Sada svi priznaju da je HNB KRIV i za pad Agrokora i za DUŽNIČKO ROPSTVO građana Sada svi priznaju da je HNB KRIV i za pad Agrokora i za DUŽNIČKO ROPSTVO građana
NIJE BILO SLUČAJNO: KAZNENI PROGON ZA MONETARNI ZLOČIN!

Sada svi priznaju da je HNB KRIV i za pad Agrokora i za DUŽNIČKO ROPSTVO građana

HrvatskaIzbor urednika 20. travnja 2017. D.K.

TweetEmailPrint Lovrinović je na svom je Facebook profilu objavio crtić u kojem plastično objašnjava koliko je kamatarenje građana i poduzeća smrtonosno i zbog čega... Sada svi priznaju da je HNB KRIV i za pad Agrokora i za DUŽNIČKO ROPSTVO građana


Lovrinović je na svom je Facebook profilu objavio crtić u kojem plastično objašnjava koliko je kamatarenje građana i poduzeća smrtonosno i zbog čega ćemo svi uskoro završiti u dužničkom ropstvu, ako se nešto hitno ne promijeni: ‘Kamatarenje građana i poduzeća se nastavlja, čak i Agrokora. HNB je veći problem od Agrokora’, zaključio je monetarni stručnjak

Ono na što monetarni stručnjak i ekonomist, dr. Ivan Lovrinović, uporno ponavlja već godinama – da je u srži gotovo svih hrvatskih financijskih i ekonomskih problema duboko pogrešna, pa čak i neprijateljska monetarna politika Hrvatske narodne banke, zadnjih dana se, bez ikakve sumnje, itekako potvrdilo.

Ponajprije u slučaju Agrokor. Sada, naime, i drugi stručnjaci priznaju da Agrokor danas ne bi bio dužan ni kune, samo da je imao iste kamate kao njegovi zapadni konkurenti.

Dr. Lovrinović je dobio svojevrsnu zadovoljštinu. Iako je mnogima već bilo dojadilo slušati tvrdnje kako HNB nije ni hrvatska, ni narodna,ni banka…, te da upravo HNB svojim pogodovanjem bankarima a na štetu građana i poduzetnika smrtonosno ugrožava i gospodarstvo i stanovništvo, pokazalo se da bi te tvrdnje u javnosti trebalo ponavljati još češće, sve dok se odnarođeno i kupljeno vodstvo HNB-a ne natjera na drastičnu promjenu monetarne politike.

Ako treba i kaznenim gonjenjem onih koji su monetarnim zločinom ugrozili egzistenicju na stotina tisuća građana i desetine tisuća obrta, OPG-a i tvrtki.

Slučaj Agrokor najbolje je potvrdio tu tezu. Jer ako Agrokor, kojemu su sve Vlade na razne načine pogodovale, nije mogao pozitivno poslovati zbog previsokih kamata u odnosu na konkurenciju, kako se s tržištem mogu nositi manje privilegirane hrvatske tvrtke, obrti, poljoprivrednici…?

Ivan Lovrinović na svom je Facebook profilu ovih dana objavio prigodan crtić u kojem plastično objašnjava koliko je kamatarenje građana i poduzeća u Hrvatskoj smrtonosno i zbog čega ćemo svi uskoro završiti u dužničkom ropstvu, ako se nešto hitno ne promijeni.

”Danas su banke odobrile Agrokoru 4 kredita. Od od 80 milijuna eura uz kamatu od 4.97 posto.

Tko je odgovoran za kamatnu politiku? Središnja banka.

Uz ovako visoku kamatu teško oboljeli Agrokor se nikada neće spasiti. Kamatarenje građana i poduzeća u Hrvatskoj se nastavlja, čak i Agrokora. HNB je veći problem od Agrokora!, zaključio je Lovrinović u svom kratkom video uratku kojega možete pogledati OVDJE.

Slične teze objavila je je u svojoj analizi i splitska Slobodna Dalmacija.

‘Postoje izračuni koji to jasno pokazuju i koje sam vidio na svoje oči – istaknuo je tako jedan domaći stručnjak novinaru Slobodne Dalmacije (zamolio da ga ne imenuje).
– Njemačka država dala je Lidlu 500 milijuna eura kredita s jedan posto kamate, a Todorić se kod tih istih banaka morao zaduživati po 8 do 15 posto, nerijetko i 20 posto. Glavni je problem u našoj monetarnoj politici. Da se ona vodila kako treba, uvela bi se granična pričuva, pa se ne bi strane banke zaduživale za uvoz njihove robe. Osim toga, čista je floskula da kod nas postoji bankarsko tržište. Radi se prije o čistom kartelu, koji dogovori da će pratiti Hrvatske autoceste ili državu sa 7 posto, a Todoriću naplate 15 posto. Ako Austrija ima 700 banaka, kod nas bi ih razmjerno veličini trebalo biti 400. Da ih je barem i sto, onda bi tržište bilo to koje regulira kamatu. Ovako se svelo na dogovor tih velikih stranih igrača u bankarstvu. HNB im je išao na ruku neograničavanjem aktivne kamate, pravdajući kako, eto, tržište regulira kamatu, a tržišta nema. Mislim da to nije neznanje, nego čista namjera – ističe sugovornik novinara Slobodne Dalmacije.