale teme od kojih se bježi zbog komercijale, politike, cenzure i autocenzure, da citiramo riječi jednog od sudionika, a bez veze, jer se pokazalo da su ovi članci čitaniji od prosjeka na portalima na kojima su bili objavljivani. Jer sve je to važno, i ekologija, i poljoprivreda, i izvori energije, i mentalno i tjelesno zdravlje, i medijska pismenost, i poticanje čitanje, i sport kao faktor povezivanja ljudi, a ne suparništva i profita. Čitatelji, dakle, žele proširiti vidike, i čitali bi kvalitetno novinarstvo, samo kad bi vratili povjerenje u medije. Pardon, čitali bi novinarstvo“, istaknuo je Boris Beck.
Dva teksta s Promise.hr uvrštena u Zbornik
Valja napomenuti da danas predstavljeni Zbornik izabranih radova projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2022. godini obuhvaća radove nastale u sklopu trećeg ciklusa ovog Projekta koji se provodio na temelju bespovratnih sredstava proslijeđenih od Ministarstva kulture i medija u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću. Početni iznos bespovratnih sredstava od milijun kuna prošle je, 2022. godine, povećan na milijun i petsto tisuća kuna, odnosno dvjesto tisuća eura za 2023. godinu.
U zbornik ‘Poticanje novinarske izvrsnosti u 2022.’ uvrštena su i dva teksta objavljena na portalu Promise.hr, baš kao i prošle godine. U zborniku izabranih novinarskih radova ‘Poticanje novinarske izvrsnosti u 2020.’ Promise.hr bio je zastupljen s tri teksta troje različitih autora.
ŽIVOT NA DIJALIZI: Goran Šaško, umirovljenik sa 33: Svoja prava saznao sam ‘po putu’, lupajući glavom o zid
‘Zbog Tomaševića ostat ćemo i bez bolnice i bez 60 milijuna eura! Iza svega su koruptivne i nečasne radnje’
FOTO: Snimio Damir Kramarić
